KAKO se približava hladnija sezona te povratak u škole i na radna mjesta, u zatvorene prostore s manje provjetravanja, a više grijanja i isušivanja zraka, sve je više najava, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, da će nošenje maski postati obavezno na svim javnim mjestima.

Nažalost, uz mnoge teme povezane s covidom-19 vezuju se brojni mitovi i teorije zavjera pa stoga ne čudi (mada bi trebalo) što u nekim državama svijeta, unatoč tome što se broj žrtava pandemije ubrzano približava 800.000, određene skupine ljudi prosvjeduju protiv epidemioloških mjera, osobito onih najneugodnijih - održavanja fizičke distance i nošenja maski. Posljednji prosvjed protiv obaveznog nošenja maski održao se u nedjelju u Madridu. Ondje se na središnjem trgu Colon okupilo više stotina ljudi s porukama na transparentima koje su se kretale od "Virus ne postoji", preko "Maska ubija" do "Sloboda".

Mnogi sudionici tog prosvjeda, ali i otpora prema epidemiološkim mjerama generalno, obavezu nošenja maski doživljavaju kao sužavanje prostora građanskih prava te kao uvođenje discipline i kontrole s razina centara moći.

Treba priznati da je od početka pandemije do danas bilo dosta šumova u komunikaciji između stručnjaka i zdravstvenih organizacija s jedne strane i javnosti s druge. Kako smo već pisali na Indexu, mogao se steći dojam da se u pogledu koristi od nošenja maski znanost kolebala, no to nije tako.

>>Jesu li maske na kraju korisne ili beskorisne? Znanost ima odgovor

U svakom slučaju, danas više nema opravdanih razloga za skepsu prema važnosti maski. Mi smo na Indexu još u početnoj fazi pandemije pisali da su čak i ranije provedene znanstvene studije pokazale da bi maske trebale biti sastavni dio borbe protiv širenja covida-19. U prilog tezi da one to doista jesu, danas govore i mnoge nove studije i iskustva.

Kinezi nose maske zbog gripe 2003.

Spoznaje o bolestima, lijekovima i mjerama otkrivaju se mukotrpno i postupno

Podsjetimo prigodno još jednom da znanost ne raspolaže nikakvim apsolutnim istinama urezanim u kamen od pamtivijeka. Svaki novi patogen i svaka nova zarazna bolest imaju svoje specifičnosti, uključujući i specifične načine širenja, pa za svaku od njih treba iznova tražiti lijekove, cjepiva i najučinkovitije epidemiološke mjere. Što vrijedi za gripu, ebolu ili ziku, ne vrijedi jednako i u svakom pogledu za covid-19. Vrijedi samo zajedničko temeljno pravilo da patogenu treba maksimalno otežati prelazak s bolesne osobe na zdravu. Kako će se to činiti, ovisit će o svojstvima patogena. Primjerice, ako se širi dodirom ili tjelesnim izlučevinama, trebat će izbjegavati dodire i izlučevine, a ako se širi kapljično, zrakom, trebat će raznim zaprekama i distanciranjem onemogućiti da efikasno prevaljuje put zrakom.

Budući da je neetično eksperimentirati na ljudima (u ovom slučaju jednima dati maske, a drugima ne pa ih izlagati virusima u raznim okolnostima kako bi se vidjelo tko će oboljeti ili umrijeti, a tko ne), te da na razne ishode u biologiji i medicini utječu brojni čimbenici, uključujući i sociološke i kulturološke, jasno je da odgovore na ključna pitanja često nije moguće dobiti ni lako ni brzo. Trebalo je nekoliko mjeseci da se neke ključne činjenice o nošenju maski jasno iskristaliziraju. Danas su mnoge stvari jasnije nego početkom godine pa ćemo u ovom tekstu pokušati sažeto predstaviti ključne mitove i ključne činjenice o nošenju maski.

Mit: Maske ne mogu zadržati virus jer je on mnogo manji od rupica u maskama

Činjenice: SARS-CoV ima dimenzije između 0,08 i 0,15 mikrometara. Istina je da je manji od rupica na najboljim maskama. No virusi uglavnom ne putuju zrakom pojedinačno, već u kapljicama čiji se promjer kreće između 0,6 i 1000 mikrometara. Što su kapljice veće, to više virusa mogu sadržavati. Što je više velikih kapljica s velikim količinama virusa oko nas, to je veća vjerojatnost da ćemo primiti dovoljan virusni teret da se zarazimo. Nećemo se zaraziti od jednog ili nekoliko virusa koji dođu do nas. Naša sluznica i obrambeni sustav mogu izaći na kraj s malenim virusnim opterećenjem. Problem nastaje kada smo za duže vrijeme izloženi većim koncentracijama virusa. U takvim okolnostima čak i mlađi ljudi mogu razviti teže oblike bolesti, što potvrđuju brojni slučajevi medicinskog osoblja.

Dakle, maske imaju funkciju da smanje količine i brzinu kapljica koje nose viruse na najmanju moguću mjeru, a da nam pritom ne zagorčaju život. Barem ne previše. Sličnu funkciju ima i održavanje distance i provjetravanje prostora - kapljice padaju na pod, isušuju se i prorjeđuju. Za suzbijanje širenja covida-19 idealno bi bilo da svi hodamo u zaštitnim odijelima s maskama i vizirima, koji bi najefikasnije štitili nas od drugih i druge od nas, no to jednostavno nije održivo rješenje. Takvu opremu navlačit će medicinsko osoblje koje je jako izloženo virusu, primjerice oni koji rade s oboljelima ili koji rade na testiranju. Za ostale su najpraktičnije, a često i dovoljne, različite vrste maski koje zaustavljaju veći dio kapljica, osobito onih najvećih.

Kako to maske čine? Veće kapljice ne uspijevaju brzo meandrirati sa strujama zraka koje izdisanjem i udisanjem prolaze između niti od kojih je sačinjena maska pa završavaju na tkanju. S druge strane, ekstremno male kapljice sudaraju se s molekulama zraka u tkanju pa i one u velikim količinama završavaju na nitima. Kapljice od 0,3 mikrometra imaju optimalne dimenzije da budu nošene u krivudavim strujama zraka. No i njih je moguće zaustaviti pametno uređenim višeslojnim tkanjem u maskama, a to uspješno čine i maske N95 i troslojne kirurške maske.

Ako ne vjerujete da maske zadržavaju kapljice u kojima se prenose virusi, pokušajte objasniti od čega tako brzo postaju vlažne.

Maska N95

Mit: Virus se prenosi samo kašljanjem i kihanjem

Činjenice: Kapljice kojima se prenosi virus mogu se stvarati na više načina - kihanjem, kašljanjem, šmrcanjem, pjevanjem, govorenjem i disanjem. U svim slučajevima one nastaju sličnim mehanizmima - kada neka površina tekućine puca. To pucanje može se događati u raznim dijelovima dišnog sustava, od alveola u plućima koje se pune i prazne, preko grla, do nosa i usnica. U energičnijim procesima kao što su kihanje i kašljanje stvarat će se više kapljica i one će se lansirati na veće udaljenosti nego u govorenju ili disanju. Primjerice, govorenjem od nekoliko minuta izbaci se slična količina virusa u kapljicama kao jednokratnim kašljanjem. Disanje je još manje efikasan proces prijenosa.

>>Korona se može prenijeti disanjem, ne morate ni kašljati ni kihati

U navedenim procesima nastaju kapljice različitih dimenzija. Velike brže padaju na tlo, dok manje mogu putovati, nošene zrakom, na veće udaljenosti. Najmanje kapljice, one manje od 5 mikrometara (1/10 promjera vlasi kose), obično se nazivaju aerosolom, a u zraku mogu lebdjeti i po nekoliko sati. Uz strujanje zraka, primjerice propuh, mogu se prenijeti na daljine od više metara.

Veće kapljice također se mogu isušiti u zraku, mogu se smanjiti i pretvoriti u aerosol. Neka nova istraživanja pokazuju da bi se covid-19 možda mogao širiti i aerosolom, dakle disanjem i na veće udaljenosti, međutim, za infekciju takvim putem potrebno je boraviti u zatvorenoj prostoriji s oboljelima duže vrijeme.

Mit: Ako nisam bolestan, ne moram nositi masku

Činjenice: Maske djeluju na dva načina - štite one koji ih nose od drugih, i druge od onih koji ih nose. Istina je da u većoj mjeri štite druge od oboljelih koji ih nose. No tu trebamo imati na umu da smo i mi drugi u odnosu na druge, što znači da je u interesu svakog od nas da svi nose maske. To je u skladu s najvažnijim medicinskim i društvenim etičkim imperativima - da svojim ponašanjem ne škodimo drugima te da činimo najveće dobro za najveći broj ljudi.

Ideja da bismo maske trebali nositi samo kada znamo da smo zaraženi je zapravo besmislena. Naime, potvrđeno je da mnogi zaraženi mogu imati vrlo blage simptome ili čak biti bez njih, a ipak efikasno širiti bolest. Maske služe upravo za takve situacije - kada se ljudi kreću i kontaktiraju s drugima a da ne znaju da su bolesni. Onaj tko zna da je bolestan, morao bi biti u samoizolaciji. On ne bi smio šetati naokolo ni s maskom, niti bez nje.

Mit: Maske su opasne jer otežavaju disanje i zadržavaju CO2

Činjenice: Neki ljudi tvrde da maske čine da udišemo CO2 koji smo izdahnuli, zbog čega uzrokuju vrtoglavicu, glavobolju i nesvjesticu. To jednostavno nije istina. U prostor između maske i lica stane tek zanemariv dio CO2 koji izdišemo. Kapacitet pluća neusporedivo je veći od tog prostora. Najveći dio CO2 koji izdišemo izlazi kroz razmak između maske i lica te kroz rupice na maski.

Kada bi maske bile štetne za zdravlje, kako bi ih nosili liječnici i medicinske sestre, nerijetko po cijele dane, kroz desetljeća rada? Nošenje maski ne preporučuje se samo za vrlo osjetljive i bolesne - za bebe mlađe od dvije godine, za osobe sa smetnjama u disanju i za osobe koje nisu same sposobne ukloniti masku ako im smeta.

Stručnjaci ističu da ne postoji opasnost da zdravim osobama zbog maski nedostaje kisika. Konačno, u većini situacija u javnosti dovoljno su efikasne pamučne maske, a one su dovoljno prozračne za nesmetano disanje.

Ako vam je neudobno dok nosite masku, nastojte smanjiti razgovore i dišite više na nos nego na usta. Tako se smanjuju razine vlage u dahu, a time i navlaživanje maske koje joj smanjuje efikasnost.

Operacije pod ozbiljnijim maskama znaju trajati satima i satima

Mit: Nošenje maske povećava mogućnost da se zarazimo

Činjenice: Istina je da neki ljudi više dodiruju lice kada nose maske. Osobito je problematično kada dodirujemo masku, a potom oči, usta ili nos. Tako možemo prenijeti viruse s vanjske strane maske u organizam.

No uz dobru higijenu - dezinfekciju ili pranje ruku, taj se rizik može značajno smanjiti. Važno je također osvijestiti svoje pokrete rukama. Štoviše, za mnoge ljude maske mogu djelovati kao podsjetnici da je virus tu te da trebaju voditi računa o drugim epidemiološkim mjerama - distanci, higijeni, izbjegavanju kontakata s ljudima iz krugova izvan obitelji i sl. Konačno, važno je voditi računa o pravilnom odlaganju maski. Nemojte dozvoliti da se nošene, a neoprane maske povlače po vašim osobnim stvarima.

Mit: Svejedno je koju masku nosim

Činjenice: U početku širenja pandemije nije bilo jasno koliku zaštitu pružaju koje maske. Neke ranije studije nisu pokazivale veliku korist od pamučnih maski u slučaju širenja gripe. Također, nije bilo jasno jesu li kirurške maske lošije od maski N95 koje su ime dobile po tome što zaustavljaju oko 95% čestica promjera 0,3 mikrometara koje je najteže zaustaviti. No problem je bio u tome što na tu temu nije bilo provedeno dovoljno kvalitetnih studija. Kako smo već naveli, takve studije nije jednostavno provoditi.

>>Znanstvenici testirali maske, otkrili koje su najmanje učinkovite

No novija iskustva i studije donijeli su nove spoznaje. Pokazalo se da ne štite sve maske jednako, no također je utvrđeno da ih ima više koje pružaju sasvim solidnu zaštitu. Kako smo već pisali na Indexu, maske N95 bile su najučinkovitije s time da su bolje bile bez ventila nego s ventilom (jer ventil stvara snažan protok zraka prema van). Troslojne kirurške maske bile su druge po učinkovitosti, ali ne puno lošije od N95. Za njima nisu puno zaostajale ni dvoslojne pamučne maske, sašivene prema smjernicama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Pletene marame, odnosno bandane bile su pri dnu po efikasnosti, a maske od flisa koje se navlače oko vrata (eng. gaiter mask), koje često koriste džogeri i biciklisti, bile su najlošije, praktički beskorisne.

Dakle, i N95 i troslojne kirurške i platnene maske mogu biti učinkovite, no platnene moraju zadovoljavati standarde CDC-ja.

Relativna transmisija kapljica kroz različite vrste maski. Grafika: Duke University

Mit: Nije važno kako se maska nosi

Činjenice: Mnogi ljudi maske nose samo preko usta. Naravno, ima i onih koji ih nataknu samo preko jednog uha i puste da vise ili ih drže razvučene pod bradom. Oni vjerojatno spadaju u skupinu koja ne vjeruje u svrsishodnost nošenja maski, a možda ni u postojanje ili opasnost covida-19. Njima maske vjerojatno služe samo kako bi ih nataknuli ako nalete na nekakvu kontrolu.

Da bi bile učinkovite, maske se moraju nositi preko usta i preko nosa jer kapljice koje sadrže viruse, kako smo ranije istaknuli, mogu nastajati u raznim dijelovima dišnog sustava.

Prema američkom CDC-ju i europskom ECDC-ju maske treba nositi na sljedeći način:

Pokrijte maskom i nos i usta.

Učvrstite masku uz lice, ali tako da vam ne bude neudobna.

Učvrstite je vezicama iza glave ili gumicama oko ušiju.

Koristite višeslojne maske.

Vodite računa o tome da je maska koju nosite učinkovita te da njezina učinkovitost ne pada s pranjem.

Kirurška troslojna maska

Mit: Ako nosim masku, ne moram održavati distancu

Činjenice: Nošenje maske nije zamjena za održavanje fizičke distance, već komplementarna mjera.

Zdravstvene agencije poput CDC-ja i ECDC-ja preporučuju da se uz nošenje maski poštuju i sljedeće mjere:

Održavajte udaljenost od oko 2 metra.

Ograničite osobne susrete izvan kruga obitelji.

Perite često ruke sapunom.

Ostanite kod kuće ako se ne osjećate dobro.

Testirajte se ako imate simptome covida-19.

Samoizolirajte se ako ste bili u kontaktu s osobom koja je zaražena.

Mit: Maske su beskorisne na otvorenom

Činjenice: Kada se krećete mjestima na kojima nećete susretati ljude ili na kojima ćete biti samo u krugu obitelji, maske uistinu nisu potrebne.

No kada je teško održavati distancu od najmanje dva metra od ljudi s kojima ne živite, primjerice, kada ste na nekom skupu na otvorenom, važno je nositi masku. Uvijek nosite masku sa sobom kada izlazite iz kuće. Zaboravio sam ju nije prihvatljivo opravdanje.

Mit: Ako sam prebolio covid-19, maska mi ne treba

Činjenice: Ako ste preboljeli covid-19 ili ako vam je serološki test bio pozitivan, može vam se činiti da vam maska ne treba - niti vi možete zaraziti druge, niti drugi vas. Nažalost, to nije točno. Za sada nije moguće reći hoće li prebolijevanje covida-19 nekoga pouzdano zaštititi i koliko dugo. Neka nova istraživanja pokazuju da prebolijevanje pruža zaštitu na najmanje tri mjeseca, no nije sigurno da je tome uvijek tako. Poznati su slučajevi ljudi koji su u više navrata imali simptome covida-19 nakon što su mislili da su ga preboljeli. Najvjerojatnije ga nisu preboljeli, no u slučaju nošenja maski to je svejedno

Drugim riječima, čak i ako ste preboljeli covid-19, postoji mogućnost da se simptomi vrate ili da se ponovno zarazite te da zarazite druge.

Stoga je najbolje da na javnim mjestima uvijek svi nose maske.

Konačno, to baš i nije osobito teško ako nismo ekstremno razmaženi. Ili, kako je pokazala jedna novija studija, ako nemamo problema s manjkom kognitivnih sposobnosti - fluidne inteligencije ili radne memorije.  

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.