INVAZIVNI stršljen, koji se smatra opasnijim od domaćega, proširio se priobalnim krajevima Hrvatske i Italije te došao sve do Istre, pokazalo je novo istraživanje stručnjaka iz Zavoda za javno zdravstvo.

Agresivniji od domaćeg

Riječ je o orijentalnom stršljenu (Vespa orientalis), čija su prirodna staništa Afrika, Bliski istok i južni Mediteran. Termofilan je, što znači da voli toplinu, i izvrsno se prilagođava urbanim sredinama.

Stručnjak za kukce u istarskom Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. sc. Nediljko Landeka kaže da je poznat i po agresivnijem ponašanju u odnosu na domaće vrste te po izrazitoj otpornosti na promjene okoliša.

"Također je poznat po tome što može letjeti čak i u sumrak zahvaljujući posebnim fotoreceptorima koji mu omogućuju orijentaciju pri slabom svjetlu, što ga čini još opasnijim za ljude u naseljenim područjima jer je aktivan dulje od domaćih vrsta", dodaje Landeka.

Budući da je termofilan, što znači da maticama odgovara toplina, odgovaraju mu ljudske nastambe u kojima može naći topla mjesta. Matica na jesen ide u hibernaciju da bi prespavala ostatak jeseni i zimu i probudila se u travnju. Tada kreće u izgradnju nove kolonije te na svijet donosi novu generaciju ličinki. Ta nova generacija kasnije preuzima izgradnju gnijezda i hranjenje ličinki, dok matica liježe nova jaja. Početkom ljeta kolonija može doseći broj od nekoliko stotina jedinki, u povoljnim uvjetima čak i do 1000.

Landeka kaže da je jako tolerantan na alkohol te da leti duže tijekom dana od domaćeg.

"Hranjeni slatkim otopinama koje sadrže do 80% etanola tjedan dana nisu pokazali štetne učinke na ponašanje ili životni vijek. Žuta traka na abdomenu služi mu kao svojevrsna fotonaponska ćelija i daje mu dodatnu energiju. Zato je, za razliku od ostalih vespida koje su najaktivnije ujutro, najaktivniji poslijepodne", tumači naš stručnjak.

Ponovno se vratio u Hrvatsku

U Hrvatskoj je bio udomaćen 1970-ih, kada su zabilježeni njegovi zadnji nalazi. Nakon toga je nestao na duže vrijeme, da bi se ove godine pojavio između Splita i Solina, ali i sjevernije u Istri, Sloveniji i sjevernoj Italiji.

Landeka kaže da su ga nedavno primijetili kod Novigrada.

"Kako bismo što prije evidentirali njegov dolazak, organizirali smo prikupljanje podataka preko pčelara", priča nam Landeka koji je ovih dana bio na terenu u izvidima.

"Podijelili smo pčelarima slike na kojima se vidi kako izgleda. Ima karakteristične crvenkaste pruge, a na abdomenu, za razliku od domaćeg, ima žutu traku. Relativno se lako prepoznaje. Pokazalo se da su ga pčelari zabilježili kod Novigrada. Kod Kaštela u jednom kamenolomu slučajno ga je opazio jedan naš entomolog, dr. sc. Toni Koren", kaže Landeka.

Širi se Italijom i Slovenijom

Ta je vrsta 2018. godine došla u tršćansku luku, vjerojatno s nekim teretom, a od tada se bilježi njezino širenje obalom.

Prema podacima talijanskog Nacionalnog instituta za zaštitu okoliša (ISPRA), od 2021. redovito se prijavljuju novi nalazi na području Furlanije-Julijske krajine, u Liguriji i u Venetu. Već 2022. stigao je i u Sloveniju, gdje su zabilježeni primjerci kod Kopra.

Pokušat će ga suzbiti

Landeka kaže da su pojačali praćenje uz granicu kako bi utvrdili hoće li u Hrvatsku stići prirodnim širenjem ili transportom.

"Ovih dana postavili smo klopke dok je još toplo, prije zime. Kada nastupe hladnoće, preživljavaju samo oplođene matice, dok sve ostale jedinke ugibaju. Nastojimo otkriti gdje se proširio kako bismo za sljedeću godinu napravili neki plan za suzbijanje, odnosno za sprječavanje njegovog daljnjeg širenja, ako je to moguće", pojasnio je Landeka.

Obožava urbana područja

Ističe da su Talijani također utvrdili njegovo širenje u sjeverne krajeve, najvjerojatnije zbog klimatskih promjena.

"Prije je bio zabilježen na Siciliji i u Kalabriji. No već ga ima i u Laziju. Njihovi su stručnjaci utvrdili da obožava urbana područja, što povećava mogućnost kontakta s ljudima i rizik uboda. Talijani opisuju da voli smetlišta i kontejnere u kojima nalazi dovoljno hrane. Izgleda da mu je to nova niša", kaže Landeka.

Alergični ljudi moraju se posebno paziti

Ističe da sama prisutnost nove vrste koja osvaja nova područja podrazumijeva da se radi o invazivnoj vrsti koja predstavlja opasnost za ekološki sustav, ali i javnozdravstveni problem.

"Nedavno smo imali slučaj čovjeka koji je umro od uboda stršljena. Ako imamo nove vrste u urbanim područjima, to podrazumijeva da se alergični ljudi moraju posebno paziti jer je rizik povećan", upozorava naš stručnjak.

Uništava zajednice pčela

Orijentalni stršljen predstavlja opasnost i za pčele.

Landeka kaže da pčelari ove godine bilježe povećanu prisutnost stršljena i osa u pčelinjacima.

"Oni ometaju pčele, oduzimaju im hranu i ubijaju ih jer svoje ličinke moraju hraniti proteinskom hranom. Inače se odrasle jedinke uobičajeno hrane nektarom, odnosno ugljikohidratima. Pčelinjaci su im stoga izvor hrane, kako za njih, tako i za njihove ličinke", kaže Landeka.

Orijentalni stršljen ima snažne mandibule – čeljusti kojima lako ubija pčele i druge insekte. Poznat je po tome da napada ulaz u košnice, gdje čeka da pčele izlete kako bi ih presreo. U Izraelu i Egiptu, gdje je raširen, zabilježeni su dramatični kolapsi cijelih pčelinjih zajednica pod njegovim pritiskom, što očekivano izaziva zabrinutost među hrvatskim pčelarima.