Okej, svi pričaju o Istanbulskoj, no što je zapravo spol, a što rod?

Okej, svi pričaju o Istanbulskoj, no što je zapravo spol, a što rod?

Ilustracija: 123rf

ISTANBULSKA konvencija koja se bavi zaštitom žena od nasilja u hrvatskoj je javnosti, zahvaljujući manipulativnoj propagandnoj kampanji Katoličke crkve, ekstremne desnice i klerikalnih udruga u prvi plan izbacila pojmove “spol” i “rod”.

Unatoč nevjerojatnim glupostima i lažima koje u javnost plasiraju protivnici ratifikacije Istanbulske konvencije - među kojima su i brojni HDZ-ovci koji su godinama prihvaćali stav stranke da podržava Istanbulsku konvenciju - pozitivna nuspojava svega je to da se sada može dosad neupućenima ili nezainteresiranima za ovu tematiku objasniti što su spol i rod, a kako bi shvatili koncepte bez kojih nije moguće normalno funkcionirati u suvremenom društvu.

Spol u biologiji predstavlja ukupnost fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se razlikuju muškarac i žena, odnosno među jedinkama iste vrste mužjaci od ženki. Jednostavnije rečeno, spol određuju penis i vagina, s time da se u pravilu jedinke muškog i ženskog spola razlikuju i po drugim fiziološkim karakteristikama, osim po spolnim organima. 
 
UN: Postoje ljudi koji se ne uklapaju u tipične definicije muškog ili ženskog tijela
 
No i kada je riječ o spolu, postoji i treća opcija koja se pojavljuje u mnogo manjem broju, a to su interseksualni ljudi koji imaju fizičke karakteristike i muškog i ženskog spola i koji se prema definiciji Ureda UN-ova visokog predstavnika za ljudska prava “ne uklapaju u tipične definicije muškog ili ženskog tijela”. Prethodno je desetljećima bio običaj da se po rođenju pod pritiskom liječnika i odlukom roditeljima interseksualnim ljudima koje se nazivom “hermafroditi” patologizira, nametne muški ili ženski spol, pa onda i muški ili ženski rod, i to često kroz invazivne kirurške zahvate i teroriziranje u odgoju. Tako se događalo da se ljude koji su se kao odrasli osjećali kao npr. muškarac odmah nakon rođenja kastriralo, što im je naravno izazivalo trajne duševne boli. Novija je praksa ne intervenirati odmah po rođenju ili u ranom djetinjstvu te interseksualnim ljudima dozvoliti da sami izaberu hoće li postati - spolno gledano - muškarac ili žena ili pak ostati interseksualni.
 
Kada je pak riječ o rodu, on se u Istanbulskoj konvenciji na sedmoj stranici definira kao pojam koji “označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce”. Kada se to prevede u životnu stvarnost, primjer rodnih uloga je poznati primjer iz čitanki, rečenica “Mama kuha, tata čita novine”. Naime, iz biološke činjenice spola nikako automatski ne proizilazi da će žena kuhati, dok će muškarac čitati novine, nego je to “ponašanje i aktivnost koju određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce”. 
 
Posjedovanje vagine ne podrazumijeva da će vam ružičasta biti draža od plave boje
 
Primjer rodnih uloga koje nameće patrijarhalno društvo jest i da je za dječake plava boja, dok je za djevojčice ružičasta, da se dječaci trebaju igrati autićima, a djevojčice lutkama itd. Ništa od toga ne određuje spol mladog muškarca odnosno žene, nego rod kojim ih se u društvu označava, zapravo koncept roda koji im to nameće. To što je netko rođen s penisom ne znači da mu plava boja mora biti draža od ružičaste, niti ikako iz činjenice spola proizilazi označavanje plave kao boje za dječake, a ružičaste kao boje za djevojčice.
 
Iako se to na prvi pogled može učiniti bezazlenim, dovoljno je primijetiti kako se reagira na dječake koji više vole ružičastu, a kako na djevojčice koje više vole plavu boju te se pritom možda i ne žele igrati s barbikama, nego s autićima. Takva djeca se često proglašavaju suspektnima, njih se zbog toga zadirkuje, nad njima se zna vršiti psihološko i fizičko nasilje jer se ne uklapaju u nametnutu rodnu ulogu. To je samo jedan od brojnih primjera nasilja koje proizvode nametnute rodne uloge i baš zbog toga je i rodno nasilje tema Istanbulske konvencije. Taj bi dokument bez koncepta roda bio posve bezvrijedan jer nasilje koje doživljavaju žene nije samo rezultat njihovih bioloških karakteristika, nego rodnih uloga koje su za njih u društvu unaprijed određene.
 
To se jasno artikulira u Istanbulskoj konvenciji, gdje se i naglašava da je definicija roda kojom ona barata “temeljen na dvama spolovima, muškom i ženskom”. Dakle, tvrdnje o tome kako IK potpuno odvaja rod od spola - što se papagajski ponavlja u hrvatskoj javnosti - potpuna je laž.
 
Jasne definicije u Istanbulskoj konvenciji
 
“U kontekstu ove Konvencije termin rod, temeljen na dvama spolovima, muškom i ženskom, pojašnjava da postoje i društveno konstruirane uloge, ponašanja, aktivnosti i atributi koje određeno društvo smatra primjerenim za žene i muškarce. Istraživanja su pokazala da određene uloge ili stereotipi proizvode neželjene ili štetne prakse i pridonose da se nasilje nad ženama smatra prihvatljivim. Kako bi se prevladale takve rodne uloge, članak 12 (1) uokviruje iskorjenjivanje predrasuda, običaja, tradicija i ostalih praksi koje se temelje na ideji inferiornosti žena ili na stereotipnim rodnim ulogama kao opću obvezu za sprečavanje nasilja. Na drugim mjestima, Konvencija poziva na rodno razumijevanje nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja kao temelj za sve mjere za zaštitu i potporu žrtvama. To znači da se ti oblici nasilja moraju rješavati u kontekstu prevladavajuće neravnopravnosti žena i muškaraca, postojećih stereotipa, rodnih uloga i diskriminacije žena kako bi se adekvatno odgovorilo na složenost ovog fenomena. Termin “rod” prema ovoj definiciji nije zamišljen kao zamjena za termine “žena” i “muškarac” koji se rabe u Konvenciji”, piše na 37. Stranici.
 
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Povrh toga, tvrdnje da Istanbulska konvencija u hrvatsko zakonodavstvo i društvo uvodi pojam roda potpuna je laž, s obzirom na to da se rod i rodni identitet kao koncepti i pojmovi u domaćem zakonodavstvu nalaze od 2008. Tada je u saboru skoro jednoglasno - jedini je izuzetak bila Marijana Petir, tada zastupnica HSS-a - izglasan Zakon o suzbijanju diskriminacije

Rod se već deset godina nalazi u hrvatskom zakonodavstvu
 
Već u prvom članku tog zakona navodi se sljedeće: “Ovim se Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.”
 
Pojam rodnog identiteta spominje se i u članku 25. istog zakona, u kojemu je propisana novčana kazna - od 5 do 30 tisuća kuna - za onoga tko prouzroči strah ili stvaranje neprijateljskog, uvredljivog i ponižavajućeg okruženja na temelju niza razlika, među kojima je naveden i rodni identitet. 
 
Ne samo to, i Ustavni sud RH se očitovao u vezi pojma roda, i to u svojem priopćenju iz studenog 2013., u kojemu je dopustio održavanje referenduma o braku. U tom dokumentu u točki 7.2. Ustavni sud kaže sljedeće: “Zaključno, u Republici Hrvatskoj spolni i rodni diverzitet zaštićeni su Ustavom. Zaštićena su i prava svih osoba, neovisno o spolu i rodu, na poštovanje i pravnu zaštitu njihova osobnog i obiteljskog života i njihova ljudskog dostojanstva (članak 35. Ustava). Te se pravne činjenice danas smatraju trajnom vrijednošću hrvatske ustavne države.”
 
Ustavni sud RH: Rodni diverzitet je "trajna vrijednost hrvatske ustavne države"
 
Ponovimo, rodni diverzitet zaštićen je Ustavom i predstavlja “trajnu vrijednost hrvatske ustavne države”. 
 
Rodni identitet pojavljuje se i u Zakonu o državnim maticama, i to u kontekstu “promjene spola i života u drugom rodnom identitetu”.
 
Dakle, pojam roda je već deset godina dio hrvatskog zakonodavstva i pojavljuje se u više zakona, Ustavni sud ga je proglasio “trajnom vrijednosti hrvatske ustavne države”. A rodna teorija teško da može biti “neznanstvena”, kako se tvrdi u propagandi protivnika Istanbulske konvencije, s obzirom na to da se o njoj predaje i za nju postoje odsjeci na stotinama sveučilišta diljem svijeta, od Harvarda nadalje.
 
Kroz nedavno izmišljeni pojam “rodne ideologije” i demonizaciju koncepta roda desno-klerikalne snage šire moralnu paniku i pokušavaju ratifikaciju Istanbulske konvencije proglasiti uvodom u konačnu propast Hrvatske, sve preko leđa žena i njihove zaštite od nasilja. Sve to zajedno nema nikakvog smisla, što ne znači da u dijelu naroda neće pasti na plodno tlo. To da rod i spol nisu jedno te isto i da rod automatski ne proizilazi iz spola jasno je svakom upućenom i minimalno inteligentnom kao da je i 2+2=4.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara