UNATOČ brojnim pokušajima zabrana, ilegalne strane online kladionice su već godinama lako dostupne hrvatskim građanima, pa čak i maloljetnicima. Prema izračunima Ekonomskog fakulteta, čak dvije milijarde kuna "otišle" su 2017. godine iz Hrvatske prema stranim ilegalnim kladionicama i to bez ikakve kontrole, nadzora ni poreza.

Što kaže novi zakon?

Sabor je u travnju prošle jednoglasno izglasao stroža pravila za igre na sreću. On donosi značajne restrikcije oko zabrane oglašavanja, koje sada više nije moguće od 6 do 23 sata.

Naglasak je i na borbi protiv ilegalnog online klađenja. Novi zakon donosi strože kontrole, veće poreze i naknade. Od početka 2025. sve banke i druge platne institucije moraju po zakonu blokirati svaku uplatu prema stranim kladionicama koje nemaju dozvolu za rad u Hrvatskoj. 

>> Sabor jednoglasno izglasao stroža pravila za igre na sreću

Stručnjaci iz industrije ističu da unatoč novim mjerama, ilegalno tržište i dalje funkcionira. Dio stručnjaka smatra da je zakon isključivo restriktivno usmjeren na domaće priređivače igara na sreću, dok će ilegalne kladionice proći ispod radara.

Na stranicama Porezne uprave sastoji se popis web adresa priređivača igara na sreću za koje je izdan n​al​og o​ zabrani rada​. Ima ih ukupno 1048. Tu se mogu pronaći i najpoznatije svjetske online kladionice, ali i velik broj drugih, manje poznatih online platformi za klađenje. Ako odete na bilo koju od stranica s liste, otvorit će vam se stranica Porezne uprave.

Kako se vara sustav?

Korisnici najčešće zaobilaze blokade online kladionica korištenjem VPN-a, koji mijenja virtualnu lokaciju i omogućuje pristup zabranjenim stranicama. Druga metoda je promjena DNS postavki na uređaju.

Ilegalne kladionice redovito otvaraju nove, tzv. mirror domene, a korisnici do aktualnih adresa dolaze putem foruma i društvenih mreža. Unatoč brojnim blokadama, stručnjaci i industrija procjenjuju da je i dalje aktivan značajan broj stranih kladionica koje nisu blokirane.

Ilegalni se neumorno reklamiraju, legalnima zabranjeno

U praksi postoji paradoks oko oglašavanja. Dok legalni operateri moraju strogo poštovati pravila, ilegalne kladionice bez ikakvih ograničenja plasiraju svoje oglase putem automatiziranih sustava poput Google oglasa ili Telegram grupa

Tako ilegalne platforme ostaju lako dostupne te se naširoko reklamiraju, osobito mlađoj publici.

Što kaže istraživanje?

Hrvatska udruga priređivača igara na sreću (HUPIS) naručila je istraživanje koje je za cilj imalo testirati provodi li se blokada uplata i isplata prema odabranim stranim ilegalnim priređivačima igara na sreću.

Registracija na online kladionicama bila je uspješna kod 14 od 17 testiranih operatera, a postupak je uglavnom vrlo jednostavan i traži samo osnovne podatke. Obavezno je unijeti email adresu (nakon čega slijedi aktivacijski email) i lozinku, dok se čak i dupli unos lozinke traži vrlo rijetko.

Kod uplata, najčešće je dostupna bankovna transakcija, a sredstva su u pravilu odmah vidljiva na računu. Isplata sredstava je znatno kompliciranija i s manje dostupnih opcija.

Procjene za cijelu EU pokazuju da se oko 20% svih online oklada u Europskoj uniji i dalje odvija na ilegalnim platformama, što predstavlja promet od više milijardi godišnje.  Pri tome, svaka država ima vlastita pravila, pa su u nekima legalni samo određeni oblici klađenja, dok su druge igre zabranjene.

"Aktivno je oko 300 ilegalnih kladionica"

Više o ilegalnom tržištu nam je rekao Filip Jelavić, glavni tajnik HUPIS-a.

"Po našim analizama i kontinuiranom praćenju tržišta, u Hrvatskoj je aktivno oko 300 ilegalnih online priređivača, prvenstveno sportskih kladionica i online casina koji nemaju hrvatsku licencu. Taj broj iz dana u dan raste, budući da ti operateri vrlo pažljivo prate regulatorno stanje u Hrvatskoj i koriste nedjelotvornost nadzornih mehanizama kako bi neometano djelovali", govori.

Rekao je da najčešći kanali oglašavanja uključuju sponzorirane objave na društvenim mrežama, kao i tzv. affiliate portale koji recenziraju i rangiraju brendove, bez ikakve provjere legalnosti.

"Gotovo trećina milijarde, otprilike 250 milijuna eura odlazi godišnje ilegalnim priređivačima koji na isto ne plaćaju naknade, poreze i ostala obavezna davanja. Ilegalni priređivači po novome koriste i ugled te brand domaćih priređivača, primjerice Hrvatske lutrije kako bi došli do igrača", objasnio je.

"Oglasi ciljaju maloljetnike, to je zabrinjavajuće"

"Posebno zabrinjava činjenica da su brojni oglasi ciljani na mlađe punoljetnike, pa i maloljetnike, kroz poruke poput 'brzog keša', 'lako do zarade', 'igra bez verifikacije'. Većina tih brendova ne provodi provjeru identiteta, niti detektira moguće probleme s patološkim igranjem", kaže naš sugovornik.

"Primjerice, u 2024. godini podnijeli smo više od 50 prijava nadležnim institucijama protiv ilegalnih promotora i medija koji redovito oglašavaju takve operatere – no nijedna od tih prijava, koliko nam je poznato, nije rezultirala konkretnom mjerom.

Nažalost, to šalje poruku o potpunoj institucionalnoj neosjetljivosti prema ovom problemu. Isplati li se, zaista, raditi ilegalno?", pita se Jelavić, koji nam je ustupio i screenshotove koji dokazuju da se radi o oglasima čiji je primarni cilj privlačenje maloljetnika.

Što se može napraviti?

Jelavić napominje i studiju Europske udruge za igre na sreću i klađenje (EGBA), koju citira i studija Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, da se čak 38 % ukupnog prometa u online igrama na sreću u Hrvatskoj odnosi se na ilegalno tržište.

Napominje kako u HUPIS-u koriste napredni sustav koji s visokom preciznošću razlikuje legalan od ilegalnog sadržaja, dodajući da Agencija za elektroničke medije i druga nadzorna tijela mogu koristiti isti sustav.

"Najvažnija i najhitnija mjera bila bi uvođenje automatiziranog detektiranja i DNS blokiranja stranica koje ilegalno nude igre na sreću hrvatskim građanima, u suradnji s pružateljima internetskih usluga. Takvi modeli uspješno djeluju u Italiji, Danskoj, Francuskoj i brojnim drugim zemljama EU", govori.

Čeka se reakcija Ministarstva financija

Ističe da su iz udruge s nalazima oko transakcija prema ilegalnim stranim kladionicama upoznali Ministarstvo financija, dodajući da još čekaju odgovor. 

Upozorava da se, umjesto zajedničke borbe države i industrije protiv ilegalnih kladionica, legalnim operaterima stalno uvode nove restrikcije i tehnički uvjeti. Time se, kaže, otežava rad onima koji posluju po zakonu, dok ilegalnima ostaje više prostora za djelovanje, pa se pita je li to slučajno ili namjerno.

Index je Ministarstvu financija i Poreznoj upravi uputio upit o broju aktivnih ilegalnih online kladionica koje ciljaju hrvatske građane, procijenjenom godišnjem prometu na tim platformama, predviđenim kaznama i mjerama protiv ilegalnih operatera te o učinku novog zakona na smanjenje udjela ilegalnog klađenja i očekivanim rezultatima njegove primjene. Odgovore ćemo objaviti kad i ako ih dobijemo.