ODBOR za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojio je Izvješće o napretku Crne Gore u 2019. i 2020. godini, u kojem se ocjenjuje da ta zemlja napreduje na putu pridruživanja EU, ali i izražava zabrinutost zbog unutarnjopolitičkih napetosti, priopćio je ured eurozastupnika Tonina Picule, koji je pripremio izvješće.

U Izvješću, koje je usvojeno s većinom od 58 glasova za, četiri protiv i devet suzdržanih, ističe se napredak zemlje u borbi protiv organiziranog kriminala i poziva vlasti na ubrzanje reformskih procesa, s posebnim naglaskom na vladavinu prava, pravosuđe, slobodu medija i borbu protiv korupcije.

"U Izvješću ponovno naglašavamo podršku Europskog parlamenta crnogorskom putu prema EU i procesu pristupanja. Kao zemlju koja je najviše odmakla u procesu pridruživanja, Crnu Goru želimo ohrabriti da nastavi s reformama, posebno u području vladavine prava. Tijekom proteklih je godina učinjen velik napor u približavanju Crne Gore Uniji, a i sam vidim crnogorsku priču kao jednu od ključnih točaka reafirmacije politike proširenja kao jedne od najuspješnijih vanjskopolitičkih alata EU za stabilizaciju vlastitog susjedstva. Zato i ovako ponovno pozivam lidere crnogorske vlasti i opozicije da, u skladu s visokom i dalje rastućom podrškom građana Crne Gore članstvu u Europskoj uniji, postignu dogovore nužne da se put prema Uniji nastavi", izjavio je nakon izglasavanja Picula, koji je bio izvjestitelj za Izvješće.

Izvješće je usvojeno velikom većinom glasova, no valja istaknuti kako su zastupnici u Europskom parlamentu izrazili veliku zabrinutost zbog napete političke situacije u Crnoj Gori te su poručili da je na putu prema članstvu u Europskoj uniji nužan otvoren i konstruktivan dijalog svih političkih i društvenih sudionika.

Unutarnje političke napetosti dijelom su odraz i napetosti na relaciji Crna Gora - Srbija, zbog čega Piculino Izvješće traži da se svi bilateralni sporovi riješe uključivim i pomirljivim dijalogom, uz izbjegavanje bilo kakvog oblika stranih uplitanja u unutarnje političke teme.

U Izvješću se naglašava i zabrinutost sve većom polarizacijom medijskog krajolika, posebno u pogledu sve više dezinformacija i lažnih vijesti u crnogorskom javnom prostoru te se poziva na jačanje suradnje institucija Europske unije s Crnom Gorom u borbi protiv dezinformacija te hibridnih i kibernetičkih prijetnji, dok u Izvješću nije zanemaren ni faktor sve veće kreditne izloženosti zemlje stranim kreditorima, posebno Kini.

"Kako je zbog pandemije covida-19 crnogorska ekonomija protekle godine pala za golemih 14.3 posto, prije svega zbog pada prihoda od turizma, apelirali smo na vlasti da financijska sredstva iz posljednjeg paketa pomoći Unije vrijednog 60 milijuna eura iskoriste kako bi ublažili posljedice za građane zemlje. Od Unije smo pak zatražili da pomogne Crnoj Gori i u ovom valu pandemije, posebno nakon prošlomjesečnog apela crnogorske vlade za pomoć i u vidu dolaska zdravstvenih radnika", poručio je Picula, navodi se u priopćenju.