MEĐUGODIŠNJI rast cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj u drugom kvartalu ove godine od 10,4 posto najveći je od trećeg kvartala 2007. godine, no u idućem razdoblju očekuje se stabilizacija cijena i postupno uravnoteženje ponude i potražnje, procjenjuju analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Državni zavod za statistiku danas je objavio da su cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u drugom tromjesečju porasle za 2,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su na godišnjoj razini u prosjeku više za 10,4 posto.

"Riječ je o kontinuitetu od četiri razdoblja uzastopnog rasta na kvartalnoj razini te o devet razdoblja kontinuiranog rasta na godišnjoj razini. Štoviše, ostvaren porast od 10,4 posto na godišnjoj razini najviši je od trećeg kvartala 2007. godine", navode iz HGK u komentaru podataka službene statistike. 

Podsjećaju da je međugodišnji rast cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj prisutan od prvog kvartala 2016. godine (s izuzetkom u prvom kvartalu 2017.), pri čemu je od četvrtog kvartala 2017. godine (s izuzetkom drugog kvartala 2018.) kontinuirano viši od prosječnog rasta u EU.

Gdje cijene najviše rastu?

Regionalno, cijene stambenih objekata u Hrvatskoj snažno rastu u Gradu Zagrebu (u drugom kvartalu ove godine 14,5 posto na godišnjoj razini) i na Jadranu (9,1 posto), dok je rast na ostalim područjima i dalje skromniji (3,3 posto).

Jačanje potražnje za stambenim objektima, a time i porast njihove cijene rezultat je niza čimbenika povezanih sa stabiliziranjem gospodarskog rasta, ocjenjuju u Komori.

Navode pritom kako uz aktivaciju potencijalne potražnje iz kriznih godina, kada se stanovništvo u neizvjesnim okolnostima i visokoj zaduženosti suzdržavalo od investiranja, sada pri povoljnijoj situaciji na tržištu rada, rastu plaća, jeftinim i dostupnim kreditima te poticajnim državnim mjerama za rješavanje stambenog pitanja raste interes za ulaganja u nekretnine.

"Uz rješavanje stambenog pitanja, nekretnine ponovno postaju i oblik ulaganja štednje stanovništva, jer su kamate na štednju nestimulativne. Uz jačanje inozemne potražnje, pretežito povezane s turističkom atraktivnošću jadranskog područja, trenutan odnos ponude i potražnje za određenim lokacijama i kvalitetom objekata je neuravnotežen, što rezultira rastom cijena. Istodobno su u dijelu Hrvatske, osobito u depopulacijskim područjima, potražnja za nekretninama i njihove cijene potisnute", kaže se u HGK-ovu komentaru.

Zasad bez veće opasnosti od nekretninskog balona

Dodaje se da je prema godišnjem rastu cijena stambenih objekata u drugom kvartalu ove godine u okviru EU-a Hrvatska na trećem mjestu, iza Mađarske (14 posto) i Luksemburga (11,4 posto).

Upozorava se da je, u pravilu, visok rast cijena stambenih objekata indikator ranog upozorenja mogućeg stvaranja makroekonomskih neravnoteža pa se u okviru EU-a s dodatnom pozornošću prate cijene nekretnina kada one prijeđu granicu rasta od šest posto godišnje prema deflacioniranim podacima.

"Međutim, u Hrvatskoj zasad nije snažnije izražena opasnost od napuhavanja nekretninskog balona, osobito jer pripada sedam zemalja EU u kojima cijene i dalje nisu dosegnule pretkriznu razinu. Ipak, tendencije kretanja cijena stambenih objekata zahtijevaju pozornost jer trenutno rastu dinamičnije od gospodarskog rasta te od rasta plaća i dohodaka kućanstava", smatraju analitičari Komore. 

U idućem razdoblju HGK očekuje stabilizaciju cijena stambenih objekata pri postupnom uravnoteženju ponude i potražnje. Pritom, kako se navodi, nepovoljna demografska kretanja dugoročnije slabe potražnju, dok istodobno dinamiziranje stambene izgradnje (broj izdanih dozvola za stanove u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećan je za 40,5 posto) povećava ponudu stambenih objekata.