INSTITUT za istraživanje migracija proveo je anketno istraživanje u razdoblju od 23. studenoga 2024. do 12. siječnja 2025. godine, obuhvativši 400 stranih radnika podrijetlom iz Azije i Afrike, s ciljem stjecanja uvida u njihova mišljenja o životu i radu u Hrvatskoj. Tijekom priprema za provedbu istraživanja, Institut je ostvario suradnju sa znanstvenicima i visokoobrazovnim institucijama iz Bangladeša, Filipina, Indije i Nepala.

Među anketiranim ispitanicima bilo je 334 muškarca i 66 žena. "Strani radnici na hrvatskom tržištu nisu novost, ali do sada su se uglavnom useljavali radnici s područja bivše Jugoslavije. Dolazak većeg broja stranih radnika iz država Azije zasigurno predstavlja izazov za hrvatsko društvo", pišu psiholozi.

Iako rezultati pokazuju da većina stranih radnika u Hrvatskoj iskazuje visoko zadovoljstvo sigurnošću i životnim postignućima, dio ispitanika navodi nisku razinu zadovoljstva kvalitetom socijalnih odnosa i pripadnošću zajednici.

Zemlje iz kojih dolazi najviše anketiranih ispitanika

1. Filipini - 38%
2. Nepal - 26%
3. Indija - 20%
4. Egipat - 6%
5. Bangladeš - 5%

Ostali anketirani sudionici dolaze iz Sirije, Iraka, Pakistana, Šri Lanke, Kine i Ugande.

Dob anketiranih ispitanika

1. između 31 i 40 godina - 47%
2. manje od 30 godina - 42%
3. između 40 i 50 godina - 10%

Anketirani ispitanici su naveli 23 različita jezika kao materinski

1. nepalski
2. tagalong (glavni jezik kojim se govori na Filipinima)
3. hindi

Većina anketiranih stranih radnika radi u prijevozu

1. prijevoz - 22%
2. ugostiteljstvo - 19%
3. industrija - 13%

Od toga 78.5% stranih radnika u Hrvatskoj radi u punom radnom vremenu, 9% u nepunom, a približno 9% kaže da su nezaposleni.

Koliko stranih radnika govori hrvatski jezik?

1. ne govori, ali razumiju osnovne riječi - 53%
2. govori hrvatski na osnovnoj razini - 21%
3. uopće ne govori hrvatski - 18%
4. tečno govori hrvatski - 8%

Bračni status anketiranih stranih radnika

1. samci - 47%
2. u braku - 43% 

Ostali su u izvanbračnoj zajednici, udovci ili razvedeni. Također, više od polovice sudionika istraživanja nema djecu.

1. nema djecu - 52.8%
2. jedno dijete - 18%
3. dvoje djece - 18%
4. troje ili četvero djece - 10%

Razina obrazovanja ispitanih stranih radnika

1. srednja škola - 50%
2. preddiplomski studij (baccalaureus) - 35%
3. osnovna škola - 6%

Religija

1. Rimokatolička crkva - 36%
2. Islam (suniti) - 15%
3. hinduisti - 3%

Ostali su naveli pripadnost drugim religijama. To su većinom različite inačice budizma, islama, judaizma, kiranta (religija s područja Himalaja) te sikhizma ili su izjavili da nisu religiozni.

Koliko dugo anketirani strani radnici borave Hrvatskoj?

1. manje od godinu dana - 51%
2. između jedne i dvije godine - 34%
3. dulje od pet godina - 9,5%
4. između tri i pet godina - 5%

Gotovo 90% stranih radnika izjavilo je kako financijski pomaže svojoj obitelji u državama iz kojih su doselili u Hrvatsku. Nadalje, 55% stranih radnika planira preseliti svoju obitelj u Hrvatsku, dok je oko 28% njih neodlučno po tom pitanju. 10% ispitanika izjavilo je da to neće učiniti, a 5% ih nema obitelj.

Žele li strani radnici ostati u Hrvatskoj?

1. do 5 godina - 32.8%
2. između 6 i 10 godina - 23.5%
3. do mirovine - 20.5%
4. do kraja života - 19.5%

Koliko su zadovoljni životom:

1. vrlo zadovoljni životom (8-10 na ljestvici) - 40%
2. ni zadovoljni ni nezadovoljni - 27%
3. uopće nisu zadovoljni životom (0-2) - 26.5 %
4. 6% ih se nije htjelo izjasniti

Koliko su zadovoljni životnim standardom:

1. vrlo zadovoljni - 43.5%
2. ni zadovoljni ni nezadovoljni - 32.5%
3. nisu zadovoljni - 24%

Gotovo polovica (49.3%) ispitanika izjavila je da su vrlo zadovoljni svojim osjećajem sigurnosti, dok je 2% vrlo nezadovoljno.

Smatraju li strani radnici da im se u Hrvatskoj poboljšala kvaliteta života?

1. malo - 46.25 %
2. značajno - 34.5 %
3. ista je kao i prije - 11 %
4. pogoršala se - 8.25 %

Oko 87.5% stranih radnika smatra da imaju pravo na jednaku kvalitetu života kao i Hrvati, dok 12.5% smatra da nemaju pravo na jednaku kvalitetu života kao i Hrvati.

Zadovoljstvo migrantskim statusom

Kada je riječ o migrantskom životu, 22% stranih radnika smatra da je njihov migrantski život blizu idealnom. Gotovo jednak broj, 20%, smatra da njihov migrantski život nije niti blizu idealnom. Oko 33.5% stranih radnika u Hrvatskoj izjavilo je da su uvjeti njihovog migrantskog života odlični, dok je 23% izjavilo da su uvjeti njihovog migrantskog života izrazito loši.

Zdravstveno stanje i prava stranih radnika

Oko 61% stranih radnika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, dok njih 33% svoje zdravstveno stanje ocjenjuje dobrim. Samo 5% stranih radnika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje jako lošim ili lošim. Nadalje, 62% stranih radnika svoje psihičko zdravlje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, oko 31% ocjenjuje ga dobrim, dok se oko 7% osjeća psihički jako loše ili loše.

Svima bi trebalo biti važno da strani radnici budu zadovoljni, tvrde psiholozi

"Rezultati istraživanja jasno pokazuju da strani radnici u Hrvatskoj doživljavaju niz izazova koji proizlaze iz njihovog manjinskog položaja, što je povezano s nižom kvalitetom života i slabijom procjenom tjelesnog i psihičkog zdravlja. Iako rezultati pokazuju da većina stranih radnika u Hrvatskoj iskazuje visoko zadovoljstvo sigurnošću i životnim postignućima, njihova kvaliteta života u cjelini često je narušena.

Činjenica da značajan dio ispitanika navodi nisku razinu zadovoljstva kvalitetom socijalnih odnosa i pripadnošću zajednici odražava dublje društvene izazove integracije stranih radnika. Jedan od najupečatljivijih nalaza jest da dio ispitanika smatra kako nema pravo na istu kvalitetu života kao većinsko stanovništvo, odnosno Hrvati. Ova percepcija odražava duboko ukorijenjene kulturne i društvene faktore, na što je anketare i upozorio suradnik istraživač s Filipina.

Svi navedeni rezultati ukazuju na potrebu za ciljanim intervencijama koje bi se trebale usmjeriti na poboljšanje kvalitete života stranih radnika. Psiholozi ističu da je rad na smanjenju manjinskog stresa neophodan ne samo za dobrobit stranih radnika nego i za cjelokupno hrvatsko društvo, jer integracija i zadovoljstvo stranih radnika imaju dugoročne ekonomske, socijalne i kulturne koristi za sve građane", ističu psiholozi.

Zaključci psihologa

"Rezultati istraživanja pokazuju da je relativno veći broj stranih radnika iz Azije uglavnom zadovoljan životom i radom u Hrvatskoj. Jasno je da postoji i znatan broj stranih radnika koji iskazuju određeno nezadovoljstvo svojom trenutačnom pozicijom u hrvatskom društvu ali, općenito govoreći, trenutačna se situacija može ocijeniti pozitivnom. Novi Zakon o strancima i druge aktivnosti poduzete u posljednje vrijeme zasigurno će dodatno učvrstiti položaj stranih radnika u Hrvatskoj te ćemo s vremenom vjerojatno u većoj mjeri privlačiti visokokvalificiranu radnu snagu", smatraju psiholozi.