ZAMJENA kune eurom 1. siječnja 2023. će imati razne makroekonomske implikacije, koje će se indirektno preliti i na građane. No to je tema za političke rasprave i ekonomske analize. Građani će biti direktno suočeni s eurom kroz cijene svakodnevnih potrepština, plaće i mirovine.

Iznosi na bankovnim računima će se automatski preračunati u eure, plaće će stizati u eurima, cijene će biti iskazane u eurima. U svakodnevnom životu će promjena biti vidljiva od prvog dana. Svi novčani iznosi će se promijeniti iz kuna u eure, iako će godinu dana nakon uvođenja eura biti obavezno dvojno iskazivanje.

Indexov tečajni kalkulator

Po kojem tečaju će se mijenjati kune za eure

Trebat će vremena dok se građani Hrvatske ne priviknu na cijene u eurima i dok ne počnu točno procjenjivati, uspoređivati i analizirati relativnu novčanu vrijednost. Zbunjujući efekt promjene valute su primijetili svi koji su barem jednom putovali u drugu državu i trošili novac. Treba naučiti preračunavati cijene iskazane u nacionalnoj valuti te države u kune, da bi se dobio dojam prave novčane vrijednosti.

Uvođenje eura u Hrvatsku će olakšati i usporedbe s plaćama, cijenama i općenito standardom života u drugim članicama eurozone. Kuna će biti zamijenjena eurom po fiksnom tečaju konverzije koji iznosi 7.53450 kuna za jedan euro, a koji je Vijeće Europske unije 12. srpnja 2022. odredilo prema središnjem paritetu koji je određen za potrebe sudjelovanja Hrvatske u tečajnom mehanizmu ERM II.

ERM II se još naziva i "predvorje eura", a u njemu je Hrvatska od srpnja 2020. Već tada je bio praktički određen tečaj po kojem će se kuna mijenjati za euro, iako je bilo dopušteno da do trenutka uvođenja eura tečaj kune prema euru fluktuira 15 posto iznad ili ispod 7.53450 kuna za jedan euro.

Kolike bi plaće bile u eurima da se euro uvodi danas

Znajući službeni tečaj konverzije može se izračunati koliko bi u eurima iznosile plaće, mirovine i cijene u Hrvatskoj da se euro uvede sada. Time je lakše i napraviti usporedbu s ostalim državama eurozone. Do 1. siječnja 2023. će se plaće i mirovine mijenjati, ali ne toliko da bi to puno promijenilo na stvari.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je za svibanj iznosila 7690 kuna, ili 1020 eura. Za usporedbu, u Njemačkoj je prosječna neto plaća oko 2800 eura, 175 posto više nego u Hrvatskoj. Ne može se Hrvatska uspoređivati s Njemačkom, ali je informativno znati kolika je razlika. Uvođenjem eura u Hrvatsku je ta usporedba puno lakša.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome za svibanj 2022. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 12.202 kune, što je po tečaju konverzije kune u euro 1618 eura, a najniža je isplaćena u Zaštitnim i istražnim djelatnostima, u iznosu od 4905 kuna, odnosno 651 euro.

Hrvatska uvodi euro. Hoće li krediti biti skuplji?

Medijalna neto plaća, što označava iznos od kojeg pola radnika ima manju plaću, a pola veću, iznosila je 6490 kuna, a preračunato u eure po tečaju u kojem će se mijenjati kune iznosi 861 euro. Četvrtina najslabije plaćenih (prvi kvartil) je imala plaću do 4959 kuna, ili 658 eura. Druga četvrtina je imala do 6490 kuna, 861 euro. Treća četvrtina 8833 kune, ili 1172 eura.

Deset posto najslabije plaćenih radnika u Hrvatskoj prima plaću do 4182 kune, 555 eura po tečaju 7.53450, po kojem će se preračunavati sve plaće i cijene od 1. siječnja 2023.

Kolike bi bile mirovine da se euro uvodi danas

Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2964 kune i po važećem tečaju konverzije je to ekvivalent 393.38 eura.  Znači da će svi umirovljenici koji dobivaju mirovinu oko 2964 kune od 1. siječnja 2023. dobivati oko 393.38 eura.

Najviša prosječna mirovina je u Zagrebu 3582 kune, a od 1. siječnja 2023. će umirovljenici na račun umjesto toga iznosa dobivati 475 eura. Najniža prosječna mirovina se isplaćuje u Međimurskoj županiji i iznosi 2432 kune, a kada se uvede euro, umirovljenici će dobivati 322 eura. Tako će prosječna mirovina u Međimurskoj županiji biti manja od minimalne plaće u Bugarskoj.

Gledano po županijama, prosječna mirovina veća od 3000 kuna bila je samo u Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji te u Gradu Zagrebu. U svim ostalim županijama će prosječna mirovina biti manja od 400 eura, osim ako do 1. siječnja 2023. ne bude revizije mirovina naviše.

Cijena eurosuper 95 i dizela u eurima

Prema cijenama goriva 26. srpnja, litra eurosuper 95 bi iznosila 1.60 eura, a litra dizela 1.71 euro, da se obračunava po objavljenom tečaju konverzije (7.53450 kuna za euro). Naravno, do 1. siječnja 2023. će se cijena goriva mijenjati.

Ipak, za usporedbu, prema informacijama koje na tjednoj bazi objavljuje Europska komisija, na dan 18. srpnja je cijena eurosupera 95 u Njemačkoj bila 1.86 eura, Austriji 2.04 eura, Sloveniji 1.75 eura, Slovačkoj 1.88 eura, Grčkoj 2.34 eura, Italiji 1.99 eura i Češkoj 1.94 eura, samo da nabrojimo neke države eurozone. 

Cijena kupnje u trgovini za obiteljski ručak i "velike" kupnje

Pod pretpostavkom da četveročlana obitelj potroši 150 kuna za kupovinu namirnica za obiteljski ručak, da se danas vrši konverzija, račun bi iznosio 19.91 euro. Velika kupovina svakodnevnih životnih namirnica u trgovačkom centru od 500 kuna je ekvivalent 66.36 eura.

Cijena mjesečnog računa za struju

Prema podacima HEP Elektre, u tarifnom modelu "bijeli", uz omjer potrošnje od 60 posto po višoj (dnevnoj) i 40 posto nižoj (noćnoj) tarifi, prosječni račun kućanstava za električnu energiju početkom 2022. je iznosio 283 kune.

Od 1. travnja je trošak prosječno narastao 9.6 posto, za 27 kuna. Pretpostavimo stoga da je prosječni mjesečni račun za struju kućanstava danas 310 kuna, to znači da će prema tečaju konverzije iznositi 41.14 eura.

Račun za vodu

Cijene vode se razlikuju od područja do područja i postoji više tarifa. Ali uz pretpostavku prosječne potrošnje po osobi od 6 m3, četveročlana obitelj potroši 24 m3. Na širem području Splita je prosječna potrošnja kućanstva od 300 do 350 kuna (informativni izračun), tj. 39.81 do 46.45 eura. 

Račun za plin

Prosječno kućanstvo u Hrvatskoj je prije 1. travnja plaćalo 4950 kuna za plin. Nakon poskupljenja je to naraslo na 5940 kuna. Izraženo u eurima, po tečaju koji je objavljen za konverziju, to iznosi 788 eura godišnje, ili 65.67 eura na mjesec. 

Usporedba sa sličnim državama Europske unije

Prema podacima Statističkog ureda republike Slovenije, prosječna mjesečna neto plaća je dosegla razinu od 1300 eura. Minimalna plaća u Sloveniji je veća od prosječne neto plaće u Hrvatskoj i iznosi 1074 eura. Minimalna plaća u Hrvatskoj za 2022. iznosi 3750 kuna neto, 497 eura po tečaju kojim će se kune preračunavati u eure.

U Slovačkoj je prosječna neto plaća oko 900 eura mjesečno, a minimalna plaća 646 eura. U Grčkoj je minimalna plaća ove godine podignuta na 713 eura, a prosječna plaća iznosi oko 1100 eura. U skupinu država članica eurozone u kojima su neto plaće slične kao u Hrvatskoj spadaju i Latvija s prosječnom plaćom od 950 eura (500 eura minimalac ) te Litva s cca 1100 eura mjesečno (730 eura minimalna plaća).

Bugarska se pridružila tečajnom mehanizmu ERM II u istom trenutku kao i Hrvatska, ali će euro uvesti godinu dana kasnije, 1. siječnja 2024. Minimalna plaća je 332 eura, a prosječna neto plaća iznosi nešto više od 650 eura.

I plaće će se morati iskazivati u obje valute, kunama i eurima

Uglavnom je javno poznato da će se cijene u trgovinama morati iskazivati u obje valute, ali dvojno iskazivanje cijena će biti puno šira obaveza. Dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima još nije obavezno, ali postat će 5.9.2022. i trajati do 31.12.2023.

Tako će i poslodavci morati iskazivati plaće u eurima i kunama, a državna ministarstva, županije, gradovi, općine i druga tijela javne vlasti će morati u kunama i eurima iskazivati sve iznose u aktima koji donose.

Ista obveza će vrijediti za sve ugovore o djelu i autorske ugovore, a dvojno iskazivanje u eurima i kunama će vrijediti i za mirovine, banke, osiguranja i druge financijske institucije.

Obaveza će postojati radi zaštite građana i ključna je mjera za sprječavanje neispravnog preračunavanja te neopravdanog dizanja cijena. Zbog toga što je cilj zaštita građana ugovori između dva poslovna subjekta neće morati iskazivati cijene u obje valute, baš kao ni evidencije i izvještaji koje kompanije šalju državnim tijelima.

Tako će na svakom računu iznos morati biti iskazan u kunama i eurima, i to; na prodajnom mjestu, na cjeniku, ponudi, internetskoj stranici, prilikom oglašavanja i svih ostalih oblika iskazivanja cijena.

Stižu loša vremena neovisno o euru

Naravno, plaće će se do uvođenja eura mijenjati. Nominalno će rasti, ali će najvjerojatnije realno padati zbog visoke inflacije. Kada nominalno plaća naraste za 5 posto, a inflacija u istom razdoblju naraste za 8 posto, u stvarnosti je plaća pala.

Radnici primaju brojčano veću plaću, ali se njome može kupiti manje proizvoda i usluga, zbog toga što su cijene rasle. Nažalost, to se već događa.

U razdoblju od siječnja do svibnja 2022. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 7538 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2021. nominalno više za 6.6%, a realno niže za 1.2%.

Upravo zbog toga što opći rast cijena poništava rast plaća, a i umanjuje, borba protiv inflacije je prioritet. Moguće je da u trenutku kada Hrvatska uđe u eurozonu nastupi recesija. Još gore, ako do se do zime 2022. ne zaustavi inflacija, plaće će realno početi padati. Tada se radikalno povećava vjerojatnost stagflacije, istodobne recesije i rasta inflacije, u 2023.

Ali svi ti procesi se odvijaju nezavisno o euru niti će ih euro pogoršati.