U MEDIJE je procurila vijest da američki predsjednik Barack Obama namjerava poslati dodatnih 4,000 vojnika u Afganistan, zajedno sa stotinama civilnih savjetnika. Cilj je preokrenuti inicijativu koje u toj zemlji imaju talibani i Al Qaida.

Za sutra se očekuje otkrivanje Obamine nove strategije za Afganistan i Pakistan, vjerojatno najvažnijeg vojnog dokumenta koji se može očekivati u prvom mandatu novog američkog predsjednika. Nekoliko obrambenih dužnosnika dalo je Associated Pressu neke detalje nove strategije pod uvjetom da ostanu anonimni. To je, inače, klasična metoda kojom svjetske vlade u javnost puštaju vijesti prije službene objave.

Nova strategija

Nova strategija uključuje 20 prijedloga za borbom protiv pobune u Afganistanu i Pakistanu, koja je u zadnjih nekoliko godina iscrpila američke i NATO-ove snage. Širi cilj strategije je eliminirati prijetnju Al Qaide da oslabi ili sruši vlade u Afganistanu i Pakistanu, ili da da napadne SAD, njegove interese i saveznike. Novi plan Al Qaidu definira kao cilj u široj mreži pobunjeničkih grupa koji napadaju američke ili NATO-ove snage u Afganistanu, vrlo često koristeći Pakistan kao bazu operacija.

Dodatnih 4,000 vojnika imat će zadatak treniranja i savjetovanja afganistanske vojske i policije, a u Afganistan će krenuti u proljeće i ljeto. To znači da će se pridružiti kontingentu od 17,000 vojnika čiji je odlazak u Afganistan Obama najavio prije mjesec dana.

Do kraja godine odlučit će se hoće li se ispuniti želja američkog zapovjednika u Afganistanu za dodatnih 11,000 vojnika do kraja 2009.

Civilni savjetnici imat će zadatak poboljšavanja života građanima Afganistana. Među njima će biti stručnjaci za poljoprivredu (što je bitno, budući da je poljoprivreda u Afganistanu koncentrirana na zadovoljavanje potreba vlastite obitelji). U nemirni Afganistan krenut će i stručnjaci za administraciju i sudstvo.

Pitanje Pakistana

Plan također stavlja veliki naglasak na povećavanje pomoći Pakistanu, pod uvjetom da ta zemlja popravi odnos prema militantima u područjima na granici s Afganistanom. Vojna pomoć bila bi uvjetovana uspjehom u toj borbi.

Situacija u Pakistanu sve više izmiče kontroli. Administracija predsjednika Asifa Ali Zadarija ionako je rastrgana između političkih rivalstava, nesigurnosti oko toga koliko se može kontrolirati vojsku, kao i sve većeg problema s islamističkim militantima. Krajem prošlog mjeseca Pakistan je najavio kako je dogovoreno primirje s militantima u dolini Swat. Ta je dolina već neko vrijeme žarišna točka sukoba između islamističkih vođa koji zahtijevaju autonomnost i uvođenje šerijata i vlade i vojske koji to dosad nisu dopuštali.

Naravno, u tu igru se rutinirano priključuju i talibani i pripadnici Al Qaide, koji među islamističkim pobunjenicima regrutiraju nove članove. Pakistanski dužnosnici kažu kako je dogovor s pobunjenicima u dolini Swat namijenjen primirivanju plemenskih vođa i izmicanju tla pod nogama talibanima i Al Qaidi, ali svi su se sjetili situacije od prije nekoliko godina, kad je tadašnji predsjednik Pervez Musharraf sklopio primirje u provinciji Waziristan. Waziristan je sada praktički nezavisna islamistička regija u kojoj jedina prijetnja talibanima i Al Qaidi dolazi od američkih bespilotnih letjelica.

Uz dvije zemlje na rubu općeg kaosa, s iznimno slabom motivacijom vojnika, kao i iznimno jakim i neumornim protivnikom, rat u Afganistanu i Pakistanu bit će jedan od ključnih testova za Obamu. Trenutno je cijeli SAD, kao i ostatak svijeta, zaokupljen financijskom krizom, ali ona vjerojatno neće trajati duže od godinu-dvije. Obamin mandat je duži od toga, a kad se smiri kriza, svi će se ponovno vratiti na pitanje sigurnosti.