SPREMAJU se loši dani za automobilsku industriju Njemačke, koja zapošljava više od 800 tisuća ljudi. Rast troškova energije, kašnjenje isporuke dijelova, poremećeni dobavni lanci, nedostaci mikročipova, pad kupnje automobila, problemi se samo nagomilavaju i rastu.

Njemačka je četvrta država na svijetu po ukupnoj proizvodnji automobila i jedna od najkonkurentnijih u toj industriji. Upravo su automobili glavni izvozni proizvod, a gledajući ukupni izvoz svih tipova vozila, od 15 do 20 posto ukupnog izvoza otpada na te proizvode.

Procjenjuje se da će zbog raznih problema ove godine biti proizvedeno i do 700 tisuća vozila manje nego što je bilo planirano početkom godine, što znači da se automobilska industrija neće ni ove godine oporaviti od šoka pandemije u 2020. i 2021.

2020. je proizvedeno 3.5 milijuna automobila, a 2021. 3.1 milijun. To je daleko manje od nekadašnjih brojki, koje su se približavale ukupnoj proizvodnji 6 milijuna automobila godišnje. Ove godine se očekivao oporavak, ali po svemu sudeći, do njega neće doći.

Problemi su počeli prije pandemije

Iako se ciljalo na ukupnu proizvodnju od 6 milijuna automobila, što bi bilo najviše u povijesti, već 2019. proizvodnja pada na tek 4.7 milijuna automobila, najmanje od 1997. Izvoz je pao na samo 3.5 milijuna, 13 posto manje nego godinu ranije.

To je bio razlog za uzbunu i prvi signal da automobilska industrija u Njemačkoj gubi svjetsku konkurentnost. Pad je više nego očit. Dok je 1998. više od 11 posto novih automobila u svijetu dolazilo iz Njemačke, udio je pao na manje od 6 posto.

Razlog pada proizvodnje 2019. bila je slaba potražnja u inozemstvu. Tako je izvoz pao 13 posto, a broj registracija novih automobila u Njemačkoj porastao 5 posto. Drugi razlog su bile nove regulacije EU vezane za emisije CO2 kod automobila. 

Uz trgovinski rat između SAD-a i Kine te Brexit, upravo je slabljenje ekonomske aktivnosti u Njemačkoj bilo razlog za strahove od recesije te godine. Slabjele su narudžbe iz inozemstva, a u drugom kvartalu došlo je do pada BDP-a.

Pandemija - najmanja proizvodnja automobila u povijesti Njemačke

2020. proizvodnja pada još više, na 3.5 milijuna automobila. To je najmanja proizvodnja u povijesti, tj. od ujedinjena dvije Njemačke 1990. Strahovalo se da će i do 400 tisuća radnika ostati bez posla, što bi bio veliki socijalni teret za državni proračun.

Razlozi su izbijanje pandemije covida-19, posljedično uvođenje mjera borbe protiv širenja bolesti, a time prestanak putovanja i upotrebe automobila. Putovanja među državama su dugo bila zabranjena, između različitih regija dopuštena u rijetkim situacijama, a jako puno radnika je počelo raditi od kuće umjesto iz ureda, pa je automobil postao sve manje potreban.

Tvornički pogoni su tjednima bili potpuno ugašeni, a većinu godine su radili s manjim dijelom punog kapaciteta. Sama proizvodnja je bila otežana i usporena mjerama protiv širenja virusa na radnom mjestu. Osim nošenja maski i mjerenja temperature, kompanije su često provjeravale razinu kisika u krvi radnika.

Automobilska industrija je bila jedna od najpogođenijih za vrijeme pandemije, nakon zrakoplovne i hotelijersko-ugostiteljske industrije, prema istraživanju iz siječnja 2022. Te industrije ovise o ljudskoj mobilnosti, koja je bila prisilno limitirana. Svakodnevna kupnja se nastavila, ali su ljudi rezali veće troškove, kao što je kupnja automobila.

Nestašica čipova

Ulaskom u 2021., otvaranjem pogona i obnavljanjem potražnje dolaze novi problemi. Pojavljuje se nestašica čipova. Dok su prethodne godine padale prodaja i proizvodnja automobila, istodobno su rasle kupnja i proizvodnja laptopa, igraćih konzola i televizora, kako su ljudi tražili izvor kućne zabave jer su gotovo cijelo vrijeme provodili doma.

To je dovelo do toga da su se proizvođači preorijentirali na zadovoljavanje tog segmenta tržišta, smanjujući proizvodnju čipova za automobilsku industriju. A današnji automobili koriste puno elektronike, pa zahtijevaju i puno čipova.

Njihova proizvodnja je kompleksan proces i treba puno vremena da se prenamijene proizvodnje linije iz proizvodnje jedne vrste čipova u drugu. To se dogodilo u drugom kvartalu 2020., na samom početku pandemije, kada su narudžbe čipova od proizvođača automobila pale, a proizvođači su se orijentirali na proizvodnju čipova za laptope, televizore i igrače konzole.

Proizvodnja automobila se oporavila nakon ponovnog otvaranja tvornica, među ostalim u Njemačkoj, pa se obnovila i potražnja za čipovima koji se ugrađuju u elektroničku opremu automobila. Ali je trebalo ponovno vratiti proizvodnju čipova za automobile, što iziskuje vrijeme.

Jednostavno su radikalne promjene potražnje i proizvodnje uzrokovale nestabilnosti u dobavnim lancima, čime su stvoreni "uska grla" i nestašica čipova, zbog čega su tvornice morale smanjivali ili čak zaustavljati proizvodnju.

"To je još jedan jasan znak recesije"

Situaciju u automobilskoj industriji Njemačke, ali i šire, komentirao je Damir Vanđelić, bivši šef Fonda za obnovu i predsjednik udruge ZRIN.

"Nekoliko je razloga za očekivani pad proizvodnje automobila. Sama najava recesije tjera posebno disciplinirane Nijemce da preispitaju svoj komfor i rješavaju se onoga čega se najlakše mogu odreći. To je primjerice odluka o kupnji novog automobila", objasnio je.

Prodaja automobila u Njemačkoj je oštro pala u lipnju, pokazuju službeni podaci u srijedu. Registrirano je 224.558 novih automobila, što je za 18.1 posto manje nego istog mjeseca prošle godine, objavila je u priopćenju savezna služba za promet KBA. U prvoj polovici godine je registrirano nešto više od 1.2 milijuna novih automobila, 11 posto manje nego u istom periodu prošle godine, koja je bila najgora u povijesti.

"I Hrvatsku će zapljusnuti recesijski val"

"Tu je i izazov lanca opskrbe elementima neophodnim u proizvodnji. Pri tome je zanimljiv tzv. Tesla-efekt i tranzicija prema elektrovozilima, koja su popularnija zbog rasta cijena i naknada za fosilna goriva", kaže Vanđelić.

Prodaja električnih i hibridnih vozila je u prvoj polovici godine zaista manje pala, za 3.2 na godišnjoj razini, puno manje nego prodaja automobila s motorom na unutrašnje izgaranje. Nabavni lanci se još nisu oporavili i to znatno otežava proizvodnju. Dodatno, troškovi su rasli zbog rasta cijena energenata, posebno plina.

"Za EU to je još jedan jasan znak recesije. No ta recesija će imati i pozitivan učinak te ublažiti inflaciju. Stagnacija i recesija su najavljivane prije pandemije i rata u Ukrajini, a sada su samo pojačale i ubrzale sve komponente recesije. Za Hrvatsku to znači da će nas, uz svu našu lokalnu neučinkovitost i lošu strukturu ekonomije, zapljusnuti i recesijski val koji dolazi iz EU", zaključuje Vanđelić.