OSIJEK i Koprivnica u vrhu su održivog gospodarenja otpadom među hrvatskim gradovima, a njihovi primjeri pokazuju da za uspostavu modernog i efikasnog sustava treba vremena, a i novca.

Osijek je prvi među većim hrvatskim gradovima s postotkom odvojenog prikupljanja otpada većim od 50 posto, u čemu veliku ulogu ima infrastruktura u kojoj su kompostana, četiri reciklažna dvorišta, reciklažno dvorište za građevinski otpad i mogućnost odvojenog prikupljanja otpada na kućnom pragu.

Osijek  jedini ima dovoljan broj reciklažnih dvorišta

Kako ističu u Gradskoj upravi, postotak odvojenog prikupljanja otpada prošle godine je iznosio 51.9 posto, što je 20 posto više od Zagreba, 38 posto više od Rijeke i 35.2 posto više od Splita. Zbog toga jedino Osijek od većih gradova nije morao platiti poticajnu naknadu, svojevrsnu kaznu za one koji nisu prešli 50 posto odvojenog prikupljanja otpada.

S četiri reciklažna dvorišta Osijek jedini od većih gradova ima dovoljan broj reciklažnih dvorišta u odnosu na broj stanovnika, a tamo se prikuplja čak 51 vrsta otpada. Osječani također mogu odvajati otpad na kućnom pragu. Zgrade s kolektivnim stanovanjem odvojeno prikupljaju šest vrsta otpada - papir, plastika, staklo, metal, biootpad i miješani komunalni otpad.

U zgradama sa 100 i više stanova proveden je projekt ''Reciklirajte u papučama'', gdje je stanarima na svakom katu zgrade omogućeno odlaganje papira i plastike, dok je u zajedničkim prostorijama uspostavljeno mini reciklažno dvorište za metal, staklo, tekstil, baterije, lijekove i biootpad.

Ove godine kućanstvima je podijeljeno 31.600 žutih i smeđih spremnika za plastiku i biootpad. Radi se o ulaganju vrijednom osam milijuna kuna, od čega Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava 85 posto iz EU fondova, a ostatak gradski proračun.

Zbog potrebe za dodatnim spremnicima grad se prijavio na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša, kojim je osigurano još 1770 novih spremnika, vrijednih oko 650.000 kuna. U planu je izgradnja sortirnice otpada, objekta za obradu glomaznog otpada te dogradnja sustava za kompostiranje otpadnog mulja iz pročistača otpadnih voda. Koprivnička kompostana proizvodi kvalitetan kompost, koristi se za sadnju cvijeća

Izgradnja kompostane 

Komunalac Koprivnica otvorio je još 2004. prvo reciklažno dvorište za neopasni i nekoliko vrsta opasnog otpada. Danas upravlja s četiri slična dvorišta, dva u Koprivnici te po jedno u Novigradu Podravskom i Legradu.

Nakon toga je 2009. ugrađeno 16 polupodzemnih spremnika za papir, plastiku, metal i staklo, koji se nalaze na četiri lokacije u gradu. Politika razvrstavanja otpada na kućnom pragu počinje 2011. podjelom zelenih vreća za skupljanje biorazgradivog otpada. 

U tu je svrhu Komunalac izgradio kompostanu, u kojoj se i danas proizvodi kvalitetan kompost I. klase. Koristite ga građani za sadnju cvijeća, a Komunalac za javne zelene površine. Kompostana može godišnje zaprimiti 9000 tona biorazgradivog otpada.

Potom je krenulo prikupljanje ambalažnog otpada od plastike, a 2014. kućanstva su dobila plave vreće za odlaganje papira. Iduće godine su zelene vreće zamijenjene smeđim posudama za biorazgradivi otpad, a 2018. na kućne pragove dolaze i plave posude umjesto vreća za papir.

Lani je taj proces završen podjelom žutih posuda za plastiku i ambalažni otpad pa sada svako kućanstvo posjeduje, uz crnu posudu u koju se odlaže komunalni otad, još tri posude. Kućanstva s okućnicom mogla su od Komunalca preuzeti i vrtni komposter, odnosno posudu u kojoj mogu sami proizvoditi kompost za bilje, dok su stambene zgrade dobile kontejnere za odlaganje odvojenog otpada.

Kavezi za kontejner pod ključem, gradnju financirali sami stanari 

Što se tiče kažnjavanja za nepravilno odlaganje otpada, bilo je odlučeno da će stanari stambenih zgrada, ako se ne utvrdi pojedinačna odgovornost, svi snositi posljedice sukladno udjelima u korištenju spremnika.

To je izazvalo prigovore jer je svaki prolaznik mogao baciti smeće u kontejnere na javnim površinama, pa je Grad Koprivnica stanarima višestambenih zgrada ustupio javne površine na koje su postavljeni kavezi za kontejnere pod ključem. 

Gradnju kaveza financirali su sami stanari, a danas 90 posto zgrada ima neku vrstu zajedničkog spremišta pod ključem. Kazne iznose od 100 do 2100 kuna, no dosad nijedno kućanstvo nije tako kažnjeno već se posezalo za opomenama i educiranjem.

Komunalac je, uz pomoć Grada i Ministarstva zaštite okoliša, ulagao u vozni park, tako da posjeduje vozila za pojedine frakcije otpada, dvokomorno vozilo za odvojeno sakupljanje otpada, vozila za odvoz i pražnjenje spremnika na zelenim otocima te specijalna vozila za glomazni otpad.

Kamioni su opremljeni kamerama, sustavom za praćenje i očitanje čipiranih spremnika. Građanima su dostupna 62 zelena otoka, na kojima se nalazi 231 kontejner. Jedino tamo je moguće odložiti stakleni otpad, a za tekstil su postavljena dva spremnika. Odnedavno su na pojedinim zelenim otocima i spremnici za korišteno jestivo ulje.

Količine prikupljenog otpada su od početka razvrstavanja značajno porasle - Komunalac je 2013. prikupio 436 tona, a 2021. godine 2525 tona biorazgradivog otpada. Golemi rast je kod plastičnog otpada - 2012. bilo je prikupljeno svega 8.8 tona, a lani 694.6 tona.

Razvrstavanje otpada na kućnom pragu košta

No razvrstavanje otpada na kućnom pragu donijelo je i povećanje računa kućanstvima.

Po trenutnom cjeniku, jedan odvoz otpada kućanstva koja posjeduju 80-litrene posude stoji 49.5 kuna, za ona sa 120-litrenim posudama 74.3 kune, za 240-litrene posude 148.7 kuna, za 360-litrene 223 kune, a za kontejnere čija je zapremnina 1100 litara 681.5 kuna. Svaki sljedeći odvoz stoji 5.89 / 8.84 / 17.67 / 26.51 / 81.01 kunu, ovisno o zapremnini posude.