NAKON što je 2025. godina donijela niz izbora s visokim ulozima diljem Europske unije, od Rumunjske i Poljske do Njemačke i Češke, Europska unija sada ulazi u 2026. suočena s nastavkom rata u Ukrajini i unutarnjim podjelama. S obzirom na rastuće napetosti između Bruxellesa i Washingtona, ključni izbori ove godine mogli bi iznova preoblikovati političku i geopolitičku sliku Europe, piše Euronews.

Mađarska: Nazire li se kraj Orbánove ere?

Godina 2026. mogla bi označiti kraj najdužeg neprekinutog mandata na vlasti u Europskoj uniji. Mađarski premijer Viktor Orbán, koji je na čelu vlade od 2010. godine, a prethodno je bio premijer od 1998. do 2002., bori se za svoj šesti mandat. Ovoga puta suočava se s ozbiljnim izazivačem: Péterom Magyarom, bivšim insajderom Fidesza koji je postao vođa oporbe.

Iako se Orbánov Fidesz i Magyarova stranka Tisza ne razlikuju značajno po društvenim pitanjima poput LGBTQ+ prava ili migracija, Magyar snažno zagovara poboljšanje kupovne moći Mađara, koja je trenutačno među najnižima u Europi. Također se zalaže za bolje odnose s Bruxellesom, koji i dalje uvjetuje isplatu višemilijunskih kohezijskih fondova poštivanjem vladavine prava. Čini se da njegova kampanja ima odjeka, jer najnovije ankete pokazuju da Tisza vodi za 13 postotnih bodova. Ishod ovih izbora imat će posljedice daleko izvan mađarskih granica.

Orbán je središnja figura europskog nacionalno-konzervativnog tabora, blisko usklađen sa svjetonazorom američkog predsjednika Donalda Trumpa i otvoren u osporavanju ključnih stavova EU o migracijama, demokratskim standardima i, osobito, ratu u Ukrajini. Promjena vodstva u Budimpešti mogla bi preoblikovati dinamiku moći unutar Europskog vijeća u ključnom trenutku za budućnost Ukrajine.

Test za najveće sile EU: Lokalni izbori ključni za nacionalne vlade

Četiri najveće članice EU pripremaju se za regionalne i općinske izbore koji će pokazati snagu krajnje desnice i poslužiti kao provjera povjerenja u vlade u Madridu, Berlinu, Parizu i Rimu.

U Španjolskoj se socijalistička stranka (PSOE) premijera Pedra Sáncheza oporavlja od poraza na regionalnim izborima u Extremaduri 21. prosinca, gdje je ostvarila svoj najgori rezultat u tradicionalnom uporištu. Njegova vladajuća koalicija u Madridu pod pritiskom je zbog korupcijskih skandala i treću godinu zaredom bori se s usvajanjem proračuna. Nadolazeći regionalni izbori u Aragonu, Castilla y Leónu i Andaluziji bit će ključni test ne samo za PSOE, već i za oporbenu Narodnu stranku (PP) i njezinu sposobnost da osigura većinu bez podrške krajnje desnog Voxa.

U ožujku će i Francuzi izaći na birališta kako bi izabrali gradonačelnike. Ovi lokalni izbori služit će kao pokazatelj raspoloženja uoči predsjedničkih izbora 2027. godine. Francuska se trenutno suočava s političkom krizom, dugotrajnom nestabilnošću vlade, rekordno niskom podrškom predsjedniku Emmanuelu Macronu i kontinuiranim jačanjem krajnje desnog Nacionalnog okupljanja (RN), unatoč tome što je njegovoj čelnici Marine Le Pen zabranjeno kandidiranje.

U Italiji su općinski izbori u velikim gradovima poput Rima i Milana odgođeni za proljeće 2027., no 2026. će se glasati u nizu manjih gradova. Talijani će također glasati na referendumu o ustavnoj reformi pravosuđa, što će se smatrati testom javne podrške koaliciji premijerke Giorgie Meloni uoči općih izbora 2027.

Naposljetku, nekoliko njemačkih saveznih država održat će regionalne izbore. Ovi izbori testirat će popularnost kancelara Friedricha Merza, koji je na dužnosti od svibnja prošle godine, te će izmjeriti uspon krajnje desnice ne samo na deindustrijaliziranom istoku zemlje, već i na bogatijem zapadu.

Švedska: Izbori u sjeni stranog upletanja

Švedski premijer Ulf Kristersson predvodi koaliciju centrista, socijalista, liberala i demokršćana, koja se trenutačno u anketama kreće na razini rezultata ostvarenih na izborima 2023. godine.

Od tada se Švedska suočava s porastom nasilnog kriminala, što je dodatno ojačalo desničarsku retoriku prisutnu diljem Europe, u kojoj se taj problem često koristi kao argument protiv migracija. Ipak, "ozbiljna sigurnosna situacija" koja najviše zabrinjava premijera odnosi se na prijetnju stranog uplitanja u izbore.

U studenome je švedsko ministarstvo obrane objavilo da je pojačalo kibernetičke kapacitete i da je u stanju visoke pripravnosti zbog mogućeg izbornog uplitanja, poput onog zabilježenog u Njemačkoj. Berlin je ove godine poručio da će Rusija "platiti cijenu" za svoje "hibridne napade" na izbornu infrastrukturu.

Takve operacije stranog uplitanja najčešće pogoduju strankama koje kritiziraju migracije, skeptične su prema integraciji u EU i zauzimaju nejasniji stav prema Moskvi, trend koji se u Švedskoj povezuje sa Švedskim demokratima.

Predstojeći švedski izbori smatraju se važnim testom demokratske otpornosti EU-a, osobito nakon stupanja na snagu Akta o digitalnim uslugama (DSA), kojim se suzbija izborno uplitanje na društvenim mrežama, te predloženog europskog "Štita demokracije".

Danska: pritisci iznutra i izvana

Nakon što su prvi put od 1938. izgubili vlast u Kopenhagenu, danska premijerka Mette Frederiksen i njezini socijaldemokrati suočavaju se s nacionalnim izborima.

Analitičari ocjenjuju da Frederikseničina čvrsta politika prema migracijama nije donijela očekivane političke bodove. Ankete upućuju na to da bi premijerka, koja je na vlasti od 2019., mogla izgubiti položaj, dok vladajuća koalicija, koja okuplja stranke od centra-lijevo do centra-desno, djeluje sve nestabilnije.

Dansku dodatno brinu pitanja teritorijalne sigurnosti. Početkom mjeseca predsjednik SAD-a Donald Trump ponovno je istaknuo ekspanzionističke namjere prema Grenlandu, autonomnom teritoriju u sastavu Kraljevine Danske.

Izbori se trebaju održati prije listopada 2026., no točan datum još nije potvrđen.

Bugarska: politička kriza i dolazak eura

Bugarska će 1. siječnja 2026. službeno uvesti euro kao svoju valutu. No zemlja istodobno prolazi kroz duboku političku nestabilnost koja traje od studenoga, kada je vlada podnijela ostavku nakon masovnih prosvjeda protiv korupcije i utjecaja oligarha.

Predsjednički izbori već su zakazani za 8. studenoga, a očekuje se i održavanje parlamentarnih izbora kako bi se riješio dugotrajni politički zastoj.

Slovenija i Latvija održat će parlamentarne izbore u ožujku, odnosno u listopadu. U Sloveniji ankete pokazuju da je oporbena Demokratska stranka desnog centra blago ispred vladajućeg Pokreta Sloboda, stranke centra-lijevo koju vodi premijer Robert Golob. Analitičari upozoravaju da bi formiranje nove vlade moglo biti složeno jer se u utrku uključuje više novih i manjih stranaka.

U Latviji će izbori odlučiti tko će naslijediti sadašnju koaliciju desnog centra na čelu s premijerkom Evikom Siliņom. Njezina stranka trenutačno je druga u anketama, odmah iza konzervativnog Nacionalnog saveza.

Raniji lokalni izbori 2025. otkrili su slabosti u informatičkom sustavu glasovanja, no latvijsko Državno izborno povjerenstvo tvrdi da su problemi u međuvremenu otklonjeni.

SAD, Brazil i Izrael: globalni izbori s posljedicama za cijeli svijet

Europska unija nije izložena samo vlastitim izbornim procesima. U studenome 2026. birači u SAD-u izlaze na izbore za Kongres, na kojima se odlučuje o sastavu Zastupničkog doma i jedne trećine Senata. Ishod bi mogao odrediti koliku će političku snagu administracija predsjednika SAD-a imati na domaćem i međunarodnom planu.

Europljani će izbore pratiti s posebnom pozornošću, osobito nakon što je američka administracija objavila Nacionalnu sigurnosnu strategiju u kojoj je poručila da će "poticati otpor sadašnjem smjeru Europe unutar europskih država" kako bi spriječila njezin "civilizacijski pad".

Brazilci će na izbore izaći u listopadu 2026. Aktualni predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, koji vodi u anketama, traži novi mandat. Za EU je ishod tih izbora važan zbog budućnosti trgovinskog sporazuma Mercosur, koji se pregovara više od dva desetljeća.

Parlamentarne izbore održat će i Izrael, gdje bi izbor novog premijera mogao promijeniti odnose snaga koji su oblikovali sukobe na Bliskom istoku.

Na kraju, izbori za ruski parlament također su predviđeni, no očekuje se da će ishod biti namješten u korist predsjednika Vladimira Putina, uz gotovo potpuno utišanu oporbu i sve ograničeniju slobodu medija.