U SELU Kulusuk na Grenlandu psi Mosesa Bajare čekaju formiranje leda kako bi na ledenjaku krenuli u potragu za medvjedima ili tuljanima.

Čvrstog i izdržljivog grenlandskog psa, koji je izgledom nalik na haskija, inuitski lovci stoljećima uzgajaju za vuču sanjki u dugim zimskim mjesecima kada temperatura pada na -35°C.

No zagrijavanje atmosfere i oceana dovodi do ubrzanog otapanja leda na Arktiku i odgađa njegovo formiranje krajem ljeta.

Klimatske promjene mijenjaju način života 

Moses, jedini policajac u selu od 250 stanovnika, smatra da je način života na Grenlandu, čija je površina 85 posto prekrivena ledom, ugrožen.

Klimatolozi su ovog ljeta u pratnji lovaca snimili fotografije pasa koji teško napreduju u fjordu prekrivenom otopljenim ledom, što ostavlja dojam da zaprega juri kroz vodu.

Led nije debeo kao ranije i prerano se topi, s početkom u svibnju umjesto u lipnju i srpnju.

"Led se mijenja", žali se Moses koji je kao i većina od 250 stanovnika Kulusuka Inuit, pripadnik autohtonog naroda koji čini 90 posto stanovništva Grenlanda.

Stanovnici Grenlanda zabrinuti 

U Kulusuku 79 posto ljudi tvrdi da je led postao opasniji posljednjih godina, a 67 posto misli da zatopljenje prijeti psećim zapregama, pokazalo je istraživanje sveučilišta u Kopenhagenu.

Drugi lovac, Kunuk Abelsen, ističe da se ranije moglo upregnuti pseće zaprege tijekom četiri ili pet zimskih mjeseci, dok je sada to moguće samo tijekom tri mjeseca.

On ima 22 psa, koji su dio njegovog identiteta. Brojni uzgajivači smanjili su svoje čopore ili ih se u potpunosti riješili. Mnogi kalkuliraju koliko im se uopće isplati zadržati pse.

Kunuk objašnjava da oni nemaju nogometnih terena, kao ni bazena, te da će izgubiti važan dio kulture ako više ne budu mogli koristiti pse. 

Otapanje leda ugrožava vlasnicima pasa i sanjki prihode od turizma. Vožnja psećim sanjkama naplaćuje se do 1000 danskih kruna ili 135 eura, što je pravo malo bogatstvo u odnosu na cijene u lokalnom dućanu.