HRVATSKA daje 246 milijuna kuna za, pazite kako su rekli iz vlade, "neformalnu političku platformu usmjerenu na jačanje područja Srednje Europe i sustizanje razvijenosti Zapadne Europe pridonoseći pritom koheziji Europske unije i europskog prostora". Projekt je to poznat po imenu Inicijativa tri mora.

S 15 milijuna iznos potiho povećali na 54, a zatim na 96 milijuna kuna

Prvotni iznos namijenjen u ovu svrhu bio je 15 milijuna kuna, a zatim je potiho podignut na 54 milijuna kuna, pa je nedavnim rebalansom proračuna, a javnost nije ni primijetila, došlo do - 96 milijuna kuna. Kad tome pribrojimo 150 milijuna kuna koje je država dala lani, kalkulator lako izbaci gornju cifru od 246 milijuna kuna.

Sve to piše u službenim dokumentima iz sabornice, javno dostupnima na saborskom webu. Svejedno, zatražili smo i službeno očitovanje od vlade i Ministarstva vanjskih poslova, koje rukovodi Inicijativom. Pitali smo koliko su do sada novca poreznih obveznika dali za Inicijativu tri mora. Nisu precizirali, ali pokušali su nam objasniti važnost projekta. 

150 milijuna dali su u vrijeme najveće pandemije i ekonomske neizvjesnosti

"Nastavno na odluku vlade iz listopada 2020. godine, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) je u ime Hrvatske uložila 20 milijuna EUR u Investicijski Fond 3SI. Ovim iznosom, Hrvatska je dobila mjesto u upravljačkim tijelima Fonda te pravo glasa kada se odlučuje u koje projekte će ovaj Fond investirati sredstva", kazali su iz vlade.

Tada, u vrijeme kad se donosila odluka o davanju 150 milijuna kuna u inicijativu koju je pokrenula bivša predsjednica, dakle u listopadu prošle godine, svakodnevno se izvještavalo o broju novozaraženih, strahovalo za gospodarstvo i evidentiralo 80 posto manje dolazaka turista u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Veledrogerije su u tišini mrzile vladu, a Zagreb još nije počeo s obnovom štete od potresa.  

Glavašević: Taj se novac davao ispod žita, da se ne privlači pažnja javnosti

U saboru je o besmislenosti ovog troška nedavno govorio zastupnik Bojan Glavašević. Izrazio je zabrinutost da se, kako kaže, taj novac daje potiho, ispod žita, tako da se ne privlači pažnja javnosti. 

"U proračunu koji je sabor usvojio za tu je stavku bilo predviđeno 15 milijuna kuna. Potom je Ministarstvo preraspodjelom taj iznos podiglo na 54 milijuna kuna, što je samo po sebi iznimno problematično jer predstavlja ogromno povećanje, da bi sada u prijedlogu rebalansa taj iznos bio povećan za dodatnih 42 milijuna kuna na iznos od 96 milijuna kuna. Od 15 milijuna do 96 milijuna je poprilično velik skok, zar ne, a sve u tišini bez obrazloženja i bez da je u dokumentu koji je ovom saboru poslan prikazan originalni iznos koji je sabor izglasao. To čak nije netransparentno. Kolegice i kolege, to je mutno i zaplotnjački", kazao je Glavašević za saborskom govornicom ističući da se država nalazi u vremenima kad svaka kuna poreznih obveznika mora biti važna i potrošena namjenski i na njihovu dobrobit, a kamoli iznos od 96 milijuna kuna. 

Oporbenjak tvrdi da je to propali projekt koji je gurala Kolinda

"Dublji problem ipak leži u tome za što se ti novci zapravo daju. Inicijativa triju mora je propali, za Hrvatsku potpuno beskoristan projekt koji je gurala bivša predsjednica. Ne samo da je gotovo beskoristan nego je i izgubljen i lišen ozbiljnije podrške u međunarodnoj zajednici. Na političkoj razini ta inicijativa isključuje zemlje s kojima Hrvatska ima dugogodišnja partnerstva i gura nas prema zemljama poput Poljske, koja je trenutno glavni zagovornik te inicijative", kazao je Glavašević. 

Ističe kako Ustav predviđa da se premijer i predsjednik moraju usuglasiti oko ovakvih pitanja. A predsjednik Milanović je u više navrata javno govorio da nije suglasan s participacijom Hrvatske u ovom projektu. 

Milanović se protivi inicijativi, nazvao je potencijalno štetnom i nepotrebnom

Milanovića smo pitali zna li koliko se daje za Inicijativu tri mora i je li s time suglasan. 

"Za proračun i rebalans proračuna nadležni su Vlada RH (kao predlagač) i Hrvatski sabor (koji te dokumente izglasava). Koordinaciju Inicijative Tri mora u cijelosti vodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i sve tražene informacije mogu vam dati upravo u tom ministarstvu. Što se tiče predsjednika Republike, on je svoj stav o Inicijativi Tri mora više puta javno iznio i u tom stavu nije se ništa promijenilo", odgovorili su nam iz Milanovićevog ureda. 

A ono što je predsjednik ranije komunicirao bilo je da inicijativnu smatra "nepotrebnom i potencijalno štetnom" zbog mogućeg zamjeranja Berlinu i Moskvi. U listopadu je kazao kako je protiv toga da Hrvatska da i lipe za tu inicijativu ako ne vidi jasno "kako, što i kada".

"Ako ne postoji suglasnost predsjednika, odluka nema politički legitimitet"

Bojan Glavašević smatra da možda HDZ ne želi da predsjednik zna koliko se daje za ovo.

"Možda u tome leži razlog zašto se 96 milijuna kuna ispod žita troši na ovaj način. Jer ako oko ovoga ne postoji suglasnost, ovaj i ovakav trošak nema politički legitimitet. Politički legitimitet nema ni zbog činjenice da je ovaj fond orijentiran na investicije na fosilna goriva. A umjesto da 96 milijuna kuna dajemo za domaću proizvodnju energije iz održivih izvora i opreme za to, poput solara, vlada ove novce daje za, pazite, u najboljem slučaju proizvodnju energije iz fosilnih goriva. Gdje je nestala priča o zelenoj tranziciji o kojoj smo toliko slušali?" pita se Glavašević.  

Iz vlade kažu da su po ovom pitanju u stalnom kontaktu s Milanovićevim uredom 

Zanimljivo, od vlade smo na pitanje je li predsjednik Zoran Milanović s njima na istoj stranici po pitanju ove inicijative dobili odgovor iz kojeg se može protumačiti kako oni oko tog surađuju: 

"Hrvatska kao suosnivačica Inicijative triju mora ostaje aktivna i predana u njoj, a Vlada RH je, kao i druge države sudionice, imenovala Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nacionalnim i koordinacijskim tijelom na izvršnoj razini. U dogovoru s predsjednikom Republike, na posljednjem summitu Inicijative sudjelovao je predsjednik Vlade g. Andrej Plenković, a Ministarstvo vanjskih poslova ostaje po ovom pitanju u stalnom kontaktu s Uredom predsjednika Republike Hrvatske", kazali su.  

Bojan Glavašević pak kaže da je priča o trimariumu politički mrtva i da je istina poprilično jednostavna za shvatiti. 

"Na ovaj način građani i građanke Hrvatske financirat će nekakvo tajništvo tog fonda inicijative gdje će po dobrom starom običaju HDZ uhljebiti nekoliko partijskih zaslužnika iz premijerova bedema ljubavi samo da bi ti ljudi radili na nečemu što Hrvatskoj neće donijeti nikakve koristi i što danas jedino može poslužiti, ako smo si iskreni, kao šahovska ploča za ekonomski hladni rat velikih sila. Za to ova vlada želi dati 96 milijuna kuna i to nakon što su prošle godine za ovu istu priču već dali 20 milijuna eura ili 150 milijuna kuna. A Zagreb i Banija su razrušeni nakon potresa, a ljudi su ostali bez posla, a zdravstveni sustav pred pucanjem kao i mnogi poduzetnici, siromaštvo koje je uvijek rak rana u Hrvatskoj... Popularnim rječnikom rečeno, jesmo li se za to borili?" zaključio je Glavašević. 

Kolinda ovu inicijativu nastavlja gurati i nakon odlaska s funkcije predsjednice

Iz vlade Andreja Plenkovića poručuju da je riječ o investicijskom fondu iz kojeg Hrvatska očekuje povrat ovih sredstava zajedno s pripadajućom dobiti, dok istodobno kandidira hrvatske projekte za financiranje.

"Tako je primjerice 11 hrvatskih projekata na popisu strateških projekata 3SI u vrijednosti 1,7 milijardi eura", poručili su dodajući kako Hrvatska ovim projektom jača regionalnu suradnju s državama Europske unije. 

Među dokumentacijom na saborskom webu daju se naći još mnoge zanimljive stvari. Tako smo našli informaciju da i nakon gašenja ureda predsjednice Kolinda Grabar-Kitarović nastavlja raditi na inicijativama, među kojima je prvu istaknula upravo ovu: 

"Inicijativa triju mora, koju je Predsjednica osnovala zajedno s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, danas je snažna platforma za suradnju 12 država članica EU. (...) U tom smislu 4. Predsjednica nastavila je raditi na potpori i promidžbi hrvatskih projekata, kao i na raznim inicijativama za osnivanje Tajništva Inicijative i posebnog instituta koji bi se bavio promicanjem projektne suradnje."

Iznos od 246 milijuna kuna, koliko mala Hrvatska daje za Kolindinu ideju, svakako bi lako našao namjenu u tekućim problemima koji muče stanovnike. U anketi nam kažite na što biste ih vi radije utrošili.