GENOS je osnovan 2007. godine i tada je bio prvi akademski startup, da bi danas izrastao u ozbiljan laboratorij koji zapošljava 50-ak stručnjaka, od kojih su polovica doktori znanosti te su u nekim područjima, poput istraživanja glikana, vodeći u svijetu.

Osim hrvatskih znanstvenika, u Genos dolaze raditi i stručnjaci iz inozemstva, što i ne čudi s obzirom na to da ih je ugledni znanstveni časopis The Scientist 2013. godine proglasio "Najboljim mjestom za rad" u svijetu, u konkurenciji 240 biomedicinskih i biotehnoloških kompanija.

Uspjeli su razviti GlycanAge test koji omogućuje previđanje pojave određenih bolesti, poput srčanog ili moždanog udara, a onda i njihovu prevenciju.

Zagreb bi mogao postati centar za farmakogenomiku za Europu

Osim toga, osnivač Genosa dr.sc. Gordan Lauc u razgovoru za Index najavio je velike planove na području farmakogenomike koja je vrlo važna u personaliziranoj medicini. 

“Genos je osnovan 2007. godine i na početku smo se uglavnom bavili genetikom, radili smo razne genetičke testove. Već tada smo lansirali neke testove koji su bili prvi u svijetu. Na primjer, prvi smo radili prenatalni test očinstva - to je test koji se može napraviti prije nego što se beba rodi. Godinu, dvije kasnije prebacili smo se na glikane, no još uvijek imamo dio laboratorija u kojem se rade genetički testovi. Sada u suradnji s bolnicom Sveta Katarina i Klinikom Mayo iz SAD-a razvijamo farmakogenomiku i nadamo se da ćemo u toj zajedničkoj priči uspjeti postići da u Zagrebu bude centar za farmakogenomiku za Europu”, kaže Lauc.

Farmakogenomika, sljedeće područje u kojem Genos ima ambiciozne planove, omogućuje da pacijenti dobiju točno onaj lijek koji im treba. Tako se smanjuju nuspojave lijeka i eventualna šteta koja može nastati od uzimanja beskorisnog lijeka.

“U farmakogenomici se radi genetičko testiranje, analizira se genom čovjeka i onda na temelju informacija koje se dobiju može se odrediti koji lijek zaista pomaže pacijentu i u kojim dozama, a koji ne bi trebao uzimati. Danas kada dođete kod liječnika, on zapravo ne zna ništa o vama. Pita gdje vas boli, izmjeri vam temperaturu, posluša srce, ali realno ne zna ništa o vama i daje vam lijek nasumično, onaj za koji on misli da bi mogao pomoći, i zato smo u situaciji da dvije trećine lijekova ne pomažu. Liječnik vam prepiše jedan lijek pa ako ne pomaže taj, prepiše drugi i treći i tako dalje. Problem je u tome što ako lijek ne pomaže, on često šteti. U SAD-u zbog krivog liječenja godišnje umre oko 100 tisuća ljudi. Taj problem rješava farmakogenomika jer omogućava da se pacijentu prepiše točno onaj lijek od kojeg će imati koristi. To je primjer kako su genetičke analize ušle u kliničku primjenu, no to se još uvijek ne primjenjuje rutinski ni u svijetu. U Hrvatskoj je najdalje u tome otišla bolnica Sveta Katarina koja kao privatna bolnica veliki broj svojih pacijenata upućuje na tu pretragu čime dobivaju sigurnije liječenje. Mi u suradnji s njima želimo napraviti laboratorij koji će te analize provoditi ne samo u Hrvatskoj nego i za inozemstvo. Želimo napraviti središnji laboratorij za Europu za taj tip testiranja”, kaže Lauc.

Genos je među vodećima u svijetu na području glikana

No, najjače Genosovo područje su glikani i tu je Genos među vodećima u svijetu.

“Ono u čemu je Genos najjači su glikani. Glikani se istražuju kao potencijalni biomarkeri u personaliziranoj medicini i to od relativno nedavno. Zapravo smo mi prvi počeli raditi velike studije na glikanima, na velikom broju ljudi, tamo negdje 2008. godine. Mi smo jedan od svega dva ili tri laboratorija u svijetu u kojem se mogu raditi velike studije na glikanima i kad netko s Harvarda želi raditi nešto u tom smislu, šalje uzorke nama. Upravo sada imamo u laboratoriju jednu veliku kohortu od dvije tisuće blizanaca kojima su tri puta kroz razdoblje od 15 godina uzeti uzorci krvi. To je prikupljeno na Kings Collegeu u Londonu i poslano nama na analizu. Ili, sad prije manje od mjesec dana nam je izašao rezultat jednog velikog istraživanja na 27 tisuća ljudi čiji uzorci su prikupljeni u Njemačkoj prije 20 godina, od kojih je 800 dobilo dijabetes, njih 500 srčani ili moždani udar, a mi na temelju glikana možemo predvidjeti tko će završiti u kojoj kategoriji. Znači, ako danas testiram svoje glikane, znat ću imam li prosječan rizik od dobivanja, na primjer, moždanog udara ili je on natprosječan.

Ideja je da bi testiranje glikana jednog dana trebalo ući u rutinske preglede, kao što vam danas izmjere glukozu u krvi ili jetrene enzime, tako bi se mogao raditi i ovaj test. Naš GlycanAge test je skup pa se u Hrvatskoj puno ne prodaje, tako da su naši primarni kanali prodaje longevity klinike po svijetu. Po svijetu postoji puno centara gdje ljudi koji žele živjeti duže i zdravo pokušavaju prevenirati bolesti. Ljudi uglavnom liječniku idu kada su već bolesni, naša zapadna medicina tretira bolesnog čovjeka, a kad je čovjek bolestan znači da neki sustav već ne radi. To je kao da idete mijenjati ulje u motoru kad zariba. Ideja longevity medicine jest da ljude pokušavate motivirati da rade ono što je dobro za njih. Mi svi manje-više znamo što je dobro za nas, samo što to ne radimo. Zašto ne radimo? Zato što ne vidimo efekt. Dok u nekom trenutku se ne dogodi nešto loše”, kaže Lauc.

U Genosu radi 50 znanstvenika od kojih su mnogi iz inozemstva

Genos je znanstvenicima vrlo zanimljiv i kao poslodavac pa osim znanstvenika iz Hrvatske u njemu rade ili su radili i ljudi iz inozemstva.

“U Genosu trenutno imamo 50 ljudi, od toga su 24 doktora znanosti, a većina ostalih su magistri. Mi smo jedan od najjačih konglomerata visokoeduciranih ljudi koji su fokusirani na jednu priču. U posljednjih 12 godina otišle su nam samo dvije osobe. Trudim se da ljudima ovdje bude dobro i onda oni ostaju. Nemamo problema s pronalaskom stručnjaka, dolaze nam i to ne samo iz Hrvatske nego i iz inozemstva, pa je do sada 14 stranaca radilo ili radi kod nas. Jedna kolegica iz Rusije je ovdje već sedam godina, zatim iz Kanade koja ovdje radi četiri godine, upravo primamo jednog Indijca itd.”, kaže Lauc.