U PETAK je John Kirby, glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, dao iznenađujuću izjavu na konferenciji za novinare u Bijeloj kući.

Planovi Kremlja za rušenje još jedne europske demokracije

Američke obavještajne službe, rekao je Kirby, utvrdile su da Kremlj planira srušiti još jednu europsku demokraciju. "Ruski akteri, neki s aktualnim vezama s ruskom obavještajnom službom, nastoje organizirati i iskoristiti prosvjede u Moldaviji kao temelj za poticanje pobune protiv moldavske vlade", izjavio je Kirby.

Kao po planu, u Moldaviji su u nedjelju održane protuvladine demonstracije. Tisuće ljudi marširale su središtem glavnog grada Kišinjeva mašući plavom, žutom i crvenom zastavom Moldavije dok su prolazile pored nacionalnog parlamenta i zgrade vlade. "Dolje Maia Sandu!" skandirali su demonstranti misleći na izrazito proeuropsku predsjednicu Moldavije, piše Yahoo News.

Bombaške prijetnje, uhićenja stranaca...

Lokalna policija uhitila je 54 prosvjednika zbog kršenja javnog reda i mira, od kojih su gotovo polovina bili maloljetnici. Policija je također navela da su u cijeloj zemlji pristigle četiri bombaške prijetnje, jedna od njih u međunarodnoj zračnoj luci. Moldavska granična policija je u međuvremenu priopćila da je spriječila osumnjičenog plaćenika iz Wagnerove skupine da uđe u zemlju u tjednu u kojem je 181 drugi stranac pokušao učiniti isto.

Ali geopolitičke ambicije ruskog predsjednika Vladimira Putina za Moldaviju daleko nadilaze takve prosvjede. Yahoo News dobio je interni strateški dokument iz Putinove predsjedničke administracije koji otkriva planove Moskve za Moldaviju, malu zemlju stiješnjenu između ratom razorene Ukrajine te članice NATO-a i Europske unije Rumunjske.

Što stoji u internom dokumentu Putinove administracije?

Dokument je dio izvještajne suradnje s nizom europskih medijskih organizacija: Delfi Estonija, švedske novine Expressen, Dossier Center sa sjedištem u Londonu, Kyiv Independent, Rise Moldova, Frontstory, VSquare, Süddeutsche Zeitung, Westdeutscher Rundfunk (WDR) i Norddeutscher Rundfunk.

Dokument potječe iz iste Predsjedničke uprave za prekograničnu suradnju, koja je izradila sličnu strategiju za aneksiju Bjelorusije. Strategija za Moldaviju, prema izvoru koji ju je otkrio, izrađena je u jesen 2021. godine, kao i njezin bjeloruski pandan, uz pomoć ruskog Glavnog stožera oružanih snaga i glavnih moskovskih obavještajnih službi: FSB-a, SVR-a i GRU-a.

Ruska strategija za Moldaviju usmjerena je na "suprotstavljanje pokušajima vanjskih aktera (prvenstveno Sjedinjenih Američkih Država, zemalja Europske unije, Turske i Ukrajine) da se miješaju u unutarnje stvari Moldavije kako bi ojačali utjecaj NATO-a i oslabili pozicije Ruske Federacije". 

Predviđa pridruživanje Moldavije Euroazijskoj ekonomskoj uniji, koju predvodi Rusija, i Ugovoru o kolektivnoj sigurnosti, ruskoj verziji NATO-a. Plan nastoji neutralizirati sve poteze moldavske vlade da protjera rusku vojnu nazočnost u Pridnjestrovlju, odcijepljenoj autonomnoj oblasti koju podržava Moskva i koja je međunarodno priznata kao dio Moldavije.

Jedna od najsiromašnijih zemalja Europe

Moldavija ima oko 2.6 milijuna stanovnika. U prvim mjesecima ruske invazije na Ukrajinu primila je 430.000 izbjeglica, više nego bilo koja druga zemlja s obzirom na domaću populaciju. Nevjerojatno slabo gospodarstvo Moldavije - radi se o jednoj od najsiromašnijih zemalja Europe - općenito se smatra glavnom preprekom ako ruski rat pređe preko njezinih granica.

Mogućnost da Putin iskoristi Pridnjestrovlje kao poprište za upravo takav događaj izaziva zabrinutost ne samo u Kišinjevu već povremeno i u Kijevu i Washingtonu.

Moldavskom premijeru Dorinu Receanu, koji je dužnost preuzeo u veljači, prošlog tjedna pokazan je dokument u sobi za sastanke na petom katu njegovog ureda u Kišinjevu, prostoriji ukrašenoj zastavama EU i Moldavije. Recean, bivši savjetnik predsjednice za nacionalnu sigurnost, potvrdio je da sadržaj kremaljskog plana odražava ono što on i mnogi u njegovoj liberalnoj vladi odavno znaju.

"Rusi dugo pokušavali osigurati da Moldavija izgubi suverenitet"

"Rusi su jako dugo pokušavali osigurati da Moldavija izgubi suverenitet nad svojom vanjskom politikom", rekao je Recean.

Prema Davidu Krameru, bivšem dužnosniku State Departmenta: "Iako jedva da priznaje Moldaviju kao zasebnu državu, dokument tretira Moldaviju kao savitljivog satelita nad kojim može vršiti kontrolu i utjecaj dok nastoji blokirati zapadni utjecaj. To je tipično za stav Kremlja prema svim svojim susjedima i naglašava cilj održavanja dobro kontrolirane sfere utjecaja."

Plan za Moldaviju, opet paralelno s onim za Bjelorusiju, podijeljen je u tri poglavlja: politički, vojni i obrambeni sektor; humanitarni sektor; te sektori trgovine i gospodarstva. Ovi naslovi određuju ciljeve koje bi autori željeli postići kratkoročno (do 2022.), srednjoročno (do 2025.) i dugoročno (do 2030.). Ta posljednja ciljna godina, kaže se u dokumentu, trebala bi donijeti "stvaranje stabilnih proruskih utjecaja u moldavskim političkim i gospodarskim elitama".

Bjelorusija uz Rusiju, Moldavija uz Ukrajinu

Ali Bjelorusija i Moldavija su na vrlo različitim putanjama. Dok je Bjelorusija postajala sve privrženija Moskvi i konsolidirala vlastiti autoritarizam, Moldavija se pridružila Ukrajini u udaljavanju od ruske orbite prema Zapadu.

Rusija ne dopušta državama bivšeg sovjetskog bloka da se tek tako udalje; obično okrivljuje SAD, NATO i EU za unutarnje uplitanje za koje se i sama specijalizirala. Prozapadna politika ponekad može dovesti do vojne akcije - Rusija je napala Ukrajinu prošle godine i Gruziju 2008. - kada su čelnici obiju zemalja zatražili bliže odnose s Washingtonom i Bruxellesom.

"Moldavsko vodstvo zauzelo je jasno prozapadni kurs. Dakle, strateški ciljevi Kremlja s vremenom postaju sve teži, a ne lakši za postizanje. Stalno su povećavali pritisak i koriste sve agresivnije taktike kako bi ostvarili te ciljeve", rekao je Yahoo Newsu zapadni obavještajni dužnosnik koji iz prve ruke poznaje strateški dokument.

Bivša ekonomistica Svjetske banke Sandu, obrazovana na Harvardu, 2020. pobijedila je na predsjedničkim izborima u Moldaviji protiv dotadašnjeg proruskog predsjednika. A 2021. prozapadna Stranka akcije i solidarnosti (PAS) osvojila je veliku većinu u moldavskom parlamentu i započela proces integracije u EU. Moldavija je s Ukrajinom dobila status kandidata za članstvo u EU prošlog ljeta, a potpora javnosti za pridruživanje dosegnula je 63%, prema anketi koju je u studenome proveo Međunarodni republikanski institut.

Kremlj želi vratiti Moldaviju u rusku sferu utjecaja

Prema zapadnim obavještajnim dužnosnicima, cilj Kremlja je vratiti Moldaviju u sferu utjecaja Rusije. Putinov arsenal u tom pogledu nisu tenkovi i borbeni zrakoplovi, kao s Ukrajinom, već oružje političkog ratovanja: infiltracija u zemlju s ruskim obavještajnim operativcima i poticanje antidemokratskih aktivnosti koristeći plaćene ili ideološki lojalne agente utjecaja.

Sandu je u veljači izravno optužila Moskvu da planira svrgnuti njezinu vladu: "Plan je uključivao sabotažu i vojno obučene ljude prerušene u civile za izvođenje nasilnih akcija, napada na vladine zgrade i uzimanje talaca."

Protuvladini prosvjedi, koje podržava Moskvi prijateljska politička stranka ȘOR, potresli su Moldaviju u rujnu prošle godine i nastavili su se cijelu zimu usred energetske krize u zemlji koja je ovisila o ruskom plinu. Nakon što je Rusija zaprijetila da će povećati cijene i smanjiti opskrbu Moldaviji, Kišinjev je u prosincu objavio da prestaje koristiti ruski plin - prvi put u svojoj postsovjetskoj povijesti.

Što traže prosvjednici protiv Sandu?

Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine Kremlj je iskoristio prijetnju prekidom energetske opskrbe kako bi odvratio zapadnu vojnu i diplomatsku potporu Kijevu. Europa se borila da oštro sankcionira Rusiju i pronađe alternativne izvore nafte i plina kako bi se održala tijekom zimske sezone. Ali s približavanjem proljeća ruska prijetnja uglavnom nije uspjela odbiti dobročinitelje Ukrajine.

Doista, glavna tema prosvjeda protiv Sandu je zahtjev da vlada subvencionira građanima visoke cijene komunalnih usluga. "Želimo obvezati našu vladu da plati račune za grijanje, struju i plin za tri zimska mjeseca, prosinac, siječanj i veljaču, za sve naše građane", rekla je za Yahoo News Marina Tauber, potpredsjednica oporbene stranke ȘOR i glavna organizatorica nedjeljnog prosvjeda. Tauber je odlučno zanijekala da je njezinu stranku financirala Rusija.

Unatoč tome, više je medija izvijestilo da je stranka ȘOR, koju vodi proruski oligarh Ilan Shor, plaćala prosvjednicima da se pojave.

"Stoje ispred škola, pozivaju tinejdžere na prosvjede"

Krzysztof Lisek, bivši poljski parlamentarni zastupnik, a sada programski direktor Međunarodnog republikanskog instituta sa sjedištem u Kišinjevu, rekao je za Yahoo News da Shor autobusom dovozi ljude iz svog rodnog grada Orheija, 40-ak kilometara sjeverno od Kišinjeva, gdje je oligarh izgradio zabavni park i očistio lokalno jezero. "Aktivisti iz njegove stranke čak stoje ispred škola ohrabrujući tinejdžere da sudjeluju u prosvjedima", rekao je Lisek.

U listopadu je Deutsche Welle izvijestio da su prosvjednici zarađivali 20 eura po danu i 80 eura po noći, što je značajan iznos za prosječnog Moldavca.

Elena Mârzac, moldavska sigurnosna analitičarka koja je provela devet godina radeći na suradnji Moldavije i NATO-a, rekla je da su neki od prosvjednika iz siromašnijih područja dobili naknadu od samo 10 eura dnevno, što Yahoo News nije mogao neovisno potvrditi. Istodobno su moldavski novinari na društvenim mrežama objavili snimke pijanih prosvjednika koji se hvale novcem koji su dobili.

"Očito je da Rusija sufinancira ove prosvjede"

"Očito je da Rusija sufinancira ove prosvjede i pokušaje destabilizacije zemlje. Oni žele regrutirati žestoke momke kako bi napali policiju, kako bi napali vladine zgrade i kompanije i izazvali provokacije koje bi dovele do destabilizacije", rekao je Recean za Yahoo News.

Shor je vrlo kontroverzan biznismen u moldavskoj politici. Uhićen je pod optužbama za pranje novca i pronevjeru u vezi s krađom milijarde dolara iz moldavskih banaka 2014. Shor je suprug ruske pop-pjevačice Jasmin, koju je Putin proglasio počasnom umjetnicom Rusije. Živi u egzilu u Izraelu i tražen je u vezi s navodnom prijevarom u svojoj domovini.

Ministarstvo financija SAD-a sankcioniralo je Shora u listopadu 2022. godine navodeći da je bio instrument ruskog plana da potkopa izbore u Moldaviji i kandidaturu zemlje za članstvo u EU.

"Kako bi ispunio ovaj plan, Shor je radio s ruskim građanima na stvaranju političkog saveza za kontrolu moldavskog parlamenta, koji bi zatim podržao nekoliko zakona u interesu Ruske Federacije", navela je američka vlada.

Strategija Kremlja ne ide samo prema izborima

Ovi navodi poklapaju se s dokumentom ruske vlade do kojeg je došao Yahoo News. Prema ruskom planu, strategija Kremlja ne ide samo prema izborima već i prema onome što naziva "humanitarnim sektorom" Moldavije.

Moskva, prema dokumentu, traži "neutralizaciju ograničavanja aktivnosti ruskih i proruskih medija u Moldaviji", "stvaranje mreže nevladinih organizacija koje promiču razvoj rusko-moldavskih odnosa" i širenje mogućnosti moldavskim studentima za obrazovanje na ruskom jeziku.

Kao jasan znak da je strateški dokument napisan ili uređivan na vrhuncu pandemije covida-19, navodi se obrazovanje na daljinu kao održivo sredstvo za zadovoljenje posljednjeg kriterija. "Kao sveučilišni dopunski profesor, koji predaje putem interneta u lockdownu, trebao sam ovo predvidjeti. Rusija sada shvaća da može regrutirati ljude u svoj državni obrazovni sustav preko Zooma. Tome će se biti teško suprotstaviti", rekao je Vlad Lupan, bivši moldavski veleposlanik pri UN-u.

"Sad vidimo učinak trideset i nešto godina propagande"

Rusija bi do 2025. željela "održivo funkcioniranje sustava organizacijske, financijske, pravne i informacijske podrške nevladinim organizacijama prijateljskim prema Ruskoj Federaciji".

"Godinama nismo obraćali pozornost na propagandu i ruske TV kanale koji su ovdje uvijek bili prisutni. A kad smo ih počeli zatvarati, propaganda se preselila na Telegram, Facebook, VKontakte i TikTok. S Telegramom i TikTokom ne možemo učiniti ništa osim prerezati žicu. Trideset i nešto godina propagande - sada vidimo učinak", rekao je Recean.

Sergej Diaconu, šef kabineta premijera, rekao je za Yahoo News da su nevladine organizacije ozloglašene po tome što djeluju kao proruski paravan. "Postoji stalna prisutnost ljudi mlađe generacije, posebno sa socijalističke strane, koji ulaze i izlaze iz ruskih kulturnih središta", rekao je Diaconu.

Naveo je organizacije u Moldaviji koje financira Rossotrudničestvo, koje je tehnički ogranak ruskog ministarstva vanjskih poslova, ali je prema zapadnim sigurnosnim izvorima zapravo središte za rusko špijuniranje i obavještajne operacije: "Znamo da to nisu kulturni centri. Ono što zapravo žele je umanjiti utjecaj Rumunjske i Europe u Moldaviji."

Pitanje Pridnjestrovlja

Prvorazredno pitanje za Kremlj je rješavanje zamrznutog sukoba u Pridnjestrovlju, odcijepljenoj pokrajini od 4000 četvornih kilometara između istočne obale rijeke Dnjestar i moldavsko-ukrajinske granice, gdje su stotine ruskih vojnika stacionirane od 1992. godine.

Već mjesecima traje međunarodna zabrinutost da bi se Pridnjestrovlje, čija zastava još uvijek nosi sovjetski srp i čekić, moglo iskoristiti za otvaranje nove linije napada na Ukrajinu.

Sastavni dio ruskih planova je Federalna sigurnosna služba ili FSB, jedan od nasljednika sovjetskog KGB-a. Unatoč tome što je riječ o domaćoj sigurnosnoj agenciji Rusije, FSB ima opsežan strani aparat, ugrađen u veleposlanstva diljem svijeta, poznat kao Peta služba.

Prema RISE Moldova (jednom od partnera Yahoo Newsa), general Dmitrij Miljutin, zamjenik šefa Odjela za operativne informacije (DOI) Pete službe, izvorno je zagovarao otvaranje "drugog fronta" protiv Ukrajine iz Pridnjestrovlja na početku ruske invazije. Taj gambit nikad nije realiziran.

FSB-ovi generali sanjaju o preporodu SSSR-a

Ali Miljutin, zajedno sa svojim šefom, generalom Georgijem Grišajevim koji vodi DOI, pripadnik je skupine generala FSB-a koji sanjaju o preporodu SSSR-a i spremni su služiti toj ideji vjerno i dosljedno, rekao je jedan ruski parlamentarni zastupnik upućen u njihova razmišljanja.

"Sprječavanje i suzbijanje koraka od strane Republike Moldavije koji bi mogli dovesti do 'odmrzavanja' pridnjestrovskog sukoba i njegove eskalacije prioritet je u 2022. godini", navodi se u strateškom ruskom dokumentu. Osim razmještaja ruskih trupa, Pridnjestrovlje je također središte korupcije, krijumčarenja i organiziranog kriminala. Povratak pod suverenu kontrolu Moldavije bio bi glavobolja za Putina.

"Baciti nekoliko raketa nije velika stvar. Rusija ne može vojno napredovati iz Pridnjestrovlja", rekao je Recean za Yahoo News. Umjesto toga, ističe Recean, Moskva se oslanja na provokacije i trikove - "aktivne mjere" u jeziku ruske obavještajne službe - koje imaju za cilj potkopati povjerenje u moldavsku vladu.

Taktika zastrašivanja

Jedna od taktika zastrašivanja je širenje vijesti da proeuropska politika Kišinjeva vodi zemlju u rat s Rusijom - igrokaz sličan onom koji koriste proruski političari u Gruziji.

Prošlog su tjedna pridnjestrovske vlasti koje podržava Moskva objavile uhićenje dvojice navodnih terorista koji su namjeravali ubiti Vadima Krasnoselskog, predsjednika gotovo univerzalno nepriznate državice. Pridnjestrovski izvori okrivili su Ukrajinu za zavjeru, kao i za prethodne, nerazjašnjene napade granatama na sigurnosnu i radijsku infrastrukturu u regiji.

S pridnjestrovskim narativom odmah se složio bivši moldavski predsjednik Igor Dodon, koji se obratio ruskim medijima kako bi pojačao pritisak i zatražio da moldavske vlasti "poduzmu mjere protiv uplitanja zemlje u sukob u Ukrajini".

Ljudi se boje "ruskog medvjeda"

Istraga je otkrila da je Dodon, dok je još bio predsjednik, slao nacrte svojih govora ruskim obavještajnim časnicima, uključujući i onaj koji je održao na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji 2019. Dodon je stavljen u kućni pritvor u svibnju 2022. zbog optužbi za korupciju i izdaju; pušten je u studenom prošle godine.

Recean priznaje da je njegova vlastita stranka (PAS) bila troma u suprotstavljanju ruskom političkom utjecaju u vrijeme kada je Moldavija posebno osjetljiva na strano uplitanje. Inflacija se kreće oko 30%; cijene energije porasle su sedam puta; ruski osvajački rat u susjednoj Ukrajini zlokoban je podsjetnik na ono što može pogoditi manju zemlju koja odbije zahtjeve Kremlja.

"Ljudi se boje i kažu: 'Ruski medvjed je prevelik za nas. Možda možemo sklopiti neku vrstu dogovora da nas ne dira.' Bio bih jako sretan kad bi ljudi u Moldaviji pročitali ovaj dokument", rekao je Recean.