HRVATSKI mediji počeli su prenositi vijesti mađarskih kolega o odlasku građana te države koji žive blizu granice u Hrvatsku kako bi iskoristili manje cijene hrane i goriva. To je potpuni zaokret od situacije prije godinu dana, kad su Hrvati odlazili u Mađarsku s istim ciljem.

Od uvođenja eura građani Hrvatske počeli su intenzivno uspoređivati cijene sa susjednim državama, pri čemu ispada da je Hrvatska relativno skupa država s obzirom na plaće. Mađarska je uvijek glasila kao jeftinija, što potvrđuju i službeni podaci o kretanjima cijena zadnjih nekoliko godina. Što se onda dogodilo tijekom prošle godine da se situacija preokrenula i, ako je suditi po mađarskim medijima, da je Hrvatska postala jeftinija?

Najveći rast cijena u cijeloj EU

Situacija je brzo eskalirala pa je Mađarska prošlu godinu završila s najvećim rastom cijena u EU. Inflacija je u prosincu 2022. iznosila čak 25 posto, daleko više nego u baltičkim državama koje su gospodarski i vanjskotrgovinski bile usko vezane s Rusijom. Latvija, Estonija i Litva tako su godinu završile sa stopom inflacije daleko manjom nego Mađarska (Latvija 20.7 posto, Litva 20 posto, Estonija 17.5 posto).

To je posebno čudno zbog toga što je 2021. oko 10 posto uvoza u baltičke zemlje dolazilo iz Rusije, dok je uvoz Mađarske iz Rusije iste godine bio zanemariv (manje od 3 posto). Mađarska je bila među članicama EU koje su bile najovisnije o uvozu energenata iz Rusije te je više od pola svojih energetskih potreba zadovoljavala uvozom iz te zemlje.

Zbog te ranjivosti EU je izuzela Mađarsku od sankcija na uvoz sirove nafte iz Rusije, koju nabavlja putem naftovoda Družba. Svojevremeno je to slavljeno kao velika pobjeda Orbana iako se radilo o ustupku EU zbog potpune ovisnost Mađarske o nafti iz Rusije, a sudeći prema trenutnim cijenama goriva, to ipak nije puno pomoglo.

Orban pokušava okriviti EU i sankcije Rusiji za rast cijena, ali to jednostavno ne može biti istina jer je inflacija u Mađarskoj bila veća nego u ostatku EU i prije rata u Ukrajini. Stopa inflacije u siječnju ove godine iznosila je 7.9, a "samo" 5.1 posto u eurozoni i 5.6 posto na razini EU. Zadnji mjesec 2021. iznosila je 7.4 posto, a 5.3 posto u EU.

Gorivo dvostruko skuplje

Cijena litre eurosupera 95 je 16. siječnja bila 1.57 eura, a dizela 1.73 eura. To je skuplje nego u ostalim članicama EU s usporedivim plaćama. Primjerice, na isti dan je u Hrvatskoj zabilježena prosječna cijena od 1.39 eura za litru eurosupera 95 i 1.62 eura za litru dizela.

Uz te je cijene spremnik od 45 litara za 7.5 eura jeftiniji u Hrvatskoj nego u Mađarskoj, što objašnjava zbog čega se Mađarima blizu granice isplati voziti u Hrvatsku da natoče gorivo. Gorivo je u prosincu 2022. bilo skoro dvostruko (94.4 posto) skuplje nego u istom mjesecu 2021.

Gleda li se mjesečni trend rasta cijena goriva u Mađarskoj tijekom prošle godine, vidljiv je nagli skok s gotovo nikakve inflacije cijena goriva do srpnja na više nego dvostruki rast cijena u kolovozu (114.1 posto).

Rekordni rast cijena hrane, ograničenja cijena ne funkcioniraju i dovode do nestašica

Najviše glavobolje Mađarima ipak zadaje rekordan rast cijena hrane unatoč tome što su vlasti u Mađarskoj zamrznule cijene velikog broja prehrambenih proizvoda još u veljači 2022. U svibnju je zabranjen izvoz pšenice i drugih žitarica, a u srpnju i izvoz goriva.

Ništa nije uspjelo obuzdati rast cijena hrane, ali kontrola cijena dovela je do nestašica. Lidl, Spar, Aldi, Tesco i drugi trgovački lanci zbog toga su ograničili količinu koju kupci mogu kupiti, a proizvoda kojima je limitirana cijena često uopće nije bilo u trgovinama.

Cjenovne kontrole dovele su do ishoda koji su ekonomisti očekivali - nestašica i još većeg rasta cijena. Naime, zbog toga što proizvoda kojima su limitirane cijene često nema u trgovinama, kupci kupuju zamjenske proizvode. To povećava potražnju za njima i dovodi do rasta njihove cijene, a efekt se prelijeva kroz gospodarstvo.

Tako je, primjerice, cijena mlijeka s 1.5 posto masti, kojem nije limitirana cijena, narasla za 90 posto u odnosu na cijenu mlijeka s 2.8 posto masti, kojem je cijena zamrznuta. Masnijeg mlijeka često nema u trgovinama ili mu je ograničena kupnja pa su kupci prisiljeni kupovati drugi tip mlijeka i dizati njegovu cijenu.

Guverner središnje banke Mađarske Gyorgy Matolcy zatražio je da se cjenovne kontrole odmah ukinu jer će u protivnom Mađarska izgubiti desetljeće ekonomskog rasta zbog stagflacije i stagnacije. Unatoč tome, Orbanova vlada produljila je cjenovne kontrole do travnja 2023.

Tako se po tko zna koji put u povijesti pokazalo da cjenovne kontrole nakon određenog vremena vode u nestašice ne rješavajući temeljne probleme.

Središnja banka čini sve da suzbije inflaciju, Orbanova vlada ne odustaje od krivih politika

Da bi se borila protiv rasta cijena, mađarska nacionalna banka drastično je povećavala referentnu kamatnu stopu, s manje od 1 posto u prvoj polovici 2021. na 13 posto krajem 2022. Trenutno je druga najveća na svijetu, nakon referentne kamatne stope središnje banke Brazila.

Za usporedbu, u SAD-u je 4.5 posto, a eurozoni 2.5 posto. Radi se o glavnom mehanizmu protiv rasta cijena pa je lako zaključiti koliko se središnja banka Mađarske boji nastavka rasta inflacije. Provode se i druge aktivnosti da bi se borilo protiv tog scenarija, a središnja banka često naglašava da će učiniti "sve što je potrebno" da obuzda rast cijena.

Vrijednost mađarske forinte također je u padu. Početkom 2022. tečaj je bio oko 360 forinti za jedan euro, da bi se do kraja godine popeo na više od 400 forinti za euro. To nije drastično, ali je jedan od faktora koji pogoršavaju inflaciju.

Mađarska najviše uvozi iz zemalja eurozone, a slabljenjem forinte taj je uvoz relativno skuplji. Ilustrativno, jedan euro uvoza početkom prošle godine trebalo je platiti 360 forinti, a krajem godine 400 forinti.

Vlada je ograničila i kamate na stambene kredite. To je učinjeno upravo kako bi se zaštitilo građane od kontinuiranog podizanja referentne kamatne stope mađarske središnje banke, koja određuje kamatne stope po kojima posuđuju same komercijalne banke, a samim tim i konačne kamatne stope za građane.

Rast cijena stambenih nekretnina je tijekom srpnja, kolovoza i rujna 2022. bio drugi najveći u EU na godišnjoj razini, za 21 posto. Državne subvencije za kupnju stambenih nekretnina, umjetno niske kamatne stope na kredite, uz visoku inflaciju koja obezvrjeđuje štednju, glavni su faktori rasta.

Isključivi krivac je sama Mađarska

Dakle, Mađarska nikoga ne može kriviti za rast cijena hrane jer je samodostatna u proizvodnji većine prehrambenih proizvoda. Ne može nikoga kriviti ni za rast cijena nafte i plina jer je dobila izuzetak od sankcije koju je EU uvela na uvoz plina iz Rusije.

Za najveći rast cijena u EU, posebno hrane, odgovorne su prije svega ekonomske politike Orbanove vlasti. Isto vrijedi za drugi najveći rast cijena nekretnina u EU. Čak se ne radi samo o greškama iz prošle godine nego i puno intenzivnijim fiskalnim i monetarnim stimulansima tijekom pandemijskih 2020. i 2021., iznad prosjeka ostalih članica EU. 2021. deficit općeg proračuna bio je četvrti najveći u EU, nakon Malte, Grčke i Italije.

2022. su već održavani brojni prosvjedi protiv rasta cijena, niskih plaća i lošeg vođenja ekonomije Orbanove vlasti. Kako nije najavljen prekid tih politika, može se očekivati da će Mađari u 2023. biti sve češći gosti trgovina i benzinskih stanica u Hrvatskoj.