PRED Hrvatskom je jedna od najizazovnijih jeseni do sada, jesen tijekom koje bi se mnogi građani mogli naći na samom rubu financijske provalije ili čak i u njoj.

U listopadu, naime, ističe moratorij na ovrhe, a rok trajanja curi i moratorijima na kredite koje su banke na početku koronakrize odobravale klijentima. Uz to, kreće i revizija minusa po tekućim računima, odnosno usklađivanje dopuštenih prekoračenja s novim primanjima klijenata. Iako će za neke klijente banaka to biti samo formalnost, dobrom dijelu građana to će biti snažan udar na kućne budžete, budući da su im u koronakrizi smanjena primanja, što znači da će im banke rezati i dopuštena prekoračenja po tekućim računima.

Jesen će biti kritična za mnoge građane

Primjerice, ako je netko prije koronakrize imao plaću od 7000 kuna i banka mu je na temelju tri takve plaće odobrila minus od 21.000 kuna, a u jeku krize je klijentu banke plaća smanjena 20 posto, ili za 1400 kuna, pa mu nova plaća iznosi 5600 kuna, novi dopušteni minus tog klijenta iznosit će 16.800 kuna. To znači da će morati naći 4200 kuna za vraćanje prekomjernog duga banci, što u uvjetima u kojima živimo nije nimalo lak zadatak. 

"Ukidanje moratorija i revizija minusa po tekućim računima definitivno će biti problem za dio građana koji više neće moći vraćati kredite. Većina građana je, pretpostavljam, moratorij na kredit ipak uzela ne iz predostrožnosti, nego zato što im je to doista trebalo, odnosno zbog smanjenja primanja. Stoga se na jesen može očekivati otežano vraćanje kredita. Jesen sasvim sigurno neće biti laka", upozorava za Index Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

"Jesen i zima će biti vrlo izazovni, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi jer je recesija koju je izazvala pandemija koronavirusa vrlo duboka", ocjenjuje za Index i neovisni ekonomist Goran Šaravanja.

HUB: Građani su iskoristili mjere vlade i banaka da konsolidiraju svoje financije

U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) kažu nam da nije moguće iznijeti preciznu procjenu eventualne izmjene visine prekoračenja po tekućim računima. Kao razloge za to u HUB-u navode specifičnost krize u kojoj živimo, zatim mjere koje je poduzimala vlada i različit utjecaj pandemije koronavirusa na poslovanje i primanja u raznim djelatnostima. Ipak, u HUB-u vjeruju da su građani iskoristili razdoblje u kojem su na snazi bile mjere banaka, države i ostalih kako bi ojačali svoju financijsku situaciju. 

"Prekoračenja po transakcijskim računima se kontinuirano smanjuju te su prema posljednjim podacima smanjena za 6,3 posto u drugom tromjesečju 2020. godine. To ukazuje na činjenicu da su građani iskoristili poduzete mjere banaka i ostalih dionika te su u prethodnom razdoblju koristili dodatnu likvidnost kako bi stabilizirali vlastitu financijsku situaciju", poručuju iz HUB-a. 

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), minusi po tekućim računima su krajem lipnja iznosili nešto više od 6,2 milijarde kuna. I dok je dio građana u minus otišao zato što si je nešto želio kupiti, velik dio građana od prekoračenja po tekućem računu doslovno živi. Ako su imali nesreću da im je plaća srezana, ili čak da su ostali bez posla, smanjenjem minusa naći će se u velikim problemima. Ipak, u HUB-u i bankama kažu da rješenje postoji. 

Individualan pristup klijentima

"Banke će pojedinačno pristupiti klijentima koji nisu sposobni izvršavati svoje obveze i nastojati dogovoriti modele otplate u skladu s mogućnostima i primanjima klijenata", diplomatski uvijeno kažu u HUB-u. 

Nešto precizniji bili su u bankama koje su odgovorile na naš upit, dok je u ime drugih banaka kojima smo se obratili odgovarao HUB. U Erste banci, primjerice, potvrđuju da slijedi revizija minusa po tekućim računima, a u nekim je slučajevima već i krenula. te kažu da će koristiti istu formulu kao i dosad, odnosno da će promatrati kontinuitet primanja klijenata u posljednja četiri mjeseca. Drugim riječima, onima kojima su primanja proteklih mjeseci smanjena, smanjit će se i dopušteni minus. 

"Iznos prešutnog prekoračenja po tekućem računu određuje se individualno, za svakog klijenta posebno, a može iznositi do maksimalno tri mjesečne plaće, odnosno do najviše 50.000 kuna. U obzir se uzima neto plaća, bez posebnih dodataka poput prijevoza ili naknade za topli obrok. Najviše se odobrava na rok od 12 mjeseci", odgovorili su na upit Indexa u Ersteu. 

U bankama kažu da će nastojati pomoći građanima koji se nađu u financijskom glibu

Dodaju kako u slučaju odluke o ukidanju ili korekciji minusa naniže, što ne mora biti i nije uvijek slučaj prilikom ponovnog odobravanja, banka klijente o tome obavještava najmanje 30 dana prije umanjenja ili ukidanja prekoračenja po tekućem računu. Ističu i da banka u takvim slučajevima klijentima nudi mogućnost otplate duga kroz 12 mjesečnih rata.

U OTP banci kažu da se svi klijenti koji smatraju da bi mogli imati problema u otplati svojih financijskih obveza mogu javiti banci i dogovoriti način podmirivanja dugovanja. Banka će, ističu, individualno analizirati potrebe klijenata i ponuditi optimalno rješenje za njih i za banku. 

"Ako klijent u roku od 30 dana nije uspio smanjiti iznos iskorištenog prekoračenja na razinu novonajavljenog ažuriranog iznosa odobrenog prekoračenja, banka će automatizmom odobriti kredit za otplatu te razlike. Kredit se odobrava na rok od 12 mjeseci, bez dodatnog troška", stoji u odgovoru OTP banke na upit Indexa.

Odmrzavaju se i kreditne obveze 

Kada je, pak, riječ o zamrznutim kreditnim obvezama, podaci HNB-a i HUB-a pokazuju da su građani do kraja srpnja podnijeli zahtjeve za zamrzavanje kreditnih obveza u iznosu od 9,3 milijardi kuna. Od tog iznosa, banke su odobrile moratorij na kreditne obveze vrijedne 7,7 milijardi kuna, ili 82,8 posto svih zahtjeva građana. Zahtjev za moratorijem kredita podnijelo je, kažu nam u HUB-u, ukupno oko 42.000 građana. Moratoriji su, inače, odobravani na razdoblje od tri do 12 mjeseci, ovisno o zahtjevima klijenata i pogođenosti sektora u kojem klijenti rade koronakrizom.

Odmrzavanje tih kredita predstavljat će velik izazov za brojne građane, posebno one kojima su smanjena primanja ili koji su ostali bez njih. No u bankama kažu da i za njih imaju rješenje. I u ovom slučaju odluke će se donositi na individualnoj razini. 

"Klijentima banke kojima je istekao ili uskoro ističe rok odgode otplate kredita uslijed posljedica pandemije koronavirusa, kao i klijentima koji te posljedice i dalje osjećaju, nakon isteka odgoda banka, u slučaju potrebe, nudi standardne mjere restrukturiranja kojima je cilj olakšati odgodu kreditnih obveza. Mjere restrukturiranja prilagođavaju se trenutačnim financijskim okolnostima u kojima se klijent nalazi. Primjerice, uslijed gubitka posla ili u situaciji dugotrajnog bolovanja, jedna od mogućnosti može biti odgoda otplate kao privremena mjera, u skladu s rokom u kojem se očekuje da klijent nađe novo zaposlenje. U slučaju trajnog smanjenja primanja, opcija može biti i produžetak roka otplate, s ciljem da se iznos mjesečne kreditne obveze smanji", poručuju iz Erstea.

U OTP banci ponavljaju da će individualno analizirati stanje klijenta i ponuditi rješenje koje će biti optimalno kako za klijenta tako i za banku. Kažu i da klijenti mogu tražiti produljenje već ugovorenih moratorija. 

"Banka pozorno prati kretanje odobrenih moratorija, kao i razvoj cjelokupne situacije vezane za pandemiju koronavirusa i njen utjecaj na tržišne okolnosti i financijsko poslovanje naših klijenata", ističu u OTP banci.

Moratoriji ne mogu trajati vječno  

Iako kaže da građane čeka izazovno razdoblje, Šaravanja upozorava da moratoriji ne mogu vječno trajati, budući da treba voditi računa i o poslovanju banka, čije je poslovanje koronakriza već prilično načela. Banke su, naime, prvo ovogodišnje polugodište zaključile s prepolovljenom dobiti.  

"Banke su vrlo važan faktor u gospodarskom životu i moraju imati interesa kreditirati i stanovništvo i poduzeća", poručuje Šaravanja. 

Vizek, pak, smatra da bi banke, s obzirom na povoljniji regulatorni okvir koji sada imaju, mogle i produljiti moratorije. Tim više što im krediti koje građani više neće moći otplaćivati, sukladno regulativi, neće odmah automatski postati loši krediti. 

"Pretpostavljam da se za tu opciju banke ne odlučuju zato što im treba likvidnost i zato što je koronakriza naštetila i njihovom poslovanju", zaključuje Vizek.