Oko Amazonije se širi panika bez pokrića? Evo što je istina, a što laž

Oko Amazonije se širi panika bez pokrića? Evo što je istina, a što laž
Foto/Screenshot: EPA/Twitter, Instagram, Daily Mirror, Business Insider

POSLJEDNJIH dana, u jeku golemih požara koji pustoše Amazonsku prašumu, na društvenim mrežama i u medijima smo suočeni s kontradiktornim informacijama. Je li se oko požara podigla neosnovana panika? Ili se razmjeri katastrofe ustvari podcjenjuju kako se ništa ne bi poduzelo oko nje?

S jedne strane, vidjeli smo kako celebrityji i influenceri, kao i obični korisnici, na društvenim mrežama dijele fotografije goruće Amazonije, često uz hešteg #PrayForAmazonia, i moralizatorske primjedbe da mediji ne pišu o požarima koji haraju već tjednima. 

>> Zašto ne biste trebali dijeliti fotografije slavnih i influencera o Amazoniji?

S druge strane, mnogi ovih dana također prozivaju medije i javne opinionmakere da nepotrebno izazivaju histeriju oko požara u Amazoniji, a sve zbog političkih i ideoloških motiva: kako bi ocrnili novog brazilskog predsjednika, desničarskog populista Jaira Bolsonara, te kao argument za mnogo strožu zaštitu okoliša, u Brazilu i globalno. 

Oboje, naravno, ne može biti istina. Ili mediji prikrivaju katastrofu u Amazoniji, ili je konstruiraju tamo gdje je zapravo nema. Prva opcija ne može biti istina, jer požari u Amazoniji danima su na naslovnicama svih relevantnih svjetskih medija. A što je s drugom?

Rekordni požari: Mit ili istina?

Na znanstvenom blogu Science 2.0 prošle srijede, kada je vijest o "rekordnim" požarima u Amazoniji odjeknula svijetom, objavljen je članak pod naslovom: "Gori li Amazonska prašuma rekordnim stopama? Koji je put naprijed?".

U njemu autor Robert Walker, koji se sam opisuje kao izumitelj i programer s matematičkim obrazovanjem i posebnim interesom za astronomiju, objašnjava kako požare u Amazoniji imamo već dugi niz godina i kako ih uglavnom izazivaju ljudi. Ovi požari u svakom slučaju imaju ozbiljne posljedice za urođenike koji žive u Amazonskoj prašumi (procjene se kreću oko milijun ljudi u više od 400 plemena), kao i bioraznolikost na tom području.

No Walker je, barem u originalnoj verziji članka, tvrdio da su tvrdnje u medijima u proturječju s izvještajem američke Nacionalne agencije za aeronautiku i svemir (NASA), prema kojem su požari na razini prosjeka u posljednjih 15 godina. U međuvremenu je NASA 19. kolovoza ažurirala svoj izvještaj (originalno objavljen 13. kolovoza), s bitnim novim podacima o intenzitetu požara u Brazilu, pa je nekoliko dana kasnije i Science 2.0 ispravio svoj članak. 

>> Amazonija gori. Kako zaista možemo pomoći?

Naime, podaci u originalnom NASA-inom izvještaju obuhvaćali su podatke o požarima od 1. siječnja, ali u novoj verziji, kao početni datum za usporedbu uzet je 1. svibanj, jer tada počinje sušno razdoblje u Brazilu. Požari su bili na razini prosjeka, čak i nešto ispod njega, do početka kolovoza, ali otada je došlo do "primjetnog porasta u velikim, intenzivnim i dugotrajnim požarima uz veće ceste u središnjoj brazilskoj Amazoniji", kako je objasnio šef laboratorija za biosferske znanosti u NASA-inom Goddard centru za svemirske letove, Douglas Morton.

"U ovom trenutku u sezoni požara, MODIS (Moderate Resolution Imaging Spectroradiometer instrumenti na NASA-inim satelitima Terra i Aqua) detekcija aktivnih požara viša je diljem Brazilske Amazonije nego ijedne ranije godine od 2010. (do danas). Savezna država Amazonas na putu je za obaranje rekorda u požarima ove godine", piše u članku objavljenom na NASA-inoj stranici Earth Observatory.

Sljedeća NASA-ina satelitska snimka zorno prikazuje razmjere požara u Brazilu, ali i u susjednim Peruu, Boliviji, Paragvaju i Argentini. 

Izvor: NASA

Podaci NASA-e i "brazilske NASA-e" se poklapaju - požara je najviše od 2012.

Morton je također istaknuo kako se NASA-ini statistički podaci sada poklapaju s onima koje je objavio brazilski Nacionalni institut za svemirska istraživanja (INPE). Valja naglasiti da su se svjetski mediji pozivali upravo na dramatični izvještaj INPE-a o povećanju požara za čak 84% u odnosu na prošlu godinu, pri čemu je u samo tjedan dana zabilježeno više od 9500 požara, s površinom većom od jednog i pol nogometnog igrališta koje je gorjelo svake minute svakog dana.

A sada je i od NASA-e došla potvrda ovog alarmantnog porasta u redovitim godišnjim požarima. Tu je, naravno, i činjenica da se dim požara vidi iz svemira i da je prošlog tjedna usred dana prekrio sunce nad Sao Paulom, par tisuća kilometara dalje. 

Sljedeći grafovi također zorno pokazuju kako je požara ove godine najviše u posljednjih sedam godina. 

Izvor: NASA 

Zbog početne pogreške Science 2.0 se ispričao čitateljima i potvrdio da su podaci INPE-a i NASA-e sada podudarni. Unatoč tome, članak su u međuvremenu mnogi podijelili na društvenim mrežama kao navodni dokaz da mediji dezinformiraju javnost.

>> Da, ljudi su krivi što Amazonija gori

Nadalje, vrijeme i lokacije izbijanja nedavnih požara u Brazilu potvrđuju da je vjerojatnije riječ o namjerno izazvanim požarima, a ne posljedicama suše. Već smo pisali kako požare, prema procjenama stručnjaka, u najvećoj mjeri podmeću stočari kako bi iskrčili zemlju za pašnjake.

"Kad gledamo iz svemira, vidimo da ekonomska aktivnost, a ne suša, potiču požare. Oni se događaju duž koridora za prijevoz i rubova (brazilskih saveznih) država Amazonas i Matto Grosso, gdje je u tijeku naseljavanje i širenje poljoprivrede. To je ekonomski signal, ne klimatski signal", kaže Morton u razgovoru za američki časopis Wired.

Požara je u prošlom desetljeću ipak bilo znatno više

"Požar koji vidimo danas je požar uzrokovan deforestacijom. Oni (stočari) sijeku stabla, ostavljaju drvo da se suši i onda ga kasnije zapale tako da pepeo može pognojiti tlo", objašnjava i znanstvena direktorica brazilskog Instituta za ekološko istraživanje u Amazoniji (IPAM) Ane Alencar. 

A kako piše Science 2.0, lokalni farmeri u okrugu Para 10. kolovoza su organizirali "dan vatre" (Dia de fuego) kako bi pokazali Bolsonaru, koji je i sam poticao ekonomsko iskorištavanje Amazonije i obrušavao se na znanstvenike, ekološke regulatorne agencije i aktiviste, da su spremni za posao. 

Bolsonaro je pak, nakon početnog otpora i optuživanja zelenih za podmetanje požara, popustio, poslao vojsku da gasi požare i dao do znanja da se o ilegalnom "danu vatre" i drugim podmetanjima požara vodi istraga. 

O navodnim dezinformacijama i širenju panike oko Amazonije piše i Forbes, koji je danas objavio članak provokativnog naslova: "Zašto je sve što govore o Amazoniji, uključujući to da su ovo 'pluća svijeta', pogrešno":

U njemu se energetski i ekološki analitičar Michael Shellenberger referira na objave javnih ličnosti poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i američkog glumca Leonarda DiCaprija o Amazoniji kao "plućima svijeta" koja "proizvode 20% svjetskog kisika". Isti su izraz iskoristili i mediji poput CNN-a i New York Timesa, tvrdeći da se Amazoniju tako zove "zbog toga što njene šume ispuštaju kisik i skladište ugljični dioksid, staklenički plin koji je glavni uzrok globalnog zagrijavanja". 

Amazonija kao "pluća planeta": Mit ili istina?

No jedan od vodećih eksperata za Amazonsku prašumu i autora posljednjeg izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), Dan Nepstad, ocijenio je za Forbes da je ova informacija potpuno pogrešna: "To je sranje. Nema znanosti iza toga. Amazonija proizvodi mnogo kisika, ali koristi jednaku količinu kisika kroz respiraciju, tako da je to pusta želja."

Respiracija je proces kojim biljke crpe nutrijente iz tla, a gorivo za taj proces je upravo fotosinteza, koja skladišti ugljik i ispušta kisik. 

Nepstad tvrdi da je tvrdnja iz članka New York Timesa da će, "ako se dovoljno prašume izgubi i ne bude se moglo obnoviti, to područje postati savana koja ne skladišti toliko ugljika, što znači smanjenje 'kapaciteta pluća' planeta", pogrešna. "Amazonija proizvodi mnogo kisika, ali isto rade i i farme soje i pašnjaci", kaže Nepstad.

Guardian u svom članku također objašnjava da nije jasno odakle je često ponavljana tvrdnja o 20% svjetskog kisika uopće došla, ali da prava brojka vjerojatno ne iznosi više od 6%, prema klimatskim znanstvenicima poput Michaela Manna i Jonathana Foleyja. Stoga ne moramo brinuti o nestašici kisika. No to nipošto ne znači da ispuštanje uskladištenog ugljika iz goruće prašume nije štetno za klimu, o izumiranju endemskih biljnih i životinjskih vrsta da ne govorimo. Znanstvenici zaista upozoravaju da se Amazonska prašuma približava točki bez povratka nakon koje bi njena transormacija u suhu savanu postala nezaustavljiva. Termin za ovaj proces je "odumiranje" eng. dieback, a u slučaju Amazonije, 140 milijardi tona uskladištenog ugljika ispustilo bi se u atmosferu.

Što se tvrdnje o rekordnim požarima tiče, Nepstad tvrdi da su oni ove godine zaista oko 80% veći nego lani, ali da su samo 7% veći od prosjeka za posljednjih 10 godina. S njim se slaže i jedan od vodećih brazilskih ekoloških novinara, Leonardo Coutinho.

"Pod bivšim ljevičarskim predsjednikom (Luizom Inaciom) Lulom i (bivšom ministricom za zaštitu okoliša) Marinom Silvom Brazil je imao najveću učestalost požara (od 2003. do 2008.). Ali ni Lula ni Marina nisu bili optuženi da ugrožavaju Amazoniju", ističe Coutinho.

Izvor: INPE

Graf o godišnjim šumskim požarima od 1999. do 2019., također izrađen na temelju podataka brazilskog INPE-a, zaista potvrđuje da je u tom razdoblju bilo mnogo više požara nego ove godine.

"Ono što se događa u Amazoniji nije izvanredno. Pogledajte povijest Google pretraga za 'Amazon' i 'Amazon Forest'. Globalno javno mnijenje nije bilo tako zainteresirano za 'amazonsku tragediju' kad je situacija bila nesumnjivo gora. Trenutna situacija ne opravdava globalnu histeriju", smatra Coutinho.

Deforestacija je pala za 70% od 2004. do 2012.

Nepstad također napominje kako ne znamo je li se povećao broj šumskih požara ili se pak radi o gorenju osušenog drveća i žbunja. 

Usto, valja staviti stvari u perspektivu, drži novinar Forbesa. 80% Amazonije je i dalje netaknuto, a više od polovice prašume zaštićeno je protiv krčenja saveznim zakonom. Deforestacija je ustvari dramatično pala - čak 70% od 2004. do 2012., zahvaljujući strožim regulacijama. Trenutno je opet u usponu, što je zasigurno posljedica Bolsonarovog slabljenja ekološke regulative, ali i dalje je tek na 25% najviše razine iz 2004. Najveća opasnost su i dalje slučajni, prirodno uzrokovani požari potaknuti sušom, smatraju Nepstad i Coutinho.

"Ne sviđa mi se trenutni međunarodni narativ jer je tako polarizirajući i izaziva podjele. Bolsonaro je rekao neke sulude stvari koje se ne može opravdavati, ali također postoji veliki konsenzus protiv slučajnih požara i moramo to iskoristiti", zaključuje Nepstad i dodaje kako je potrebno tražiti pragmatična rješenja za sprečavanje požara.

Isto tako, ističe Nepstad, treba uspostaviti suradnju s brazilskim šumarima i stočarima, koji često imaju dobar razlog za paljenje kontroliranih požara u Amazoniji - borba protiv insekata i korova.

"U Brazilu su bijesni na Macrona. Brazilci žele znati zašto Kalifornija dobiva suosjećanje za svoje šumske požare, a u Brazil se upire prstom", kaže ovaj ekspert. "Agrobiznis iznosi 25% brazilskog BDP-a i izvukao je zemlju iz recesije. Kad farme soje dođu na neko područje, broj požara se smanji", dodaje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara