PET FOSILNIH otisaka u vulkanskom pepelu otprije 3.66 milijuna godina u Tanzaniji daju znanstvenicima novi uvid u ljudsku evoluciju i uspravni hod pokazujući da je njegovo podrijetlo kompliciranije nego što se dosad znalo.

Znanstvenici su u srijedu objavili da je temeljito novo ispitivanje tragova, gotovo pola stoljeća nakon njihovog prvobitnog otkrića, pokazalo da ih nije napravio medvjed, kako se nekada vjerovalo, nego hominini - drugim riječima, vrsta u ljudskoj lozi, možda i nepoznata.

Oni pokazuju znatiželjan hod, dodajući misteriju.

Hodanje na dvije noge obilježje je čovječanstva, ali znanstvenici još uvijek sastavljaju dijelove slagalice o tome kako i kada je počelo.

Staza je pronađena 1976. na nalazištu zvanom Laetoli - sjeverozapadno od kratera Ngorongoro u sjevernoj Tanzaniji - oko 1.6 km od dva skupa fosilnih otisaka pronađenih dvije godine kasnije. Oni pronađeni 1978. pripisani su vrsti Australopithecus afarensis, homininima čiji je primjer poznati kostur otkriven u Etiopiji nazvan Lucy.

Otiske stvorile dvije vrste hominima

Studija je utvrdila da su različite tragove u Laetoliju, napravljene u razmaku od nekoliko dana, sati ili možda minuta, u istom sloju pepela stvorile dvije različite vrste hominina.

Paleoantropologinja Ellie McNutt s koledža Heritage College of Osteopathic Medicine Sveučilišta Ohio, voditeljica studije objavljene u časopisu Nature, primijetila je da staze u Laetoliju predstavljaju najstariji nedvosmisleni dokaz dvonožnog kretanja u ljudskom fosilnom zapisu.

"Postojala su najmanje dva hominina koji su hodali na različiti način na različito oblikovanim stopalima u tom trenutku naše evolucijske povijesti, što pokazuje da je stjecanje vještine hodanja bilo manje linearno nego što mnogi misle", rekao je paleoantropolog i koautor studije Jeremy DeSilva s Dartmouth Collegea. "Drugim riječima, kroz našu povijest postojali su različiti evolucijski eksperimenti kako hodati na dvije noge."

Otisci stopala pronađeni 1976. i ponovo iskopani 2019. imali su različite osobine od onih pronađenih 1978., posebice hod koji se naziva križnim korakom.

Unakrsni korak

"Staza se sastoji od pet uzastopnih otisaka stopala. Ali lijeva noga prelazi preko desne i obrnuto. Još nismo sigurni što to znači", rekao je DeSilva.

"Unakrsni korak se ponekad događa kod ljudi kada hodamo po neravnom terenu. Možda to objašnjava taj čudan hod. Ili je možda samo ovaj pojedinačni hominin hodao na neobičan način. Ili je možda nepoznata vrsta hominina bila prilagođena hodanju na ovaj način", dodao je DeSilva.

Na temelju otisaka stopala znanstvenici procjenjuju da je biće koje ih je napravilo bilo samo nešto više od metra, hodalo je udaranjem pete o tlo i imalo je nožni prst koji je lagano stršio u stranu, iako ne baš kao kod čimpanze.

DeSilva je rekao da znanstvenici mogu samo nagađati o drugim aspektima izgleda i ponašanja ovog hominina te je li već identificiran - kao što su Kenyanthropus platyops ili Australopithecus deyiremeda - ili je nepoznat.

Ljudska se loza odvojila od loze čimpanze prije otprilike šest do sedam milijuna godina.

Uspravno hodanje presudan događaj u razvoju

Presudni trenutak bio je kada su naši preci usvojili uspravno hodanje na dvije noge, možda se prilagodivši životu u afričkoj savani.

Hodanje na dvije noge zahtijevalo je anatomske promjene, posebno u stopalima, nogama, kukovima i kralježnici, koje su evoluirale mnogo prije nego što se naša vrsta, Homo sapiens, pojavila prije više od 300.000 godina.

Nalazište Laetoli je travnata površina s drvećem bagrema, a žirafa i zebri ima u izobilju. Kada su napravljeni otisci stopala, to je bilo opasno područje za malog hominina, s precima modernih hijena, lavova i leoparda, kao i sada izumrlih sabljozubih mačaka, koje su harale tim područjem.

"Preci mnogih istih životinja koje ondje žive živjeli su u Laetoli prije milijuna godina, uključujući, naravno, ljude", rekao je DeSilva.