S POČETKOM listopada na snagu stupa značajan dio mjera iz vladinog antiinflacijskog paketa, uključujući ograničenje cijene struje za građane, realni, javni i neprofitni sektor, rast iznosa neoporezivih primitaka za nagrađivanje radnika, a tu su i jednokratni novčani transferi umirovljenicima i korisnicima dječjeg doplatka.

Jesenski paket za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena predstavljen je 8. rujna, a vlada mu je vrijednost procijenila na 21 milijardu kuna.

Tada donesenom uredbom o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, koja se primjenjuje od danas, vlada je osigurala stabilne cijene električne i toplinske energije za kućanstva i poduzetništvo

Kućanstva će tako od 1. listopada ove do 31. ožujka iduće godine, za polugodišnju potrošnju do 2500 kilovatsati (kWh), struju plaćati po prosječnoj cijeni od 59 eura po megavatsatu (MWh), a za potrošnju povrh toga prosječno 88 eura. 

Jeftinija električna energija osigurana je i za javni te neprofitni sektor, s prosječnom cijenom od 62 eura po megavatsatu, što uključuje vrtiće, škole, fakultete, domove za umirovljenike, nevladine udruge, institute, vjerske zajednice, općine, gradove, državne institucije, komunalna poduzeća i druge, a procijenjena vrijednost te mjere, za razdoblje od idućih šest mjeseci, iznosi milijardu kuna.

Kod poduzetništva, oni koji za pola godine potroše do 250 tisuća kilovatsati plaćat će jeftiniju cijenu po jedinstvenoj tarifi od 0,52 kune po kilovatsatu, a za potrošnju iznad 250 tisuća kilovatsati, primjenjivat će se jedinstvena tarifa od 1,62 kune.

Uvedena je i kategorija velikih potrošača koji polugodišnje troše više od 2,5 gigavatsata (GWh), a u idućih šest mjeseci plaćat će 230 eura po megavatsatu.

Potrošnja do 2,5 gigavatsata, a više od 250 tisuća kilovatsati, obračunavat će se po prosječnoj cijeni od 180 eura po megavatsatu.

Kada je riječ o cijenama plina, one su za kućanstva ograničene do 1. travnja 2023. godine, dok se za poduzeća još priprema rješenje na razini EU-a, pri čemu se Hrvatska zalaže za ograničenje veleprodajnih cijena plina.

Kod toplinske energije, za 160 tisuća kupaca nepromijenjena je jedinična cijena za kućanstva i poduzetnike u centralnim i zatvorenim sustavima, što znači da nema povećanja cijena do 31. ožujka iduće godine. 

Uvedene su i mjere pomoći za dio građana koji se griju na drva pa je tako s Hrvatskim šumama dogovoreno povećanje proizvodnje ogrjevnog drva s milijun na 1,1 milijun kubičnih metara, s dodatnim popustom, koji će s pet skočiti na 20 posto cijene po kubičnom metru.

Očekivani broj korisnika te mjere, dakle onih socijalno najugroženijih, je oko 35 tisuća.

Isplate umirovljenicima, nezaposlenima, korisnicima dječjeg doplatka...

Povećava se i broj građana sa statusom ugroženog kupca energenata, sa 65 na 70 tisuća, što uključuje primjerice korisnike zajamčene minimalne naknade i osobne invalidnine.

Pritom, ranije povećana mjesečna naknada s 200 na 400 kuna, sada se podiže na 500 kuna. Isto povećanje naknade odnosi se i na udomitelje. Također, korisnicima zajamčene minimalne naknade do 31. ožujka iduće godine osigurat će se trošak stanovanja, komunalne naknade, grijanja i vodne usluge.

Nadalje, gotovo 690.000 umirovljenika s mirovinom do 4360 kuna u listopadu će dobiti novi jednokratni energetski dodatak. Financijski efekt mjere je 450 milijuna kuna, pri čemu će se onima s mirovinama do 1850 kuna isplatiti 1200 kuna, one s mirovinom od 1850,01 do 2350 kuna sljeduje 900 kuna, umirovljenici koji mjesečno primaju od 2350,01 do 3350 kuna dobit će 600 kuna, a oni s mirovinom od 3350,01 do 4360 kuna dobit će 400 kuna.

Od 1. siječnja 2023. za tri posto će se povećati i iznos najniže mirovine, što će obuhvatiti više od 278 tisuća korisnika.

Za one koji imaju status nezaposlenog s 1. rujnom ove godine, predviđena je mjesečna pomoć od po 250 kuna za listopad, studeni i prosinac. Vrijednost te mjere je 66 milijuna kuna.

Vlada će u listopadu isplatiti i jednokratni novčani primitak korisnicima doplatka za djecu i to za jedno dijete 300; dvoje 500; troje 700; četvero 900 i petoro i više djece 1.100 kuna po korisniku. Procijenjen broj korisnika je 130 tisuća.

Rast iznosa neoporezivih primitaka

Vlada je povećala i iznose neoporezivih primitaka te tako poduzetnicima dala dodatnu mogućnost i prostor za stimulaciju i nagrađivanje zaposlenih.

Od prvog dana listopada neoporezivi iznos primitka za prigodne nagrade tako raste s tri na pet tisuća kuna godišnje, za novčane nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika s pet na 7,5 tisuća kuna godišnje, za dar djetetu do 15 godina starosti sa 600 na tisuću kuna godišnje, a jednako se odnosi i za dar u naravi.

Nadalje, iznos neoporezivog primitka na ime novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika skače s pet na šest tisuća kuna godišnje, na ime naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe s dvije kune po kilometru na tri kune, a za otpremnine prilikom odlaska u mirovinu s osam na deset tisuća kuna.

Već ograničene cijene devet osnovnih prehrambenih proizvoda, regulirana cijena plina u bocama...

Prije 1. listopada, na snagu je stupila odluka o ograničavanju cijena devet osnovnih prehrambenih proizvoda, dakle onih koja kućanstva najviše koriste - među kojima su suncokretovo ulje, glatko i oštro brašno, mlijeko s 2,8 posto mliječne masti, šećer, svinjski vrat s kosti, svinjska lopatica bez kosti, cijelo pile te svinjsko mljeveno meso (u pakiranju do jednog kilograma).

Ranije je vlada ograničila i marže te regulirala cijenu ukapljenog naftnog plina, to jest plina u bocama, čime se željelo obuhvatiti i one koji se nalaze u područjima gdje nije do kraja provedena plinovodna mreža.

Između ostalog, vlada je paketom obuhvatila i studentsku populaciju, na temelju socio-ekonomskog statusa predviđena je dodjela 2000 dodatnih stipendija, povećanje iznosa pojedine stipendije na 200 eura, a tu je i potpora studentskim centrima kako bi studentima ostala nepromijenjena cijena obroka od 6,50 kuna.

Za poljoprivrednike koji učinkovito koriste resurse, primjenjuju ekološki i klimatski prihvatljive metode proizvodnje te imaju rast troškova veći od 20 posto u odnosu na referentno razdoblje lani, predviđeno je 240 milijuna kuna, a mjera bi ih trebala obuhvatiti minimalno 14 tisuća.

Nadalje, poljoprivrednicima u sektorima u kojima se zbog suše očekuje pad prinosa veći od 10 posto, kao i za površine koje su stradale u ljetnim požarima, namijenjeno je 100 milijuna kuna, pri čemu je broj korisnika procijenjen na 20 tisuća.

Radi porasta troškova, slične potpore namijenjene su i za ribare te uzgajivače i prerađivače u sektorima ribarstva i akvakulture.

Tu su i subvencije za prijevoznike u javnom prijevozu putnika od 1,47 kuna po litri diesel goriva, koja bi, prema procjeni vlade, prosječno trebala smanjiti trošak obavljanja prijevoza za oko šest posto, a trebala bi dati i mogućnost zadržavanja manje profitabilnih linija do pune uspostave javne usluge.

Povećana su i sredstva za program "Zaželi - program zapošljavanja žena", za 245 milijuna kuna, a novim zapošljavanjem 4.908 žena će skrbiti za 29.639 starijih i nemoćnih osoba.

Podizanje energetske učinkovitosti kuća i stambenih zgrada, ukidanje PDV-a na solare...

Između ostalog, po pitanju energetske učinkovitosti kuća i stambenih zgrada, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja provodit će mjere kojima će se sufinancirati izvođenje radova na unaprjeđenju toplinske vanjske ovojnice, ugradnje modernih energetskih sustava, povećanju potresne i požarne otpornosti kuće, većoj pristupačnosti za osobe s invaliditetom, a tu su i projekti punionica za električna vozila.

Dio koji se odnosi na obiteljske kuće predviđa iznos do 500 milijuna kuna, broj korisnika je procijenjen na 10 tisuća. Također, do 500 milijuna kuna predviđeno je i za stambene zgrade, a broj korisnika je sveden na 300.

Vlada naglasak stavlja i na izgradnju sunčanih elektrana te baterija za pohranu proizvedene električne energije, kao i na poticanje ugradnje toplinskih stanica i solarnih ploča.

Tako, radi postizanja energetske sigurnosti za isporuku grijanja iz toplinskih stanica PDV je smanjen na pet posto, što uključuje i naknade za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, a kako bi se potaknuo prijelaz na obnovljive izvore energije, za kućanstva i neprofitni sektor ukinut je PDV za isporuku i ugradnju solarnih ploča.