ZEMLJE članice Europske unije danas su konačno odobrile dosad najveću rekonstrukciju europskog tržišta ugljika, kojom će se onečišćenje učiniti skupljim, a sposobnost Unije da smanji emisije ugljikovog dioksida ojačati.

Prvi veći sustav u svijetu za trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova je od 2005. godine prisilio elektrane i tvornice da kupuju dozvole kada emitiraju CO2 i smanjio je emisije iz tih sektora za 43 posto.

Zakon će uskoro stupiti na snagu

Članice Unije su odobrile sporazum, oko kojeg su se prošle godine složili pregovarači iz Europskog parlamenta i država članica, kojim će se reformirati tržište ugljika radi smanjenja emisija za 62 posto s razina zabilježenih 2005. do 2030., radi postizanja klimatskih ciljeva EU.

Odobrenje država članica nakon gotovo dvije godine pregovaranja unutar Unije znači da će uskoro na snagu stupiti zakon. Europski parlament je sporazum odobrio prošli tjedan.

Protiv reforme bile Poljska i Mađarska, suzdržane Bugarska i Belgija

Poljska i Mađarska su se protivile reformi, dok su Belgija i Bugarska bile suzdržane, a ostale su glasale za reformu. Poljska, koja je ranije pozivala na suspendiranje tržišta ugljika ili ograničenje njegove cijene kako bi se olakšao teret za industriju, rekla je da su klimatske politike Europske unije postavile nerealistične ciljeve.

Reforma će povećati cijenu zagađenja za sektore poput proizvodnje cementa, zrakoplovstva i prijevoza tereta i roba, a istovremeno bi trebala prikupiti milijarde eura prodajom dozvola za CO2, koje bi nacionalne vlade investirale u zelene politike.

Teška industrija će izgubiti besplatne dozvole za CO2 koje trenutno imaju do 2034., dok će zrakoplovne kompanije svoje izgubiti od 2026., zbog čega će novac izdvajati za CO2, a emisije brodova će biti dodane 2024.

Uvođenje ugljične carine

Države su također odobrile prvu politiku u svijetu kojom će se uvesti tarifa na uvoz proizvoda s visokim ugljičnim otiskom od 2026., što se prije svega odnosi na čelik, cement, aluminij, gnojiva, električnu energiju i vodik.

Svrha ugljične carine jest da se europska industrija stavi na istu razinu sa stranom konkurencijom i spriječi da se proizvođači iz EU presele u područja s blažim klimatskim pravilima.

Cijena ugljičnih dozvola u Europskoj uniji je naglo narasla u proteklih nekoliko godina, što je potaknuto očekivanjem reforme. Dozvole su se prodavale za otprilike 88 eura po toni u utorak, što je više nego trostruko više nego početkom 2020.

Članice Unije su također podržale plan da se pokrene novo tržište ugljika koje bi pokrivalo emisije goriva koja se koriste u automobilima i zgradama 2027. i kojim bi se osiguralo 86.7 milijardi eura europskog novca kako bi se podržalo potrošače pogođene reformom.