OČEKIVANJA u hrvatskom gospodarstvu poboljšana su i u prosincu, odražavajući znatno povoljnije ocjene poslovnih čelnika o potražnji za uslugama, pokazalo je u četvrtak mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u prosincu za jedan bod u odnosu na blago revidiranu vrijednost u listopadu i iznosio je 108 bodova.

Trend poboljšanja protegnuo se tako na cijelo četvrto tromjesečje, pokazuje izvješće EK.

Uslužni sektor predvodi rast optimizma

Najviše je na kraju prošle godine poboljšano raspoloženje u uslužnom sektoru, prema rastu indeksa za 4,4 boda u odnosu na studeni. Poslovni čelnici osjetno bolje ocjenjuju potražnju unatrag tri mjeseca, uz skok indeksa za čak 11,9 bodova. Njihove prognoze za prvo ovogodišnje tromjesečje pokazuju pak oprez.

I potrošači su na kraju godine pokazali izraženiji optimizam, uz rast indeksa za 2,2 boda. Njihova ocjena financijskog stanja kućanstava i gospodarstava u 2025. godini pokazuje poboljšanje u odnosu na studeni, a optimističniji su i u prognozama za gospodarsku aktivnost u 2026.

Menadžeri u industriji znatno bolje ocjenjuju proizvodnju u prethodnom razdoblju i optimistični su u prognozama za predstojeće mjesece, ali njihove ocjene izvoznih narudžbi osjetno su pogoršane.

Maloprodaja pak očekuje slabiji početak 2026., nakon dobrih rezultata na kraju prošle godine.

Građevinski sektor signalizirao je pak izraženiji pesimizam u jeku zime, uz pad indeksa za 2,2 boda.

Oprez u zapošljavanju, manja neizvjesnost

Menadžeri u gospodarstvu u cjelini namjeravaju u idućim mjesecima stati na kočnicu u zapošljavanju, prema padu indeksa EEI za 2,2 boda.

Neizvjesnost je pak po njihovoj procjeni osjetno ublažena, uz pad indeksa EUI za 2,9 bodova.

Eurozona pokazuje suzdržanost

Raspoloženje u eurozoni blago se pak pogoršalo u prosincu, uz pad vrijednosti indeksa za 0,4 boda u odnosu na studeni.

Na razini EU-a zadržalo se pak na razini iz prethodnog mjeseca.

Vrijednosti indeksa na oba područja i dalje su osjetno ispod dugogodišnjeg prosjeka, naglašava Komisija.

Raspoloženje u eurozoni "pokvario" je maloprodajni sektor, a pojačani oprez signalizirali su i građani, pokazuje istraživanje.

Izraženiji pesimizam pokazali su na kraju 2025. menadžeri i građani sva četiri vodeća gospodarstva eurozone, posebno u Njemačkoj čiji je indeks pao za 1,1 bod u odnosu na studeni. Blizu je i Francuska s padom indeksa za 0,9 bodova.

U skupini vodećih gospodarstava izvan eurozone poljski ESI pokazao je suprotan trend, uz rast vrijednosti za 1,1 bod.