U TRI godine od uvođenja SRUUK-a, sustava vrijednog 8,4 milijuna eura, sustav se pet puta našao na meti javnih kritika zbog neaktiviranja, kašnjenja ili pogrešnog jezika obavijesti. Posljednji takav slučaj bio je katastrofalni požar na području Omiša, gdje je u trenutku požara bilo oko 12 tisuća stanovnika i 14 tisuća turista.

SRUUK se nije oglasio, uz obrazloženje da se nije željela izazvati panika te da se požar širio prebrzo za slanje upozorenja. Pritom se zanemarilo da SRUUK nije samo sustav za rano upozoravanje, već i sustav za upravljanje krizama. Istražili smo kako sustavi za upozoravanje stanovništva funkcioniraju u drugim državama, od Francuske, Nizozemske i Grčke, do Japana.

Galerija

SRUUK se aktivirao 29 puta, zakazao 5 puta 

SRUUK upozorenja šalje putem SMS-a i Cell Broadcasta, koji omogućuje istodobno slanje poruke svim kompatibilnim mobitelima na određenom području. Ne treba aplikacija ni registracija, a upozorenje mogu primiti i strani državljani i korisnici u roamingu. Ovakav sustav prema europskom zakonodavnom okviru trebaju imati sve države članice EU.

U puni pogon pušten je u kolovozu 2023., a od tada je SRUUK aktiviran 29 puta, uključujući četiri puta za upozoravanje Hrvata u inozemstvu. No bilo je i situacija kada se nije oglasio iako su građani bili suočeni s ozbiljnom opasnošću.

Jedan takav slučaj dogodio se u Zagrebu tijekom olujnog nevremena u srpnju 2023., kada je SRUUK slao samo SMS. Drugi je bio u Splitu u srpnju 2025., kada sustav nije aktiviran unatoč snažnom nevremenu koje je pogodilo grad. Treći i najnoviji slučaj bio je katastrofalni požar na području Omiša, u kojem je jedna osoba smrtno stradala, a više ih je teško ozlijeđeno.

Dva puta je SRUUK kasnio s upozorenjem. U ožujku ove godine, nakon što je Grad Zagreb već objavio da zbog nevremena neće biti nastave, a Index o tome izvijestio, sustav je tek potom poslao obavijest građanima. U listopadu 2023., tijekom velikog požara u tvrtki Drava International u osječkom Brijestu, pojedini su stanovnici upozorenje također dobili sa zakašnjenjem, a nekima je stiglo na njemačkom jeziku.

Kako to radi Grčka?

Grčka je za usporedbu sa SRUUK-om posebno zanimljiva jer, poput Hrvatske, ima razvijen sustav javnog upozoravanja putem mobitela, a zbog velikog broja šumskih požara njegovo je korištenje ondje posebno važno. Grčki 112 može slati upozorenja putem Cell Broadcasta, SMS-a i drugih kanala.

Koliko je sustav aktivan upravo u požarima, pokazuje i primjer sa Salamine ovog kolovoza. Kada su na otoku izbila dva požara, 112 se aktivirao više puta. U samo nekoliko desetaka minuta stanovnici pojedinih područja dobivali su upute za evakuaciju. Primjerice, stanovnicima Kolonesa poručeno je da se udalje prema plaži Saterli, dok su ljudi iz područja Peristerije, Aias Cluba, DEI Chaliotija i Peranija upućeni prema Aianteiu.

U tome su grčki 112 i hrvatski SRUUK vrlo slični. Oba koriste Cell Broadcast i mogu upozoriti ljude koji se nalaze na ugroženom području. No dok grčki sustav upozorenja koristi i za konkretno usmjeravanje ljudi prema sigurnim zonama i evakuaciju, SRUUK je u slučaju omiškog požara upravo u toj ključnoj ulozi izostao.

Francuski sustav najrazvijeniji, nizozemski najstariji

Jedan od razvijenijih europskih sustava javnog upozoravanja ima Francuska, gdje je FR-Alert u cijeloj zemlji operativan od 2022. godine. Poput Hrvatske i Grčke, Francuska se suočava s ozbiljnim rizikom od šumskih požara, a velik broj turista dodatno naglašava važnost pravodobnog upozoravanja ljudi. Tijekom 2025. FR-Alert je aktiviran 141 put, od čega čak 123 puta zbog požara.

Pokriva širok raspon opasnosti, od poplava, šumskih požara, oluja i potresa do industrijskih nesreća, kemijskih i nuklearnih incidenata, velikih zdravstvenih kriza i sigurnosnih prijetnji. Pritom nije zamišljen kao jedini kanal upozoravanja, već se nadopunjuje sirenama, televizijom, radijem i drugim sustavima javnog informiranja.

Nizozemska koristi NL-Alert od 2012. godine kao sustav za upozoravanje stanovništva u životno i zdravstveno opasnim situacijama. Aktivira se, među ostalim, kod velikih požara, terorističkih napada, epidemija i snažnog nevremena.

U poruci građanima piše što se događa, što trebaju učiniti i gdje mogu pronaći dodatne informacije. Upozorenje se šalje putem Cell Broadcasta. Kada stigne NL-Alert, mobitel proizvodi glasan alarmni zvuk, vibrira i na ekranu prikazuje poruku.

Primjer kako NL-Alert funkcionira u praksi dogodio se u Alkmaaru 2023. godine, kada je veliki požar stvorio gust dim. Građanima je stiglo upozorenje da se drže podalje od dima, zatvore prozore i vrata te isključe ventilaciju. Poruka, dakle, nije samo upozorila na opasnost, već je ljudima odmah dala konkretne upute kako se zaštititi.

Britanski Emergency Alerts posebno se ističe načinom na koji privlači pažnju. Upozorenje proizvodi glasan sirenski zvuk i vibraciju čak i kada je mobitel na tihom, a poruka ostaje na zaslonu dok je korisnik ne potvrdi. Sustav također radi putem Cell Broadcast tehnologije.

Kako to radi u Njemačkoj i Japanu?

Njemačka od 2023. koristi Cell Broadcast, koji upozorenja šalje izravno na kompatibilne mobitele u ugroženom području. Uz Cell Broadcast, Njemačka ima i NINA-u, aplikaciju Saveznog ureda za zaštitu stanovništva i pomoć u katastrofama.

Za razliku od kratke CB poruke, NINA može ponuditi detaljnije informacije,  konkretne upute za postupanje, a korisnik može odabrati područja za koja želi primati upozorenja ili uključiti upozorenja za svoju trenutačnu lokaciju.

Jučer se, primjerice, putem aplikacije upozoravalo građane na nevrijeme, a nekoliko dana ranije stanovnici Bonna dobili su upozorenje zbog detonacije bombe u Rajni. Zanimljiv je i primjer kada su nakon požara u Belgiji stanovnici Bonna putem NINA-e upozoreni na moguće onečišćenje zraka, uz informacije o potrebnim mjerama zaštite.

Japan je nešto drugačiji primjer od europskih zemalja jer je J-Alert od 2009. godine prvenstveno namijenjen situacijama u kojima za reakciju često ostaje vrlo malo vremena. Sustav informacije s nacionalne razine prenosi prema lokalnim vlastima, koje mogu automatski uključiti javne razglase, dok se upozorenja istodobno mogu slati i na mobilne telefone. Koristi se za potrese, tsunamije, vulkanske erupcije i balističke projektile, ali i druge neposredne opasnosti.

I vani ima pogrešaka, ali...

Ni nizozemski NL-Alert nije bez propusta. Zbog načina rada mobilnih mreža može se dogoditi da osoba koja se nalazi u blizini opasnosti ne primi upozorenje, dok ga istodobno mogu dobiti i ljudi izvan ugroženog područja. Procjenjuje se da sustav ispravno radi na 9 od 10 uređaja. 

Najpoznatiji slučaj pogreške dogodio se u Japanu 2022., kada je Sjeverna Koreja ispalila balistički projektil koji je preletio Japan. J-Alert je tada pogrešno poslao upozorenje stanovnicima devet općina na otocima Tokija, iako projektil nije predstavljao prijetnju tom području. Japanska vlada utvrdila je da je uzrok bio kvar u sustavu. Vlada je kvar popravila već sljedećeg dana i naredila provjeru sustava diljem zemlje.

Japan pokazuje da ni vrlo razvijen sustav nije bez pogrešaka. Ključna je, međutim, reakcija nakon problema. Japanske su vlasti utvrdile uzroke, provele provjere i poduzele mjere kako bi smanjile mogućnost ponavljanja istih situacija.

U Hrvatskoj su nakon slučajeva u kojima SRUUK nije bio aktiviran iznesena različita obrazloženja, no ostaje pitanje jesu li iz tih situacija izvučene pouke i kako će se sustav ubuduće koristiti da bi u kriznim situacijama doista ispunio svoju svrhu.