Objavljeno još jedno veliko istraživanje: Hrvatska opet najgora

Objavljeno još jedno veliko istraživanje: Hrvatska opet najgora
Foto: Tomislav Miletic, Marko Lukunić/PIXSELL, HUP

HRVATSKA udruga poslodavaca (HUP) predstavila je posljednje rezultate HUP Skora – alata za mjerenje provedbi reformi prema 12 ključnih područja. 

Preliminarni rezultati ukazuju da HUP Skor za 2018. godinu iznosi 37, što je za jedan bod manje od prošle godine. Rezultat pokazuje da Hrvatska i ove godine znatno zaostaje za državama članicama EU-a iz srednje i istočne Europe (EU10). 

"Osobito zabrinjava što je hrvatski skor lošiji od skorova zemalja koje su još uvijek slabije razvijene od Hrvatske, kao što su Bugarska i Rumunjska", navedeno je u zaključku analize.

"Između 73 pokazatelja, vrijednost 61-og se određuje na temelju rezultata usporedbi vrijednosti za Hrvatsku s vrijednostima za deset sličnih zemalja Nove Europe ( EU10: Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, s Hrvatskom EU11 ). Međunarodno usporediva komponenta HUP skora u ovome mjerenju varira od 38 u Hrvatskoj do 69 u Estoniji. Hrvatska je uvjerljivo najlošije pozicionirana zemlja Nove Europe. Taj položaj zauzima još od prvog mjerenja za 2011. Relevantnost ovog rezultata očitava se u činjenici da je Hrvatska u promatranom razdoblju imala najnižu stopu rasta od svih promatranih zemalja", stoji u analizi HUP-a.

Nedostatak reformi i sve više birokracije

Gospodarski rast koji je ponovo uspostavljen 2015. nakon dugih šest godina krize predstavljao je indikator gospodarske snage i dobrih izgleda. Smanjenje skora u 2018. godini treba tumačiti kao naznaku da aktualni impuls rasta ima ciklički, odnosno prolazan karakter. Dubinske gospodarske i institucionalne strukture ostaju slabe zbog izostanka reformi.

Niti jedan skor u 12 područja ne prelazi 2/3 maksimalne vrijednosti što znači da Hrvatska nema izrazitu konkurentsku prednost u nekom području. Najveći vidljivi napredak ostvaren je kod fiskalne konsolidacije (s 54 u 2017. na 56 u 2018. g.), kod produktivnosti i konkurentnosti (s 34 na 45) te kod ponude kapitala (s 36 na 42). Ocjena HUP Skora obrazovnog i mirovinskog sustava i dalje je „u crvenom“, ali je zadržan na 26, dok je pravosuđe na 33.

Najveća negativna promjena je pad skora investicijskih i poslovnih barijera (s 35 u 2017. na 23 u 2018.), slijedom rasta troškova osnivanja poduzeća i povećanja broja procedura za dobivanje građevinskih dozvola, te u javnoj administraciji zbog naglog rasta broja dana potrebnih za pokretanje posla. Područja opterećenja gospodarstva (19) i tržište rada (22) se iz godine u godinu pokazuju kao kritični.

"Rezultat bi trebao zvoniti kao alarm za uzbunu. Alarm bi trebao prenuti svakoga tko je eventualno pomislio da gospodarski rast koji se ponovo uspostavio nakon 2015. predstavlja indikator gospodarske snage i dobrih izgleda. Poziv na buđenje koji odašilje HUP skor treba tumačiti kao naznaku o tome da aktualni impuls rasta ima ciklički, dakle, prolazan karakter. Dubinske gospodarske i institucionalne strukture ostaju slabe zbog izostanka reformi. Ovaj alarm je važan, jer je Hrvatska umorna od apsolutnog i relativnog zaostajanja", stoji u dokumentu.

Hrvatska stagnira dok se drugi prilagođavaju

Prema analizi HUP-a Hrvatska bilježi slab napredak i stagnira jer se drugi uspješnije i brže mijenjanju u prilagođavanju novim okolnostima i uvjetima. 

"Opterećenje gospodarstva je i dalje previsoko, zbog čega ne možemo biti u cijelosti zadovoljni zadnjim valom poreznih promjena. Iako ih smatramo korakom u dobrom smjeru, one su nedovoljne da bi gospodarstvu dale ozbiljniji pozitivan poticaj, a on nam je nužno potreban da bismo održali i sadašnje stope rasta. Posebice se to odnosi na opterećenje plaća. Stanje na tržištu rada zaista je teško – kvalificirane radne snage nema dovoljno, a pritisak na rast plaća je velik", komentirala je loše rezultate Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.

Prevelika porezna opterećenja i potrošnja države

Prema mišljenju Deranje veliki je problem što poslodavci sa sadašnjim opterećenjem, poreznim i svakim drugim, nemaju prostor za daljnje i bitnije povećanje plaća bez da ugroze održivost poslovanja. 

"Umjesto da se traži prostor za veća rasterećenja tvrtki i građana, proračun nam nastavlja rasti. Očito iz velike krize nismo ništa naučili. Kao država i dalje nastavljamo trošiti više nego što zarađujemo. Samo smo dio skupih kredita sada zamijenili sredstvima iz EU fondova i ta sredstva su jedini razvojni moment proračuna za 2019. U njemu nema naznaka nikakvih ozbiljnih reformi i to je ono što nas sve treba brinuti“, navela je.

Odlazak ljudi neće se zaustaviti nego povećati

Tijekom prezentacije je istaknuto kako ni jedna vlada nije koristila HUP-ov Skor kao alat koji joj može pomoći u radu i razvoju reformskih programa s kojima bi zemlja napredovala. 

"Bez snažnijeg gospodarskog rasta neće doći do zaustavljanja odlaska ljudi iz zemlje, posebice mladih i onih u naponu radne snage. A u ovim uvjetima taj rast ne može biti veći. Dapače, ozbiljan deficit radne snage može ugroziti i ovakav rast kakav sada imamo. To nije problem samo poslodavaca to je problem koji se mora rješavati sistemski i sveobuhvatno. O tome hoće li sljedeće godine biti dovoljno sobarica, konobara, trgovaca, tokara i varioca, ovise i plaće liječnika, nastavnika, policajaca i vojnika", komentirao je rezultate Davor Majetić, glavni direktor HUP-a. 

Istaknuo je da HUP-ov Skor uzaludno ukazuje na probleme koji se ponavljaju iz godine u godinu - opterećenje gospodarstva, tržište rada, zdravstveni, obrazovni i mirovinski sustav, pravosuđe.  

"Vlada poduzima korake, ali oni nisu dovoljni jer su naslijeđeni problemi ogromni. Spori smo, a promjene koje provodimo ne idu dovoljno duboko i široko da bi se mogle zvati reformama. Zbog toga su i njihovi dosezi ograničeni, a mi kada se usporedimo s drugim zemljama ostajemo iza njih, zarobljeni na dnu Europske unije“, upozorio je Majetić.  

HUP skor 2018 by Index.hr on Scribd

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara