Osnivači najuspješnijih izvozničkih IT firmi podržali "Pametno", IT-ovci i na listama
Foto: Index
ALAN SUMINA, osnivač tvrtke Nanobit, i Damir Sabol, osnivač PhotoMatha, javno su pred izbore podržali stranku Pametno. Sumina i Sabol spadaju među atipične hrvatske poduzetnike, poznati su upravo po tom da su posao gradili svojom pameću i svojim rukama.
Nanobit se bavi proizvodnjom igara za pametne telefone. Pokrenut je 2008. godine bez gotovo ikakvog početnog kapitala, s posuđenim novcima za kupnju prvog osnovnog sredstva. Samostalno su osmišljavali dizajnirali i programirali mobilne aplikacije i igre. Danas imaju više od 20 proizvoda i milijune mjesečno aktivnih korisnika diljem svijeta. Dobili su nagradu EY Poduzetnik godine i time postali prva hrvatska firma koja je osvojila tu prestižnu nagradu, našli su se i na listi Deloitte Fast 50 kao jedna od najbrže rastućih tehnoloških firmi u Srednjoj i Istočnoj Europi.
"Od hrvatske samostalnosti do danas, ni jedna od velikih stranaka nije pokazala da radi prvenstveno u interesu naroda, a ne sebe i svojih članova. Smatram kako je to potrebno promijeniti, a prvi korak je odabrati ljude neopterećene prošlošću, podjelama i aferama. Podržavam Pametno jer smatram da imaju sposobne pojedince te kvalitetan i provediv ekonomski program koji se zalaže za slobodno tržište. Kako su ekonomske slobode usko vezane uz ostvarivanje osobnih sloboda, bitno mi je što se zalažu i za poštivanje ljudskih prava i jednakopravan položaj svih građanki i građana", napisao je Alan Sumina, osnivač i direktor Nanobita.
"Podržavam ih jer su umjesto populizma odabrali teži put"
PhotoMath je prvi softver koji matematičke probleme rješava pomoću kamere na pametnom telefonu. Odmah nakon predstavljanja postao je hit, a trenutno ima više od 4,5 milijuna korisnika i 30 milijuna preuzimanja. Aplikacija je prošle godine na NETEXPLO forumu proglašena najboljom inovacijom u području edukacijske tehnologije.
"Pametno donosi jedan nov, odgovoran i dugoročan pristup politici. Podržavam ih jer su umjesto populizma odabrali teži, ali ispravan put - dugoročno planiranje, konkretna rješenja i davanje jasnih odgovora na teška pitanja. Osobno mi je važno povećanje ekonomskih sloboda i otklanjanje prepreka za poslovanje, fokusiranost na obrazovanje kao temelj uspješnije Hrvatske ali i beskompromisno poštivanje ljudskih prava i sloboda. I to sve bez fige u džepu," napisao je Damir Sabol osnivač PhotoMatha.
IT-ovci na listama Pametnog
Četiri poduzetnika iz informatičkog sektora - Dražen Oreščanin, Vjekoslav Benussi, Stevica Kuharski i Nikša Marinović - odlučili su se pridružiti stranci Pametno, te su kandidati na njihovim listama na predstojećim izborima.
S njima smo razgovarali o problemima koji koče razvoj IT sektora, ali i cijelog gospodarstva.
Hrvatsko gospodarstvo opterećeno je nizom birokratskih prepreka, relativno visokim porezima a dodatni teret je i loš sustav obrazovanja koji ne priprema ljude za rad u 21. stoljeću. Rezultat toga je da Hrvatska ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji, ispod prosjeka smo po stopi zaposlenosti, a svjedočimo i snažnom valu iseljavanja u razvijenije zemlje.
Loš obrazovni sustav i visoki porezi na plaće koče razvoj IT industrije
Iako navedeni problemi pogađaju sve sektore gospodarstva, loš obrazovni sustav i visoka porezna opterećenja plaća posebno negativno utječu na informatičku industriju (IT), koja bi trebala biti jedna od najvažnijih grana, s obzirom na to da zapošljava visokokvalificirane stručnjake i isporučuje proizvode/usluge visoke dodane vrijednosti.
Veliki napredak na razvoju IT sektora napravile su Rumunjska i Bugarska, a njihov uspjeh nije došao slučajno, već su te zemlje imale pažljivo osmišljenu strategiju, koja je na kraju dala i pozitivne rezultate.
Dražen Oreščanin, osnivač tvrtke Poslovna inteligencija i kandidat stranke Pametno u 2. izbornoj jedinici smatra da je jedna od najvećih prepreka za razvoj gospodarstva - loše obrazovanje.
"Obrazovanje u poduzetništvu, ali i obrazovanje uopće, problemi su za razvoj gospodarstva. Ono što nas najviše muči je to što malo ljudi završava tehničke fakultete. Ako se želimo širiti i rasti ne možemo naći ljude. Također događa se da mladi ljudi pokreću startup tvrtke, a da ne znaju ni što je to prihod, a što porez. Osim toga, davanja na plaću, porezi i doprinosi su veliki. Potrebno je promijeniti društveno okruženje i percepciju poduzetništva u društvu i naravno unaprijediti obrazovanje. Kad to napravimo, mladi ljudi ostajat će u Hrvatskoj", kaže Oreščanin.
Rumunjska već 20 godina ima strategiju razvoja IT djelatnosti
Rumunjska ima strategiju razvoja IT djelatnosti već više od dvadeset godina, i u tom sektoru sada radi oko 100 tisuća ljudi, a uspjeli su privući i velike informatičke tvrtke s nekoliko tisuća zaposlenih.
Rumunjska ima daleko niže porezno opterećenje rada, što je posebno važno za ICT sektor, u kojem su relativno visoke plaće. Prosječna plaća u Hrvatskoj u djelatnosti računalnog programiranja iznosi oko 8.900 kuna, a veliki broj zaposlenih ima neto plaću i preko 15 tisuća kuna, na koju su davanja preko 100 posto.
Prema izračunima Udruge izvoznika softvera CISEx kad bi Hrvatska imala porez poput Rumunjske, za ukupni trošak plaće od 30.795 kuna što je oko 15.000 kn neto, radnik bi dobio 21.021 kuna neto plaću. Poslodavci bi nakon poreznog rasterećenja mogli ponuditi veće neto plaće čime bi se drastično smanjilo i iseljavanje stručnjaka i potaknuo rast ICT sektora.
Država ne želi pomoći
Vjekoslav Benussi, iz tvrtke Tradeticity i kandidat Pametnog u 7. izbornoj jedinici kaže da je Rumunjska osim poreznog rasterećenja svom IT sektoru dala i konkretnu logističku podršku u smislu gospodarske diplomacije.
"Pije par godina bio na jednom IT događanju koje je organizirala austrijska gospodarska komora. Došao je rumunjski ministar gospodarstva koji je promovirao IT kapacitete svoje zemlje, govorio koje sve uvjete nude i tražio partnere za rumunjske tvrtke. Osim što su smanjili poreze, država je doslovno prodavala usluge svoje IT industrije. Mi smo pokušavali razgovarati s Hrvatskom gospodarskom komorom, s političarima, no nismo dobili nikakvu podršku, informacije ili kontakte. To je razlika u odnosu na Rumunje. Naravno mi ne možemo očekivati da država to mora, ali je način na koji može pomoći", kaže Benussi.
Iako hrvatska startup scena posljednjih godina snažno raste, te su neke od tih tvrtki postigle zapaženi uspjeh i na globalnoj razini, okvir u kojem posluju nije im prilagođen.
Stevica Kuharski, osnivač Locodelsa, startupa za brzu dostavu paketa, koji je kandidat stranke Pametno u 7. izbornoj jedinici, kaže da politika ne razumije razliku između startupa i male tvrtke. Zbog toga mjere koje politika donosi ne funkcioniraju, a osim toga nemamo ni fond rizičnog kapitala koji bi financirao takve projekte.
"Još 2012. Bugarska je dobila dva fonda rizičnog kapitala a Hrvatska ni danas nema takav fond. Bilo je pokušaja kroz sve ove godine, ali je sve to bilo usporavano i opstruirano. Ono što se kod nas pokušalo napraviti je uvođenje jednostavnog d.o.o. a što nikako nije rješenje za startup svijet. Ukidanje poreza na dobit u prvih godinu dana ili dvije godine isto nema nikakvog smisla je startup firme u tom razdoblju ne zarađuju", kaže Kuharski.
Ljudi rade na crno jer izbjegavaju sulude poreze i ograničenja
Nikša Marinović, iz tvrtke Absolveris, koji je kandidat Pametnog u 1. izbornoj jedinici upozorava na još jedan negativan efekt visokog poreznog opterećenja - rad na crno. Naime, kako kaže, mnogi IT stručnjaci rade za naručitelje iz inozemstva potpuno neregistrirani.
"Nezamisliv broj kolega radi za strance i slika IT-a u Hrvatskoj je zbog toga lošija. Puno je ljudi koji rade izvan sustava, koriste se nekim alternativnim sustavima plaćanja, a kada bi im se omogućio nekakav normalan okvir poslovanja, sigurno bi im se isplatilo registrirati poslovanje". kaže Marinović.
Stranka Pametno u svom programu predviđa smanjenje opterećenja poduzetnika, rezanjem suvišne birokracije. za barem 30 posto izmjerenog administrativnog troška, čime bi se povećala globalna konkurentnost zemlje.
Planiraju uklanjanje barem 1000 prepreka konkurenciji i slobodi poslovanja, čime bi se stvorio doprinos srednjoročnom rastu BDP-a od dva postotna boda godišnje.
Smanjenje parafiskalnih nameta donijelo bi uštedu od barem milijardu kuna godišnje, koje bi se mogle preusmjeriti u investicije i nova zapošljavanja.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati