NOVO istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije, koje je pratilo ponašanje i konzumaciju alkohola među petnaestogodišnjacima u Europi u razdoblju između 2002. - 2014.godine, pokazalo je zabrinjavajuće rezultate za Hrvatsku, priopćio je ured zastupnice u Europskom parlamentu Biljane Borzan.

"Naime, rezultati pokazuju da čak 33 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka pije alkohol svaki tjedan i po tome su prvi među svojim vršnjacima u Europi. Nakon Hrvatske, najgori su Malta s 32 posto i Italija s 31 posto. Osim toga, Hrvatska je u skupini od samo nekoliko europskih zemalja u kojima se opijanje učenika nije smanjilo u odnosu na 2002. godinu", rekli su iz ureda europarlamentarke.

Navedeno istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije proučavalo je navike konzumiranja alkohola u adolescentskoj dobi. Adolescencija je razdoblje sazrijevanja kroz koje se dijete priprema za odraslu dob, a traje između 11. i 21. godine starosti. Mladi ljudi tada prolaze kroz intenzivne fizičke, seksualne i emocionalne promjene. Adolescenti polako kreću u svijet odraslih, što znači da počinju prihvaćati obrazac ponašanja odraslih ljudi, a to uključuje i prva iskustva s alkoholom.

Djevojke mnogo manje piju

Kao što je vidljivo iz tablice, hrvatski mladići uistinu prednjače u Europi po navici ispijanja alkohola na tjednoj bazi. No, s mladim petnaestogodišnjim Hrvaticama to nije slučaj. Djevojke te dobi na tjednoj bazi najviše piju na Malti, u Mađarskoj, Grčkoj i Italiji.

Koji alkohol je mladima najdraži?

Prema spomenutom istraživanju, pivo je najdraže alkoholno piće među mladima u Europi. No, je li to tako i kod mladih u Hrvatskoj? 

Vjerojatno vas neće iznenaditi informacija da su hrvatski petnaestogodišnjaci opet na vodećem mjestu u Europi po tom pitanju. Naime, najviše vole piti pivo od svih drugih mladih Europljana. Tako će se na tjednoj bazi 25% njih odlučiti za to alkoholno piće, za razliku od primjerice Rumunja (22%) ili Talijana (21%). Zanimljivo je da mladi Islanđani, Irci i Šveđani ne konzumiraju puno piva. Samo 3% njih se odlučuje za to piće na tjednoj bazi. 

Što se djevojaka tiče, najviše njih za pivo će se odlučiti u Grčkoj (10%), Italiji (9%) i na Malti (9%), a najmanje u Estoniji (0%).

Bez brige, prednjačimo i po ispijanju vina

S obzirom na to da čak 33 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka pije alkohol svaki tjedan, nije ni čudo da su se hrvatski petnaestogodišnjaci opet našli na prvom mjestu, ovaj put po tjednom ispijanju vina. Čak 17% njih odlučit će se na tjednoj bazi za neku sortu vina. Najmanje vina tjedno piju mladi u Estoniji, Irskoj i Norveškoj (svi 1%).

Mlade Hrvatice isto vole vino. Među europskim petnaestogodišnjakinjama za vino se na tjednoj bazi najviše odlučuju one na Malti (9%), u Mađarskoj (8%) i u Hrvatskoj (7%).

Ipak nismo najviše pijani

Istraživanje se bavilo i razinom te učestalosti pijanstva među mladima. Pijanstvo se definiralo kao najmanje dva slučaja 'pijanosti' (kada je alkohol počeo utjecati na mentalne i motoričke funkcije) tijekom života. Ovdje mladi Hrvati ipak nisu bili najgori, tj. 'najbolji' na ljestvicama. Ispred nas su, kao što je vidljivo na tablici, mladići iz Mađarske i Litve.

Zabrinuti političari

“Na žalost, ovi rezultati su konzistentni sa sličnim istraživanjima i kao društvo si moramo postaviti pitanje zašto su petnaestogodišnjaci u gotovo cijeloj Europi značajno smanjili opijanje u odnosu na prije petnaestak godina, a u Hrvatskoj ne? Zašto zabrane i edukacija u Hrvatskoj ne daju rezultate? Provode li se zakoni i jesu li kazne dovoljno odvraćajuće? Apeliram na Ministarstvo zdravstva i druge odgovorne da se odlučno uhvate u koštac s ovom pošasti”, izjavila je hrvatska europarlamentarka dr. Biljana Borzan.

Borzan je 7. studenog u Europskom parlamentu organizirala konferenciju o nadolazećim izmjenama označavanja sastava i energetske vrijednosti na ambalaži alkoholnih pića. Na konferenciji su bili prisutni predstavnici Europske komisije, proizvođača piva, vina i žestokih pića i raznih medicinskih i nevladinih udruga.

Glavna tema razgovora je bila činjenica da je, od svih proizvođača prehrambenih proizvoda, samo alkoholna industrija izuzeta od zakonske obveze označavanja kalorija i sastava na ambalaži. To je dovelo do situacije da proizvođač mlijeka ili soka mora te podatke stavljati na proizvod, a proizvođač votke ili rakije ne. Predstavnici Europske komisije su najavili da će, vjerojatno u sljedećoj godini, predložiti da označavanje kalorija postane obvezno na europskom tržištu, rekli su iz ureda europarlamentarke.

 
“Potrošači imaju pravo znati što kupuju i piju, i zato smatram da je trenutna situacija nepravedna. Osim toga, označavanje kalorijske vrijednosti će među mladima podignuti svijest da alkohol zapravo deblja, malo njih zna da samo čista mast ima više kalorija od alkohola. Novim generacijama, odraslim na Instagramu i sličnim platformama, to bi mogao biti faktor koji će ih odvraćati od alkoholiziranja”, smatra SDP-ova europarlamentarka.