Foto: FaH

SABORSKA oporba žestoko je napala najavu promjena u mirovinskom sustavu, poručujući da je to još jedan Vladin udar na građane i da Hrvatski sabor mora ustati protiv toga.

Pojavile su se informacije da Vlada u okviru Nacionalnog programa reformi planira i reformu mirovinskog sustava, koja bi uključivala povećane radne dobi sa 65 na 67 godina od 2025. godine, kasniji odlazak u prijevremenu mirovinu te dodatno kažnjavanje takvog odlaska s 0,3 posto po mjesecu.

"To je još jedan udar Vlade, Domoljubne koalicije, Mosta i stranke Milana Bandića na radnike i zaposlenike u Hrvatskoj. Nakon invazije na medije, represivni sustav, zdravstvo, sada se napada mirovinski sustav, osnovu socijalne sigurnosti", ustvrdio je Mirando Mrsić (SDP).

Pozivajući se na pisanje medija i ono "što će vjerojatno pisati u Nacionalnom programu reformi", Mrsić tvrdi da se ide se za tim da građani, zaposlenici, mladi budu siromašni građani, a da se pogoduje kapitalu i poslodavcima.

Oporba: ovo je Vlada kapitala, ne građana

Pokazuje se, kaže, da je ova Vlada vlada kapitala, ne građana, da je to "pseudo vlada".

Mrsić, ali i Silvano Hreljo (HSU) poseban naglasak stavljaju na problem radnika koji odlaze u prijevremenu mirovinu.

Ne odlaze ljudi u prijevremenu mirovinu jer to žele, nego jer moraju, jer im propadaju firme, jer poslodavci zbog profita prvo otpuštaju najstarije radnike, kaže Hrelja i tvrdi da se dodatno kažnjava upravo radnike s najviše staža, da korisnici prijevremene mirovine unose više od 36 godina staža, a da unatoč tome imaju najmanji iznos po godini staža za mirovinu, jer imaju penalizaciju.

Ovo nisu reforme, ovo je dodatno kažnjavanje onih koji su najviše radili i doprinijeli u mirovinski sustav, ističe Hrelja.

Najava promjena u mirovinskom sustavu, povod je za stanku koju je u četvrtak, na početku zasjedanja Hrvatskog sabora zatražilo pet klubova, četiri oporbena i klub vladajućeg HDZ-a.

Klub SDP-a želi iznijeti svoje viđenje najave promjena u mirovinskom sustavu koje će značajno pogoditi buduće umirovljenike, pa traži stanku, rekla je Dragica Zgrebec, čijem su se zahtjevu priključili i klubovi HSU-a, HNS-a, Laburista te Klub HDZ-a.

HNS: Ne bismo trebali dirati ono što je stabilno i održivo

Najavama promjena u mirovinskom sustavu zabrinut je i HNS. "Ne bismo trebali dirati ono što je stabilno i održivo, nego unaprjeđivati ambijent u kojem se može postići dugoročna održivost mirovinskog sustava", ocijenio je Goran Beus Richembergh.

Uvjeren je kako se to ne može postići penalizacijom ranijeg odlaska u mirovinu, nego isključivo otvaranjem novih radnih mjesta, odnosno širenjem baze za naplatu doprinosa.

"Već tri mjeseca ništa ne govorimo o otvaranju novih radnih mjesta, što je loša poruka. Ili se zaboravilo predizborno obećanje ili su odnosi u vladajućoj koaliciji toliko zaoštreni da se ne bave ničim nego sami sobom", ocijenio je Beus Richembergh.

Vladu je pozvao da ne šalje loše poruke i ne širi strah među gotovo nezapošljivim građanima, koji će svoj status nezaposlenoga morati produljiti do 62 godine života.

Laburisti: Vladajući reformama isključivo smatraju smanjenje prava građana

Laburistica Nansi Tireli vladajuće je prozvala da pod reformama podrazumijevaju isključivo smanjivanje prava građana.

"U pregovorima je Most stalno ponavljao da je važno ujednačiti zakonodavstvo, ne od danas do sutra mijenjati pravila. Sada sve mijenjamo iz korijena, ne pridržavamo se onoga što smo rekli da nije dobro i, što je najtragičnije, sve na štetu radnika, građana, a na korist krupnog kapitala i interesnih skupina, od zdravlja do mirovinskog sustava", kazala je Tireli.

Vladu je prozvala i da reforme nudi bez jasnih projekcija što bi one trebale donijeti i u kojem razdoblju, te poručila kako su reforme bez projekcija samo "zamagljivanje očiju".

Šuker: Očito je netko plasirao krivu tezu, ovo je politikantstvo

Ivan Šuker (HDZ) oporbi je uzvratio optužbom za politikantstvo. "Nitko iz Vlade ništa nije rekao, 'ajmo mi u juriš", spočitnuo im je Šuker.

"Kad netko uzme 6 milijardi iz mirovinskog sustava da bi smanjio javni dug, onda je to fenomenalan reformski potez, kad smanji doprinos u zdravstvu, onda to nije podilaženje krupnom kapitalu, kako se danas govori. Ovo me podsjeća na trčanje na potpisivanje referenduma o zakonu o radu, znate koliko nas je to koštalo? 15 milijardi", rekao je Šuker.

Najvećim problemom mirovinskog sustava nazvao je odnos broja zaposlenih i broja umirovljenika, a optužbe o podilaženju kapitalu odbio je podsjetivši da se mirovinski doprinos ne isplaćuje na plaću, nego iz plaće te da nema veze s troškovima poslodavca.

"Očito je netko plasirao krivu tezu, a vidjet ćemo tko je bio sluga i bankara i krupnog kapitala, to će vrijeme vrlo brzo pokazati", poručio je Šuker.

Sabor danas treba raspraviti izvješće o primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama u prošloj godini te glasovati o raspravljenim točkama.