BRITANSKI tjednik specijaliziran za visoko obrazovanje Times Higher Education svake godine objavljuje rang-listu svjetskih sveučilišta, na kojoj je više od 1250 najboljih sveučilišta na svijetu.

A češki lingvist, matematičar, kartograf i glazbenik Jakub Marian na svom je blogu, na kojem objavljuje edukativne zemljopisne karte s različitim podacima, objavio i kartu Europe s brojem vrhunskih sveučilišta u svakoj zemlji. 

Za kriterij je uzeo ulazak u prvih 500 na posljednjoj rang-listi Times Higher Educationa. A na njoj, kako se lijepo može vidjeti, Hrvatska spada među zemlje koje nemaju nijedno sveučilište među najboljima. 

Jedino Mađarska, Češka i Estonija imaju po jedno vrhunsko sveučilište u istočnoj Europi

Doduše, osim Hrvatske, u tu neslavnu kategoriju spada gotovo cijela istočna Europa: sve zemlje bivše Jugoslavije, Albanija, Bugarska, Rumunjska, Poljska, Ukrajina, Moldavija, Bjelorusija, Litva i Latvija. 

Ipak, čak i Estonija, zemlja s manje od milijun i pol stanovnika, ima jedno sveučilište među 500 najboljih na svijetu, po ovoj statistici. Mađarska i Češka također imaju po jedno vrhunsko sveučilište. S druge strane, zemlje zapadne Europe stoje neusporedivo bolje.

Njemačka ima 44 vrhunska sveučilišta, Velika Britanija 58, Francuska 21, Italija 33, a relativno malene zapadnoeuropske zemlje također ne stoje loše: Irska ima 7 vrhunskih sveučilišta, Danska i Austrija po 6, Švedska 11, a Švicarska 9. 

A kako je Marian objasnio u svom članku, Times Higher Education sveučilišta vrednuje prema sljedećim kriterijima: podučavanje (okruženje za učenje), istraživanje (količina, prihodi, reputacija), citati (utjecaj istraživanja), međunarodna perspektiva (međunarodni studenti, osoblje i suradnja) i industrijski prihodi (transfer znanja).

S obzirom na broj stanovnika, najbolje stoje skandinavske zemlje

No budući da ova statistika ne uzima u obzir broj stanovnika i studenata u nekoj zemlji, a logično je očekivati da će veća zemlja imati više sveučilišta, pa tako i više vrhunskih sveučilišta nego manja zemlja, Marian je izradio još jednu kartu. Na ovoj je izračunao broj studenata na sveučilištima koja spadaju među 500 najboljih na svijetu na tisuću stanovnika neke zemlje. 

Očekivano, s obzirom na to da nemamo nijedno vrhunsko sveučilište, ni po ovoj statistici ne stojimo ništa bolje. S druge strane, skandinavske zemlje, Irska i Belgija stoje daleko najbolje: Danska ima 22,2 studenta vrhunskih sveučilišta na tisuću stanovnika, Švedska ima 18,3, Irska 18,9, Finska 17,1, Norveška 16,2, a Belgija 16,4. 

Hrvatska sveučilišta na dnu liste najboljih na svijetu

I na ljestvici World University Rankings za 2019. godinu objavljenoj u časopisu Times Higher Education, hrvatska sveučilišta su na samom dnu.

Američka sveučilišta dominiraju popisom najbolje rangiranih sveučilišta te su najzastupljenija unutar prvih sto visoko obrazovnih institucija. Britanska sveučilišta Oxford i Cambridge nalaze se na prva dva mjesta. Američka sveučilišta dominiraju popisom najbolje rangiranih sveučilišta te su najzastupljenija unutar prvih sto visoko obrazovnih institucija. Tako se na trećem mjestu ljestvice nalazi američko sveučilište Stanford, na četvrtom Massachusetts Institute of Technology (MIT), a na petom California Institute of Technology.

Japan je druga najzastupljenija država na rang-ljestvici nakon SAD-a sa svoja 103 sveučilišta koja su dospjela na popis.

Što se Europe tiče, među prvih 100 mjesta osam ih je iz Njemačke, od kojih je Sveučilište Ludvig Maksimilijan u Münchenu zauzelo 32. mjesto na ljestvici. Dva francuska sveučilišta, Paris Sciences et Lettres (PSL) i Sorbonne, i jedno belgijsko, KU Leuven, našli su se unutar prvih sto na rang-ljestvici najboljih svjetskih sveučilišta.

Sveučilište u Splitu mnogo bolje kotira od zagrebačkog i nalazi se između 601. i 800. mjesta, a Sveučilište u Zagrebu između 801. i 1000. mjesta na ljestvici. Najbolja slovenska sveučilišta, Sveučilište u Ljubljani i Sveučilište u Mariboru, slično su rangirana kao i najbolja hrvatska sveučilišta i nalaze se između 601. i 1000. mjesta.