SABORSKA oporba ocijenila je danas izmjene Ovršnog zakona tek kozmetičkim promjenama, vatrogasnom mjerom koja neće riješiti probleme ovršenika, a ide u korist javnih bilježnika.

Peđa Grbin: Izmjene su samo bacanje magle u oči 

Peđa Grbin (Klub SDP-a) kaže da su izmjene samo bacanje magle u oči budući da za provođenje e-ovrha nisu ispunjeni tehnički uvjeti i ne zna se kada će biti. Ističe i kako zakon sustavno ne rješava problem ovršenika te najavljuje niz amandmana.

Jedan od amandmana koje SDP predlaže je uvođenje moratorija na ovrhe, za koji Grbin kaže da vladi daje odriješene ruke da može uvesti moratorij ako smatra da je to potrebno.

Zastupnici Mosta tvrde da se zakonom građane Hrvatske diskriminira slanjem ovršnih procesa javnim bilježnicima dok se Hrvatima koji žive u Europskoj uniji ili Europljanima nudi sudska zaštita.

"Državljanin Francuske koji dođe u Hrvatsku ide na sud i ima pravnu zaštitu. Zbog čega takav dvostruki dualni ovršni sistem?" upitao je Zvonimir Troskot (Most) dodavši da sud Europske unije ne poznaje javnobilježnički proces. Troskot zato u svemu vidi zaštitu 300 javnobilježničkih obitelji na uštrb 300 tisuća ovršenih.

Grmoja predložio slovenski model

Ministar Ivan Malenica, koji je zakon branio u saboru, odbacio je tvrdnju da se hrvatski građani diskriminiraju. "Sudska zaštita ovršenika uvijek je bila i uvijek će biti prisutna. Mi ne diskriminiramo hrvatske građane, oni imaju pravo prigovora i pravnog lijeka na sud, kao i strani državljani", rekao je.

Nikola Grmoja (Most) predložio je slovenski model i digitalizaciju ovrha te isključivanje javnih bilježnika iz postupka ovrha te pozvao na donošenje novog Ovršnog zakona, "a ne kozmetičke izmjene”.

Ministar Malenica poručio je kako se ovim izmjenama približavamo slovenskom modelu u dijelu digitalizacije čitavog procesa, ali je kazao i da su troškovi slovenskog modela daleko veći nego što su troškovi ovršnog postupka u Hrvatskoj ovim izmjenama.

"Tamo imate podnošenje ovršnog prijedloga 44 do 55 eura pa podnošenje prigovora isto toliko, pa podnošenje žalbe 25 eura, tamo nemate financijsku agenciju Finu, već banke koje naplaćuju daleko veći trošak za ovrhu nad novčanim sredstvima", rekao je ministar.

Milan Vrkljan (Domovinski pokret) istaknuo je kako ne može vjerovati kojom lakoćom ministar govori o 220.000 ovršenika istaknuvši da je 84 posto ovrha posljedica ovrhe za struju, vodu i plin, na što je Malenica uzvratio kako problem ovrha postoji dulji niz godina te da se jedino HDZ-ova vlada uhvatila u koštac s njim.

Suverenisti: Ovim izmjenama sudbina 230.000 ovršenika ostaje ista

SDP-ovom Zvani Brumniću, koji je konstatirao kako je Ovršni zakon mijenjan 27 puta te da ide u korist jedino javnim bilježnicima, ministar je pak poručio je kako je SDP dok je bio na vlasti mogao riješiti problem ovršenih, ali nije.

Ovim izmjenama sudbina 230.000 ovršenika ostaje ista, zakon ne nudi konačno rješenje, nego samo pokoju vatrogasnu mjeru, istaknuo je Marijan Pavliček (Klub Hrvatskih suverenista). "Izmjene nisu loše, ali nisu ni dovoljne. Zakon je korisniji za one koji se bave naplatom potraživanja", smatra Pavliček.

Slično misli i Katarina Nemet (Klub IDS-a) koja kaže da zakonske promjene nisu suštinske, nego kozmetičke, i da se moglo napraviti više. Promjene neće donijeti značajna poboljšanja, kazala je.

S njom se slaže Vesna Vučemilović (Klub Domovinskog pokreta) pozivajući na donošenje novoga ovršnog zakona.

"Zakon pogoduje određenim interesnim skupinama. Oni naplaćuju svoje usluge kroz provođenje ovrha i to tako da se osnovni dug uveća, i to ne dvostruko nego daleko više. Zakonom se ne regulira ni stavka koja je iznimno visoka, a to su odvjetnički troškovi", rekla je Vučemilović.

I Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) drži da predložene izmjene nisu dovoljne i da je potrebno sveobuhvatno rješenje te pita zašto Vlada nije prihvatila da se moratorij na ovrhe produži do izmjena zakona.

Benčić sumnja i na to da je na vladu izvršen pritisak jer je odustala od završenog prijedloga novog Ovršnog zakona koji je prošao javno savjetovanje. "Sumnjam da su izvršeni pritisci na vladu, da taj zakon koji je rješavao neke probleme ovršenika nekome nije bio u interesu", kazala je.

Silvano Hrelja (Klub HSS-a i HSU) ističe da nije ustavno načelo samo vladavina prava, nego i socijalna pravda, a da u zakonu nema ni riječi o borbi protiv siromaštva.

Dalija Orešković (Klub Centra i GLAS-a) zakonske izmjene ocijenila je razočaravajućim. 

"HDZ-ova vlast blokirane tretira manje vrijednima od stoke sitnog zuba", ustvrdila je Orešković nazvavši vladajuće licemjernim i neodgovornim te pozvala ministra Malenicu da podnese ostavku ako nije u stanju rješavati probleme.

Dražen Bošnjaković: Nijedan premijer dosad nije toliko vremena posvetio ovom problemu

Na njezino izlaganje reagirao je Branko Bačić (HDZ) poručivši joj da je politički gledano još u jaslicama.

"Da ne kažem da ste u pelenama, a uspjeli ste iznerediti cijeli politički prostor, u tri dana ste promijenili četiri stranke, više nitko ne zna u kojoj ste stranci", kazao je Bačić.

Da zakon treba doraditi kako promjene ne bi bile samo kozmetičke smatra i Darko Klasić (Klub HSLS-a i Reformista). Dvojbenim drži, među ostalim, izigravanje odluke Europskog suda koji je naložio da se ovrhe vrate u nadležnost sudova, što se zakonom zaobilazi proglašavanjem javnih bilježnika povjerenicima sudova.

HDZ-ova Ljubica Lukačić predložila je kako bi od ovrhe trebalo izuzeti i sportske stipendije za sportaše s invaliditetom, a Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) da se povećava iznos glavnice za koju se ovrha nad nekretninom ne može pokrenuti.

Dražen Bošnjaković (Klub HDZ-a) priznaje da smo i dalje suočeni s nizom problema ovršenika, ali i naglašava da nijedan premijer dosad nije toliko vremena posvetio tom problemu. Nije se složio s ocjenom oporbe da su izmjene samo kozmetičke izdvajajući digitalizaciju kao ogroman iskorak, kao i obavještavanje ovršenika o dugovima i rok od 15 dana za prigovor.