UHLJEBISTAN

Otkrivamo koliko je ljudi zaposleno u županijama, općinama i gradovima

Otkrivamo koliko je ljudi zaposleno u županijama, općinama i gradovima
Foto: Index

HRVATSKA je prilično nerazvijena, pogotovo u usporedbi s ostalim zemljama EU-a, gdje je među najgorima. Na oko 80 posto područja prisutna je depopulacija, odnosno smanjenje broja stanovnika zbog iseljavanja i negativnog prirodnog prirasta, ali zato imamo vrlo razvijenu mrežu od čak 556 jedinica lokalne uprave i samouprave koja se sastoji od županija, gradova i općina.

Više od 14 tisuća službenika i namještenika, koštaju nas gotovo 2.5 milijarde kuna

Cijeli taj sustav, koji je prema mišljenju mnogih prevelik i služi kako bi najveće stranke imale čime nagrađivati svoje stranačke mreže “na terenu”, zapošljava preko 14 tisuća službenika i namještenika. Ukupni troškovi za zaposlene u županijama, gradovima i općinama prošle su godine, prema podacima Ministarstva financija, iznosili 2.42 milijarde kuna.

Prema podacima Ministarstva uprave, u županijama je krajem prošle godine bilo zaposleno 2.206 ljudi, u Gradu Zagrebu, koji ima poseban status i grada i županije, bilo je zaposleno 3.022 ljudi, gradovi su imali 5.963 zaposlenih, dok je u općinama bilo 2.867 zaposlenih. To ukupno čini 14.058 zaposlenih u jedinicama lokalne uprave i samouprave.

Detaljni podaci pokazuju veliku usitnjenost lokalnih jedinica

Zanimljivo je pogledati i detaljnije podatke, za svaku županiju te gradove i općine koje se na njihovom području nalaze.

Tako se na primjer na području Zagrebačke županije ukupno nalazi 35 jedinica lokalne i regionalne samouprave koje zapošljavaju ukupno 740 ljudi. Sama Županija krajem prošle godine imala je 143 zaposlena, a najveći broj zaposlenih, njih 168, imao je Grad Velika Gorica. Ima cijeli niz općina sa svega nekoliko zaposlenih službenika, a najmanja je Općina Rakovec koja ima zaposlenu jednu osobu.

Na području Krapinsko-zagorske županije nalaze se 33 lokalne jedinice koje zapošljavaju ukupno 300 ljudi. U samoj Županiji zaposleno je 75 ljudi. Najveći broj zaposlenih ima Grad Krapina, njih 21, a najmanja je Općina Hraščina s jednom zaposlenom osobom.

U Sisačko-moslavačkoj županiji krajem prošle godine radilo je točno 100 ljudi, a na cijelom području, koje se sastoji od 20 lokalnih jedinca, ukupno je bilo zaposleno 485 osoba. Najveći broj zaposlenih imao je Grad Sisak - 112 osoba, dok je najmanja Općina Majur koja je imala jednu zaposlenu osobu.

Karlovačka županija ima 23 jedinice koje zapošljavaju 375 ljudi

Karlovačka županija krajem prošle godine zapošljavala je 75 ljudi. Na cijelom području postoje 23 lokalne jedinice koje su zapošljavale 375 ljudi. Grad Karlovac imao je 125 zaposlenih, dok je najmanja po broju zaposlenih Općina Ribnik koja je zapošljavala jednu osobu.

Na području Ličko-senjske županije nalazi se 13 lokalnih jedinica koje su ukupno zapošljavale 274 osobe. Sama Županija imala je 67 zaposlenih, a u Gradu Gospiću bilo je zaposleno 50 ljudi. Najmanji broj zaposlenih imala je Općina Vrhovine - dvije osobe.

Varaždinska županija zapošljava 87 ljudi, dok je u 29 lokalnih jedinica koje se nalaze na tom području, uključujući i Županiju, ukupno zaposleno 380 ljudi. Najviše zaposlenih krajem prošle godine imao je Grad Varaždin, gdje su radile 103 osobe, a najmanje - jednu osobu na plaći - imala je Općina Visoko.

U Koprivničko-križevačkoj županiji ukupno je 26 lokalnih jedinica koje zapošljavaju 306 ljudi od čega Županija ima 71 zaposlenog, a Grad Koprivnica njih 65. Najmanja po broju zaposlenih je Općina Kalnik koja zapošljava dvije osobe.

Bjelovarsko-bilogorska županija ima ukupno 24 lokalne jedinice. Zapošljavaju ukupno 314 ljudi, od čega u Županiji radi njih 82, a najveći poslodavac među gradovima i općinama je Grad Bjelovar koji ima 79 zaposlenih. Najmanje su dvije općine, Zrinski Topolovac i Štefanje, od kojih svaka zapošljava po dvije osobe.

Grad Rijeka zapošljava gotovo 500 ljudi

Preko tisuću ljudi radi u lokalnim jedinicama na području Primorsko-goranske županije. Ukupno je 37 lokalnih jedinica u kojima je krajem prošle godine radilo 1214 ljudi. U Županiji je bilo 182 zaposlenih, najveći poslodavac među gradovima i općinama je Grad Rijeka koji je zapošljavao 488 ljudi. Više općina ima po pet zaposlenih - Brod Moravice, Dobrinj, Mošćenička Draga, Mrkopalj, Skrad, Ravna Gora i Vrbnik, i to su ujedno i najmanje općine po kriteriju broja zaposlenih.

Što se tiče područja Virovitičko-podravske županije, tamo je ukupno 17 lokalnih jedinica koje zapošljavaju 224 osobe. Županija zapošljava 46 osoba, dok je u Gradu Virovitici krajem prošle godine bilo njih 45. Najmanje zaposlenih imale su dvije općine - Gradina i Mikleuš - koje su zapošljavale po troje ljudi.

Čak 29 lokalnih jedinica u Brodsko-posavskoj županiji

Na području Požeško-slavonske županije ima ukupno 11 lokalnih jedinica koje zapošljavaju 175 ljudi. U Županiji radi 45 službenika i namještenika, dok su u Gradu Požegi zaposlene 44 osobe. Najmanja je Općina Čaglin u kojoj rade tri osobe.

Prilično veliki broj lokalnih jedinica nalazi se na području Brodsko-posavske županije, gdje ih ukupno ima 29, a zapošljavaju 326 ljudi. U samoj Županiji radi 96 ljudi, a u Gradu Slavonskom Brodu zaposleno je 86 osoba. Najmanje su općine Dragalić i Vrbje koje zapošljavaju po jednu osobu svaka.

Na zadarskom području ima ukupno 35 lokalnih jedinica u kojima je zaposleno 686 ljudi. Zadarska županija krajem prošle godine imala je 115 službenika i namještenika, dok ih je Grad Zadar imao 201. Najmanja je Općina Kukljica koja je imala tri službenika i namještenika.

Neke općine imaju samo jednu zaposlenu osobu

Na području Osječko-baranjske županije čak su 43 lokalne jedinice koje zapošljavaju 825 ljudi. Županija zapošljava 219 osoba, dok ih je u Gradu Osijeku zaposleno 209, prema podacima s kraja prošle godine. Najmanje su općine Draž, Punitovci i Trnava koje imaju po jednu zaposlenu osobu.

Na krajnjem jugu zemlje, na području Dubrovnika, nalaze se 23 lokalne jedinice koje ukupno zapošljavaju 583 osobe. Dubrovačko-neretvanska županija krajem prošle godine imala je 103 zaposlena, dok je u Gradu Dubrovniku radilo 256 ljudi. Najmanja na tom području je Općina Zažablje koja je krajem prošle godine imala dvije zaposlene osobe.

Šibensko-kninska županija zapošljava 77 službenika i namještenika. Na cijelom području ukupno je 21 lokalna jedinica s 367 zaposlenih. U Gradu Šibeniku zaposleno je 98 ljudi, dok je po broju zaposlenih najmanja Općina Kijevo s jednom zaposlenom osobom.

Vinkovci najveći poslodavac među gradovima Vukovarsko-srijemske županije

Na krajnjem istoku, na području Vukovara, nalaze se 32 lokalne jedinice s 504 službenika i namještenika. U Vukovarsko-srijemskoj županiji zaposleno je 125 osoba, a najveći poslodavac među gradovima je Grad Vinkovci sa 101 zaposlenim. Najmanje su Općine Štitar. Vođinci i Tompojevci imaju po tri zaposlene osobe.

Na području Splitsko-dalmatinske županije ukupno je 65 lokalnih jedinica s 1704 zaposlena. U Županiji radi 250 ljudi, a Grad Split ima 463 zaposlena. Najmanja općina na tom području su Tučepi, gdje rade dvije osobe.

Istarska županija ima 170 zaposlenih, a 42 lokalne jedinice na tom području zapošljavaju ukupno 993 službenika i namještenika. Najviše zaposlenih ima Grad Pula, njih 175, a najmanje su općine Višnjan, Tinjan, Lanišće i Karojba koje imaju po dvije zaposlene osobe.

Na krajnjem sjeveru je Međimurska županija koja zapošljava 69 ljudi. Na cijelom području je ukupno 26 lokalnih jedinica s 261 zaposlenim. Grad Čakovec ima 47 zaposlenih, što je najviše među gradovima i općinama, dok Općina Dekanovec ima jednu zaposlenu osobu.

Prof. Koprić smatra da bi se broj lokalnih jedinica mogao smanjiti na 120

Već godinama se upozorava na potrebu smanjenja broja lokalnih jedinica i njihove reorganizacije.

Prof. dr. sc. Ivan Koprić, s Pravnog fakulteta u Zagrebu, u svom znanstvenom članku "Zašto i kakva reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj" navodi da bi se broj jedinica lokalne uprave mogao smanjiti na 120.

"Studije naših demografa i geografa pokazuju da pored četiri regionalna urbana centra Hrvatska ima još oko 120 manjih urbanih središta, od čega su neka mikroregionalnog, a većina tek lokalnog značenja. Upravo ta urbana mreža treba biti osloncem novih osnovnih lokalnih jedinica, čime bi se njihov broj s 556 sveo na oko 120", navodi Koprić.

"Kapacitet je temeljna bolest lokalne samouprave"

Kao glavni problem lokalne samouprave navodi slab ekonomski kapacitet.

"Upravo je kapacitet temeljna bolest hrvatske lokalne samouprave. Ne toliko onaj fiskalno-financijski, nego temeljni ekonomski kapacitet. Taj je kod velike većine manjih i srednje velikih jedinica na iznimno niskoj razini jer imaju slabu gospodarsku aktivnost, oslonjenu na tradicionalne djelatnosti, ponajprije poljoprivredu, što im onemogućuje da čak i uz neke značajne promjene poreznih propisa namiču dovoljne vlastite prihode. Ako nema prihoda, onda ne mogu biti oslonac razvoja, ali ni, ne nudeći radna mjesta, oslonac demografskog očuvanja. Zato je oko 80% hrvatskog prostora u depopulaciji: šanse školovanja, zapošljavanja i kvalitetnijeg života traže se u najvećim urbanim centrima, i to samo u ekonomski propulzivnim dijelovima zemlje", navodi Koprić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara