ZASTUPNICI lijevih oporbenih stranaka upozorili su danas da su brodogradilišta Uljanik i Treći maj pred gašenjem zbog čega bi Hrvatski sabor trebao raspravljati o sveobuhvatnim izmjenama stečajnog zakona, a ne samo o tehničkim izmjenama zbog prelaska na euro.

''Dok raspravljamo o tehničkim izmjenama stečajnog zakona, prijeti stečaj Uljanika u kojem je propao još jedan pokušaj dražbe'', rekla je zastupnica Možemo! Jelena Miloš u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o izmjenama stečajnog zakona.

Upozorila je da su radnici ostavljeni na minimalcu, bježe iz Uljanika, a tvrtka je u neprekidnoj blokadi oko sto dana.

Uljanik treba spasti pod svaku cijenu, poručila je Miloš, zato jer je brodogradnja jedna od rijetkih preostalih industrija u Hrvatskoj.

''Europska unija ima industrijsku strategiju jer je shvatila da nam industrija ipak treba, da ju trebamo vratiti u Europu, da trebamo biti konkurentni. Hrvatska je uvjerena da joj takva strategija ne treba i to je jedan od razloga zašto ekonomski zaostaje'', ocijenila je.

Prema predloženim izmjenama zakona, iznosi predujma troškova predstečajnoga postupka, naknade za prijavu tražbine i najniži iznos temeljnog kapitala društva stečajnih upravitelja, izražavat će se u eurima umjesto u kunama.

Isto vrijedi i za predujam za namirenje troškova stečajnoga postupka, naknade za neovlašteno korištenje predmeta stečajne mase, početne cijene nekretnine na četvrtoj dražbi te za novčane kazne.

Peović: Riječko brodogradilište preživljava od broda do broda

Katarina Peović iz kluba Radničke fronte i HSS-a upozorila je da i riječko brodogradilište Treći maj preživljava od broda do broda, bez ikakve strategije poslovanja. Što se tiče pulskog Uljanika, on i dalje ima mogućnosti proizvoditi kvalitetne brodove, smatra zastupnica, međutim Ministarstvo gospodarstva se ne želi sastati sa stečajnim upraviteljem, direktorom i radnicima.

''Kada u stečaju Uljanik propadne, a to je smišljena politika betonizacije investitora koji žele samo turizam i sama ono što je im profitno, 350 radnika ostat će bez posla, a 2300 radnika ostaje bez potraživanja'', kazala je.

Kako radnici ne bi ostali bez novca koji su zaradili, Peović je najavila amandman kojim će predložiti da se, u trenutku kada se proglasi stečaj, ukupna stečajna masa poveća prodajom nekretnina i da radnici budu prioritet u naplati iz te stečajne mase.

Jakšić za veliku inventuru i sveobuhvatne zakonske izmjene

Mišel Jakšić (SDP) smatra da je potrebno napraviti 'veliku inventuru' kroz koju bi utvrdili što je u 30 godina napravljeno sa stečajnim zakonima te što je postignuto s predstečajnim nagodbama.

''I sami znamo da je puno ljudi izigrano i znamo da su se, skrivajući iza skuta države, pojavili ljudi okupljeni u kriminalne skupine koji su stvorili tzv. stečajnu mafiju'', rekao je Jakšić, poručivši da se zbog toga treba pristupiti sveobuhvatnim zakonskim izmjenama.

Upravo se u stečajnom zakonu, odnosno u diskrecijskom pravu sudaca da izabiru stečajne upravitelje, krije najveći kriminal od početka ove države, ustvrdio je zastupnik socijaldemokrata Davor Bernardić

''Ima onih koji časno rade svoj posao, ali i onih koji dobivaju poslove stečajnog upravitelja jer su u vezi sa sucima, a kad je više toga u stečajnoj masi za podijeliti, mali nezaštićeni vjerovnici i male tvrtke su na gubitku'', rekao je.

Državni tajnik: Stečajni zakon isti kao i u europskim zemljama  

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Juro Martinović odgovorio je da je stečajni zakon u Hrvatskoj isti kao i u europskom kontinentalnom pravu.

''To su pravila po kojima su tvrtke, kada dođu u pozicije da više ne mogu izvršavati svoje financijske obveze, predane trgovačkim sudovima. Trgovački sudovi nisu faraoni, iznad njih su stečajni upravitelj, odbor vjerovnika i skupština vjerovnika'', kazao je državni tajnik.

HDZ-ov zastupnik Krunoslav Katičić istaknuo je da stečajni postupci ne završavaju uvijek gašenjem poduzeća i otpuštenjem radnika.  

''Treba naglasiti da imamo i uspješne priče koje završe revitalizacijom tvrtki koje su bile pred likvidacijom, ali one nemaju tako veliki medijski odjek'', naglasio je.

Ako se ipak steknu uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, Agencija za naplatu radničkih tražbina osigurati će da radnici dobiju zaostale plaće, kazao je Katičić

''U sklopu stečajnog zakona i sveukupnog pravosuđa, potrebno je nastaviti u smjeru edukacije sudaca i stečajnih upravitelja te jačanja uloge građanskopravnog odjela DORH-a u takvim postupcima'', dodao je.

Ante Kujundžić (Most) napomenuo je je da je zbog lošeg upravljanja gotovo 9000 ljudi iz Imotske krajine ostalo bez posla.

''Znamo na koji su način i zbog čega ti nekadašnji giganti iz Splitsko dalmatinske županije otišli u stečaj, a do danas nitko nije odgovarao'', rekao je Kujundžić.