Nuklearni rat, inflacija i hipici na BBC-u, britanske noćne more 70-ih

JUČER je britanski Nacionalni arhiv objavio cijeli niz službenih dokumenata iz sredine 70-ih godina prošlog stoljeća, s kojih je protokom zakonskog roka potpuno ili djelomično skinut status državne tajne. Mnogi od njih bacaju novo svjetlo na politiku tadašnje laburističke vlade premijera Harolda Wilsona.

Najzanimljiviji od svih tih dokumenata - čiji je samo dio sada dostupan javnosti - se bavi britanskim planovima za nuklearni rat sa Sovjetskim Savezom.

Ti su planovi izrađeni pod pretpostavkom da će cjelokupni teritorij britanskog otočja biti metom sovjetskih nuklearnih projektila, odnosno da nijedan njegov dio neće izbjeći direktne ili indirektne posljedice nuklearnih eksplozija.

Planovi sadrže procjene britanskih stručnjaka kako bi u tom slučaju odmah poginulo 12 milijuna Britanaca, 4 milijuna bi kasnije preminulo od posljedica ranjavanja, dok bi ostali na duži rok bili izvrgnuti posljedicama radijacije, gladi i potpunog kolapsa društvene i ekonomske infrastrukture.

Zaključeno je kako u tom slučaju nikakva evakuacija nema smisla, te su unaprijed snimljena priopćenja BBC-ja savjetovala preživjelima da ostanu u svojim kućama.

Dokumenti također pokazuju da su planovi za rat uključivali ekspresno donošenje zakonske regulative koja bi vladi donijela dotada nezamisliva ograničenja ljudskih i građanskih prava, te druge drakonske mjere kao što je izbacivanje pacijenata iz bolnica.

BBC bi odmah prekinuo televizijski program i sve preostale resurse prebacio na održavanje stalnog radio-programa. Planovi također ukazuju na veliki trud da se sačuva umjetničko blago, koje je iz nacionalnih galerija i muzeja trebalo biti prebačeno u specijalno izgrađene podzemne bunkere.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nuklearni rat nije bio jedina briga koja je mučila Wilsonov kabinet. Dokumenti pokazuju kako su mnogi ministri bili pod snažnim dojmom naglog slabljenja britanske ekonomije u 70-im, te galopirajuće inflacije.

U zabilježenim diskusijama se navodi mogućnost da bi nastavak takvih trendova mogao dovesti do "potpunog stečaja" domaćih privrednih subjekata, odnosno ustavne krize.

Dokumenti pokazuju kako je Wilsonov kabinet bio žestoko podijeljen po pitanju kako se suprotstaviti tim trendovima - dio je nastojao britansku ekonomiju preporoditi protekcionističkim mjerama, dok je dio ostao vjeran tada moćnim sindikatima koji su bili glavna potpora Laburističkoj stranci.

Slične podjele su postojale po pitanju odnosa prema Europskoj ekonomskoj zajednici, preteči današnje Europske Unije, čijim je članom Britanija postala netom prije dolaska laburista na vlast. Neki od vladinih ministara, poput Tonyja Benna, su ostanak Britanije u EEZ smatrali ozbiljnom prijetnjom britanskom suverenitetu - što je argument koji se često koristi u Britaniji i danas.

Wilson je, slično kao i mnogi vlastodršci nekad i sad, našao vremena da se bavi stanjem u medijima, osobito u državnom BBC-u. Dokumenti pokazuju kako se žalio na "prevelik broj hipika" među novinarima, na njihov "bezobrazan stav prema vladi", odnosno prevelike troškove TV-produkcije, pri čemu mu je posebno smetao ogroman broj predstavnika BBC-ovog osoblja na praćenju laburističke konvencije.

(D.A.)

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara