IRAN je spreman ispaliti znatno veći broj dalekometnih projektila na Izrael i druge bliskoistočne zemlje nakon što je brzo otkopao svoja podzemna skladišta, što prema mišljenju stručnjaka naglašava ograničenja američke strategije bombardiranja.

Koristeći jednostavnu opremu poput buldožera i kipera, Iran je ponovno otvorio najmanje 50 od 69 ulaza u tunele podzemnih raketnih baza koje su oštetili američki i izraelski napadi. Analitičari procjenjuju da Iran i dalje raspolaže s oko tisuću projektila uskladištenih duboko pod zemljom, koji bi sada ponovno mogli biti dostupni, piše CNN.

Razlog za zabrinutost SAD-a

Tjednima su napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ograničavali Iranu pristup podzemnim raketnim postrojenjima uništavanjem cesta i zatrpavanjem ulaza u tunele. No, satelitske snimke koje je analizirao CNN pokazuju kako se Iran suprotstavio tim skupim vojnim kampanjama, što upućuje na to da se raketne sposobnosti Teherana ne mogu uništiti isključivo ciljanjem ulaza u tunele. Iako su Iran i SAD postigli preliminarni dogovor o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, predstoje mjeseci rada na detaljima sporazuma.

Ako se sukobi nastave, Iran je u poziciji da "nastavi ispaljivati projektile sve dok ima lansere i posade, čak i ako je proizvodnja zaustavljena", rekao je Sam Lair, istraživač u Centru za studije neširenja oružja James Martin, koji analizira iranske raketne sposobnosti. "Ništa ne sprječava da se lanseri ponovno naoružaju golemim zalihama projektila koje Iranci i dalje posjeduju." To bi mogao biti razlog zašto SAD nije voljan ponovno se vratiti sukobu iako Izrael lobira za to.

Ubrzana obnova nakon primirja

Tijekom borbi, Iran je uz veliki rizik radio na otkopavanju ulaza u tunele, pri čemu su SAD i Izrael često gađali opremu korištenu za raščišćavanje. Ti su radovi omogućili Teheranu da nastavi s ispaljivanjem projektila, iako znatno smanjenim intenzitetom. Od prekida vatre prije više od sedam tjedana, iranski napori na obnovi baza značajno su se ubrzali. CNN je utvrdio da je Iran do sada deblokirao 50 od 69 ulaza u tunele u 18 podzemnih raketnih postrojenja koje su napali SAD i Izrael.

Primjerice, u raketnoj bazi u Dezfulu do 12. svibnja ponovno su otvorena četiri od pet ulaza u podzemno postrojenje. Iran je također popravio i druge dijelove baza, uključujući ceste koje su SAD i Izrael bombardirali kako bi spriječili kretanje raketnih lansera. Satelitske snimke pokazuju da su gotovo svi krateri sada popunjeni, a na dva mjesta ceste su čak i ponovno asfaltirane.

"Američka vojska vješta je u postizanju taktičkih uspjeha, a zatrpavanje i suzbijanje iranskih raketnih snaga odličan je primjer toga", rekao je Lair. "Međutim, ako to ne prati niz razumnih strateških ratnih ciljeva i ostvariva teorija pobjede, može se pretvoriti u strateški neuspjeh."

Glasnogovornik Pentagona Sean Parnell nije odgovorio na konkretna pitanja o otkrićima CNN-a, ponovivši raniju izjavu da je "američka vojska najmoćnija na svijetu i ima sve potrebno za djelovanje u vrijeme i na mjestu po izboru predsjednika."

Ratni ciljevi i podzemna mreža

Predsjednik Donald Trump više je puta isticao iranski arsenal projektila kao razlog za rat, a njegovo uništenje bio je jedan od ključnih ciljeva. U objavi na društvenoj mreži Truth Social u ožujku, Trump je naveo "potpuno onesposobljavanje iranskih raketnih sposobnosti, lansera i svega povezanog s njima" kao jedan od pet "ciljeva" rata.

Iranska mreža podzemnih raketnih baza, čija je izgradnja započela prije više od 20 godina, nudi značajnu zaštitu projektilima i lanserima. Dubina postrojenja, od kojih su neka smještena ispod stotina metara stijena, ograničava mogućnosti američke i izraelske vojske za napad na same baze. Stoga su se u prvim tjednima sukoba vojske usredotočile na napade na ulaze, što je, u kombinaciji s naporima za lociranje i uništenje mobilnih lansera, rezultiralo značajnim smanjenjem iranskih raketnih napada.

Ti su udari teško oštetili baze, zatrpavši većinu ulaza u tunele tonama ruševina i uništivši pristupne ceste. SAD i Izrael također su proveli opsežnu kampanju uništavanja iranskog lanca opskrbe, od tvornica elektroničkih komponenti do postrojenja za proizvodnju raketnog goriva i tijela projektila. Nakon što su se SAD i Iran dogovorili o prekidu vatre 8. travnja, američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je, referirajući se na te napore, da će Iran "otkopavati preostale lansere i projektile, bez mogućnosti da ih zamijeni. Nemate obrambenu industriju."

Stvarnost iranskog arsenala

Stručnjaci vjeruju da Iran još uvijek ima oko 1000 projektila uskladištenih u podzemnim postrojenjima. Ta zaliha, smještena duboko ispod površine, vjerojatno nije pretrpjela značajnu štetu od napada na ulaze, pogotovo s obzirom na to da je izraelska vojska na sličan način napadala ulaze u tunele i tijekom Dvanaestodnevnog rata prošle godine.

"Za ovakav rat pripremali su se 20 godina", rekao je Timur Kadišev, viši istraživač na Institutu za istraživanje mira i sigurnosnu politiku Sveučilišta u Hamburgu, koji proučava iranske projektile. "Vrlo su spremni."

Za ponovno otvaranje baza, Iran je koristio raznoliku građevinsku opremu. Na satelitskim snimkama vidljivi su utovarivači kako skupljaju ruševine dok kiperi pune kratere zemljom. U jednoj bazi izvan Isfahana, SAD i Izrael izveli su brojne napade kako bi blokirali četiri ulaza u tunele. Najmanje 18 kratera vidljivo je na prilazima dvama ulazima, što svjedoči o količini streljiva korištenog za njihovo blokiranje. Početkom svibnja, satelitska snimka pokazala je kiper kako popunjava kratere. Druga dva ulaza već su bila otvorena, a ceste do njih, prethodno uništene, ponovno su asfaltirane.

Obnova jednostavnom opremom

U bazi izvan Homeina sredinom travnja, snimka je pokazala najmanje deset građevinskih vozila angažiranih na raščišćavanju jednog ulaza. Dok Iran obnavlja svoj arsenal i funkcionalnost raketnih baza, analitičari su zabrinuti da se podcjenjuje stalna prijetnja koju predstavlja, pogotovo s obzirom na sve manje zalihe američkih proturaketnih presretača.

Napadi na iranske tvornice također možda neće spriječiti Teheran da obnovi proizvodne kapacitete onoliko dugo koliko bi SAD i Izrael željeli. Tijekom Dvanaestodnevnog rata neke od tih istih tvornica također su bile napadnute. Iako su nedavni napadi bili znatno širi, satelitske snimke pokazale su da je Iran već obnovio neka od postrojenja gađanih prošlog lipnja. Američke obavještajne procjene ukazuju da je Iran već obnavljao ključne vojne sposobnosti, uključujući ponovno pokretanje proizvodnje dronova te zamjenu raketnih lansera i proizvodnih pogona. "Iranci su nadmašili sve rokove koje je obavještajna zajednica postavila za obnovu", rekao je jedan američki dužnosnik za CNN.

Za Kadiševa, ta razlika u tehnologijama otkriva poteškoće u provedbi vojnih opcija protiv Irana. "Morate koristiti vrlo sofisticirano i skupo oružje da biste nanijeli takvu štetu, a oporavak je vrlo jednostavan - potrebni su samo buldožeri."