PLENKOVIĆEVA kupovina glasova za superizbornu godinu je u punom jeku. Usvajanje uredbi kojima se "reguliraju radna mjesta i koeficijenti za izračun plaća u državnoj i javnim službama" je samo birokratska forma za ono što se očekivalo, dijeljenje novca najvjernijem HDZ-ovom glasačkom tijelu, državnoj upravi.

Tu činjenicu se i ne pokušava prikriti. "Uredbe koje donosimo se odnose na najveće povećanje plaća u državnim i javnim službama ikada i to je najvažnija tema današnje sjednice", rekao je premijer Andrej Plenković na početku sjednice vlade na kojoj su uredbe donesene.

>> FOTO Evo kome i koliko rastu plaće u javnom sektoru. Objavljena detaljna lista

>> Plenković: Najmanja plaća u državnoj službi bit će 1226 eura

Ogroman rast plaća u državnim službama

Znatne povišice će u travnju (za ožujak) dobiti više od 240.000 zaposlenih u državnim i javnim službama, a trošak se procjenjuje na 880 milijuna eura. Dodaju li se na to prošlogodišnja povećanja troškova za plaće u javnom i državnom sektoru od 1.5 milijardi eura, ukupni rast iznosi oko 2.4 milijarde eura.

Za višu stručnu spremu najmanja plaća od 650 eura raste na 1056 eura neto, odnosno prosječna plaća za VŠS raste s 975 na 1439 eura. Za visoku stručnu spremu najmanja plaća od 754 eura raste na 1226, odnosno prosječna s 1574 na 2016 eura neto.

"Dakle, netko završi fakultet, prvi put se zapošljava i taj će, kad dođe na radno mjesto u okviru državne službe, imati najmanje plaću 1226 eura", plastično je objasnio premijer.

Ako se još dodaju povećanja drugih materijalnih prava, kao što su rast božićnice s 232 eura na 300 eura, uvođenje uskrsnice i privremeni dodatak, cijena "reforme" će samo ove godine iznositi 1.63 milijarde eura, a s prošlom godinom preko 3 milijarde eura.

Najveći rast plaća u državnim i javnim službama u povijesti

Ukupni trošak rasta plaća prošle i ove godine će biti jednak 10-ak posto prihoda proračuna za 2024. i čak 3.75 puta viši od rasta prihoda od poreza između 2023. i plana za 2024. Dakle, Plenković ne samo da dijeli sav dodatni novac koji je porezima uplaćen u državnu blagajnu nego dijeli nekoliko puta više, sve da bi se osigurala lojalnost glasačke mašinerije državnog i javnog sektora.

Zadnjih godina se državni proračun snažno puni prihodima od poreza. To je primarno rezultat rasta cijena jer se PDV obračunava tako da se dodaje na temeljnu cijenu trgovca pa ga povećava svaki rast cijena. A taj porez je glavni koji puni državni proračun.

Za primjer, krajem 2022. je planirano da će 2023. biti prikupljene 13.2 milijarde eura prihoda od poreza, a na kraju je te godine prikupljeno 15.5 milijardi eura. Ove godine će biti prikupljeno najmanje 16.12 milijardi eura.

Iz toga je jasno odakle Plenkoviću novac da javnom i državnom sektoru pokloni rast plaća od 30, 40 i 50 posto, što je "najveće povećanje plaća u državnim i javnim službama ikada", kao što sam priznaje.

Plenković može dijeliti novac jer je privatni sektor odlično napunio državni proračun

Privatni sektor jako dobro puni državni proračun i ostvaruje impresivne rezultate rasta. BDP Hrvatske je u odnosu na zadnja tri mjeseca 2019., prije pandemije, narastao za više od 14 posto. Time je među najboljima u EU jer je BDP na razini nje rastao samo između 3 i 4 posto.

Slijedom toga je ostvaren i snažan rast plaća, s prosječne neto plaće od 6559 kn ili 871 eura u prosincu 2019. na 1191 euro u prosincu 2023. I izvoz je snažno rastao, s 15.2 milijarde eura 2019. na 22.3 milijarde eura 2023.

Zbog snažnog rasta BDP-a pada i omjer javnog duga u BDP-u, iako u ukupnom iznosu još raste. To znači da relativna zaduženost Hrvatske pada zbog rasta BDP-a, što je rezultat isključivo privatnog sektora, ali usprkos tome se u apsolutnom iznosu ne smanjuje jer država ne želi otplaćivati ukupni javni dug.

Sažeto, hrvatski privatni sektor je zadnjih godina pokazao iznimnu otpornost na šokove, jako se dobro prilagodio novim uvjetima i svojim uspjehom doveo ne samo do toga da Hrvatska ima jedan od najsnažnijih oporavaka nakon pandemije nego i do najvećeg rasta proračunskih prihoda te punjenja proračuna u povijesti Hrvatske.

Umjesto da tu činjenicu iskoristi za smanjivanje javnog duga, što bi bila priprema za loše godine, Plenković rastom plaća u javnom i državnom sektoru kupuje glasove u superizbornoj godini.

Medicinske sestre, učitelje i policajce se koristi kao živi štit za obranu uhljeba od kritike

Prema provjerenoj metodi, koristi se medicinske sestre, liječnike, učitelje, policajce i vatrogasce da bi se opravdalo povećanje plaća svima u javnom i državnom sektoru. U tome je glavna prevara jer se radnike na odgovornim i bitnim poslovima u javnom sektoru koristi kao živi štit od kritike raznih lupača pečata u državnom sektoru.

Pojam javnog sektora je dosta širok, uključuje liječnike i medicinske sestre. kao i službenike u ministarstvima i agencijama. Tu širinu vlada i sindikati vješto koriste da bi se, pozivanjem na one radnike o kojima stvarno ovisi efikasno funkcioniranje društva i koji su potplaćeni, primjerice medicinske sestre, opravdalo široko povećanje plaća svima u javnom sektoru.

Tu perfidnu manipulaciju prešutno odobravaju sindikati u zdravstvenom sektoru, kao što su Sindikat medicinskih sestara i tehničara te Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, pri tome pristajući na to da igraju funkciju korisnih budala sindikatima koji štite birokrate.

Radnici i poduzetnici iz privatnog sektora toliko dobro napunili proračun da Plenković može kupovati koliko želi

Logika stvari je jednostavna. Privatni sektor je zadnjih godina odlično punio državni proračun i omogućio pad omjera javnog duga i BDP-a (iako ukupni dug raste), ekonomija snažno raste, pa je nezaposlenost jako niska, a izvoz proizvoda puno veći nego 2019.

Ove godine se održavaju izbori za Europski parlament, parlamentarni izbori i predsjednički izbori. HDZ snažno vodi u anketama, ali zašto riskirati? S obzirom na to da privatni sektor i građani toliko dobro pune državni proračun, Plenkoviću je jednostavno transferirati te neplanirane prihode radnicima u javnom i državnom sektoru, koji su najvjerniji glasači.

Sindikati su svega toga svjesni, pa u lešinarskom stilu žele iznuditi što je više moguće. Prijetnje štrajkovima, ucjene i teške riječi u medijima su samo dio igrokaza za javnost. Ustvari služe samo da bi se javnim putem zaprijetilo Plenkoviću da mu mogu pomrsiti račune u "superizbornoj" godini ako ne pristane na njihove uvjete.

Prijezir sindikata prema privatnom sektoru, jednake plaće u javnom i privatnom sektoru su im neizdržive

Veliku ulogu igra i prijezir predstavnika javnog i državnog sektora prema privatnom sektoru. Sve do prije godinu-dvije je u Hrvatskoj bilo normalno da zaposleni u državnom i javnom sektoru imaju u prosjeku između 15 i 20 posto veće plaće od radnika u privatnom sektoru, kada se uzmu u obzir staž, razina obrazovanja i drugi faktori.

Nova je situacija, prvi put u povijesti, da privatni sektor ima podjednake plaće kao javni i državni sektor. Sindikalne čelnike upravo to najviše brine, činjenica da je državni sektor izgubio svoju moć u odnosu na privatni.

U svakoj normalnoj državi je privatni sektor bolje plaćen od javnog jer su radna mjesta manje sigurna, s manje dana godišnjeg i općenito manjom zaštitom posla. Veća plaća je "nagrada" za prihvaćanje veće nesigurnosti u privatnom sektoru.

Ali hrvatski sindikati ne žele "normalnu državu", nego nadmoć javnog i državnog sektora u apsolutno svakom segmentu. Da istodobno bude puno sigurniji i puno bolje plaćen. Zbog toga su inzistirali na tome da rast plaća bude puno veći nego u privatnom sektoru, da bi se prekinula sadašnja "pogana" vremena, kada su plaće u privatnom i javnom sektoru iste za sličnu kompleksnost poslova, razinu obrazovanja i radni staž.

Sindikati i HDZ ujedinjeni u dijeljenju novca koji su im dali radnici i kompanije iz privatnog sektora

Javna kritika će biti primarno uperena prema Plenkoviću i HDZ-u, koji očito kupuju glasove za nadolazeće izbore. Nije dovoljno to što HDZ prema svim anketama ima uvjerljivu prednost pa se, umjesto da se dodatnim prihodima državnog proračuna smanji javni dug, sredstva koriste za astronomski rast plaća.

Ali podjednaku kritiku treba uputiti sindikatima jer kao strvinari salijeću državni proračun samo da bi što bolje iskoristili povijesnu priliku da se osigura rast plaća za 30, 40 i 50 posto. Opravdanje da imaju legitimno pravo na to nije ništa bolje od opravdanja da Plenković ima legitimno pravo napraviti sve što može da on i HDZ ostanu na vlasti.

U međuvremenu se malo pita radnike i poslodavce u privatnom sektoru koji su odgovorni za dobre ekonomske rezultate Hrvatske i snažno pune vreću kojom Plenković kupuje glasove, državni proračun.

Nepravda i za vrijedne radnike u državnom i javnom sektoru

Iako će dobiti značajnu povišicu, ovo je na kraju dana nepravda i za sve one vrijedne i stručne radnike u javnom i državnom sektoru. 

Jer će, osim njih, jednake povišice dobiti i brojni uhljebi, paraziti i neradnici koji su se nagomilali svih ovih godina diljem državne uprave, po raznim besmislenim uredima i agencijama i slično. 

Takvi su najveći pobjednici ove preskupe svinjarije, ali o tome se ne govori i ne razmišlja. Još jednom su se, uz blagoslov sindikata i vlasti, razni uhljebi i paraziti sakrili iza leđa vrijednih ljudi iz javnog i državnog sektora.