VLADA ne želi dodatno porezno opterećenje poduzetnika, a po okončanju javnoga savjetovanja o paketu poreznih izmjena te potom u vladinoj i saborskoj proceduri bit će prilike za analizu svih kritika predloženih izmjena, izjavio je ministar financija Zdravko Marić.

Upitan nakon sastanka u vladi je li se nakon burnih reakcija poduzetnika na najave povećanja osnovice za obračun doprinosa za predsjednike i članove uprava od toga odustalo, Marić je odgovorio da je u tijeku javno savjetovanje i da su i burne reakcije jedan od rezultata toga savjetovanja te da će ih vlada razmotriti.

Ministarstvo financija je, naime, u javnu raspravu pored drugih prijedloga izmjena poreznih propisa, uputilo i prijedlog o povećanju osnovice na koju predsjednici i članovi uprava moraju obračunati mirovinski i zdravstveni doprinos sa 0,65 na 1,1 prosječnu bruto plaću, što je izazvalo brojne kritike iz poduzetničkih redova.

"Neki komentari su možda malo oštriji"

"Ima jako puno komentara, neki su možda malo oštriji, ali sve ih primamo i uzimamo u obzir i do kraja procedure ćemo iznaći najbolje rješenje", rekao je Marić.

Naglasio je kako nema namjere ići u nešto "svojeglavo" te kako su vlada i Ministarstvo financija već pokazali da "imaju sluha". 

Podsjetio je pritom da su poduzetnici tražili mjere u području poreznog tretmana sezonskih radnika, priznavanja troškova nabavke i održavanja automobila u službene svrhe te da im je vlada odgovorila u okviru fiskalnih mogućnosti.

Što se tiče posebno malih i srednjih poduzetnika, koje najviše "žulja" najava dizanja osnovice za doprinose direktora i članove uprava, Marić je podsjetio da je vlada i bez apela poduzetnika uvela obračunavanje poreza na dobit po novčanom tijeku do tri milijuna kuna, odnosno po realiziranim fakturama, a ne po obračunskom načelu po kojemu se porez plaća i na isporučenu, a nenaplaćenu robu i usluge.

Pored toga, smanjena je stopa poreza na dobit, podsjetio je Marić.

"Naša ideja od samog početka upravo jest da se stimulira i potiče poduzetništvo i žao mi je što se možda u nekim stvarima stječe dojam da je ovo nekakav kontraudar. Ne, ni u kojem slučaju", rekao je Marić i ponovio da će vlada razmotriti sve komentare pristigle u javnom savjetovanju.

"Nije nam namjera stvarati nikakve nove terete"

Upitan misle li tako i koalicijski partneri, odgovorio je da je s njima "ista stvar" te da je u paketu poreznih izmjena devet zakona najveća izmjena sniženja stope PDV-a na svježe meso, ribu, voće i povrće, a da je velika izmjena i smanjivanje doprinosa na plaće odnosno ukidanje doprinosa za zapošljavanje i ozljede na radu.

"Nije nam namjera stvarati nikakve dodatne terete poduzetnicima, poglavito malima i srednjima", ustvrdio je Marić.

Upitan znači li to da je spreman odustati od predloženih izmjena, ponovio je da javno savjetovanje traje do 6. rujna, a tada slijede vladina procedura i dva saborska čitanja te će biti vremena za argumentiranu raspravu, kako bi porezne izmjene kako dio trećega kruga porezne reforme na snagu stupila s prvim danom iduće godine.

Ukupni učinak poreznog rasterećenja unutar reforme započete s početkom 2017. ministar financije procjenjuje na šest milijardi kuna.