POZNATO je da ženski mozak iz nekog razloga ima veću sklonost razvoju Alzheimerove bolesti, a nova studija sugerira da bi 'zdrave' nezasićene masti, poput omega-3, mogle djelomično objasniti tu zabrinjavajuću razliku, piše Science Alert.

Razlike ključne za spol

Iako žene u usporedbi s muškarcima inače imaju više razine omega-3 masnih kiselina, ova analiza otkrila je iznenađujući manjak tih molekula upravo kod žena oboljelih od Alzheimera. Zanimljivo je da istraživači nisu uočili iste promjene kod muškaraca s tom bolešću, što upućuje na to da metabolizam masti može različito utjecati na razvoj bolesti ovisno o spolu.

Zanemarena hipoteza

Ovi nalazi oživljavaju desetljećima staru, ali često zanemarenu hipotezu o ulozi masnih kapljica u razvoju Alzheimera. Iako su u fokusu istraživanja dugo bile nakupine tau proteina i amiloidni plakovi, jasno je da je i metabolizam masnih kiselina na neki način poremećen.

Nedavna komisija časopisa Lancet procijenila je da se čak 7 posto rizika od Alzheimerove bolesti može pripisati lipoproteinima niske gustoće (LDL), koji prenose kolesterol i masne kiseline kroz tijelo. Upravo taj faktor rizika, prema studiji koju su vodili istraživači s King's Collegea u Londonu, mogao bi objasniti zašto žene obolijevaju dvostruko češće od muškaraca.

Važnost prehrane

Tim znanstvenika analizirao je lipidne profile 841 sudionika iz šest europskih zemalja. U usporedbi s osobama zdravih kognitivnih funkcija, sudionici s Alzheimerovom bolešću imali su znatno više razine 'nezdravih' zasićenih masnih kiselina i osjetno niže razine zdravih nezasićenih masnih kiselina, poput omega-3.

"Naša studija sugerira da bi žene trebale osigurati unos omega masnih kiselina u svojoj prehrani – putem masne ribe ili dodataka prehrani", ističe farmaceutska znanstvenica Cristina Legido-Quigley s King's Collegea. "Međutim, potrebna su nam klinička ispitivanja kako bismo utvrdili može li promjena lipidnog sastava utjecati na biološku putanju Alzheimerove bolesti."

Potrebna su daljnja istraživanja

Analiza stotina pojedinačnih lipida koje prenose lipoproteini poput LDL-a i HDL-a pokazala je da su kod žena brojni lipidi povezani s Alzheimerom i kognitivnim oštećenjima. S druge strane, isti obrasci nisu uočeni kod muškaraca.

"Iako ova studija pokazuje da su žene s Alzheimerovom bolešću imale niže razine nekih nezasićenih masti u usporedbi s muškarcima, potreban je daljnji rad", komentirala je Julia Dudley, voditeljica istraživanja u Alzheimer's Research UK, koja nije sudjelovala u studiji. "To uključuje razumijevanje mehanizama iza ove razlike i otkrivanje mogu li promjene načina života, uključujući prehranu, imati ulogu."

Ovakva istraživanja su ključna jer je povijesno postojala izražena pristranost u proučavanju starenja mozga. Primjerice, 2019. godine tek je 5 posto objavljenih studija iz područja neuroznanosti analiziralo utjecaj spola. Zbog toga znanstvenici još uvijek nemaju jasan odgovor zašto su žene sklonije razvoju ove bolesti. Iako žene u prosjeku žive dulje, čak i stariji muškarci rjeđe obolijevaju od demencije nego žene iste dobi.

"Razumijevanje kako se bolest različito manifestira kod žena moglo bi pomoći liječnicima da prilagode buduće tretmane i zdravstvene savjete", zaključuje Dudley.