ZNANSTVENICI smatraju da su otkrili dokaze u prilog postojanja nisko položenog kontinenta koji je postojao prije 40-ak milijuna godina, a omogućio je azijskim životinjama da koloniziraju Europu.

Prema studiji, objavljenoj u časopisu Earth-Science Reviews, kontinent kojem su znanstvenici nadjenuli ime Balkanatolija prostirao se od Balkana na zapadu do Kavkaza na istoku i Turske na jugu, a nestao je i postao kopnenim mostom između Azije i Europe kada su razine mora pale prije nekih 34 milijuna godina.

"Kada i kako je prvi val azijskih sisavaca stigao do jugoistočne Europe, ostaje slabo poznato", pišu paleogeolog Alexis Licht iz Francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja i njegovi suradnici u svojoj novoj studiji.

Novi fosilni nalazi na Balkanu

Fosili su ranije ukazivali da je prije oko 34 milijuna godina, na kraju razdoblja koje se naziva eocen, u iznenadnom izumiranju poznatom kao Veliki prekid (Grande Coupure) ogroman broj autohtonih sisavaca nestao iz zapadne Europe dok su se u isto vrijeme pojavili novi azijski.

Međutim, novi fosilni nalazi otkriveni na Balkanu promijenili su tu vremensku liniju i ukazali na postojanje posebne bioregije koja je azijskim sisavcima omogućila da koloniziraju jugoistočnu Europu još 5 do 10 milijuna godina prije nego što se dogodio Veliki prekid.

Balkanatolia prije 40 milijuna godina i danas (Alexis Licht, Grégoire Métais/CNRS)

Kako bi istražili mogućnost postojanja nestalog kontinenta, Licht i njegovi suradnici ponovno su analizirali fosile sa svih poznatih nalazišta na području koje pokriva današnji Balkanski poluotok i Anadoliju, najzapadniju izbočinu Azije.

Starost ovih nalazišta revidirana je na temelju postojećih geoloških podataka, a tim je rekonstruirao paleogeografske promjene koje su se dogodile u regiji, koja, kako su istakli, ima "složenu povijest epizodnog potapanja i ponovnog izdizanja".

Balkanatolija

Analiza je pokazala da razdioba sisavaca diljem Euroazije u eocenu govori u prilog postojanju biogeografske regije, nazvane Balkanatolija, koja ranije nije bila prepoznata. Ona je tijekom ranog i srednjeg eocena bila morem odvojena od kopnene Euroazije i formirala je niski arhipelag na kojem su uspijevali endemski i anakroni sisavci.

No, pad razine mora, izdizanje leda na Antarktici i tektonski uvjetovano povlačenje mora u istočnoj Anadoliji i Malom Kavkazu tijekom kasnog srednjeg eocena, prije 40 do 34 milijuna godina, pretvorili su izolirani kontinent u most između Azije i Europe te omogućili kolonizaciju Europe azijskim kopitarima i glodavcima.

"Ove paleogeografske promjene pokrenule su propast Balkanatolije kao posebne biogeografske regije i utrle put širenju azijskih endemskih klada prije i tijekom Velikog prekida u zapadnoj Europi", tumače autori.

Povoljan put za životinje

Ovaj južni put iz Azije u Europu preko Balkanatolije vjerojatno je za životinje bio povoljniji od putova na višim geografskim širinama kroz središnju Aziju koja je u to vrijeme bila sušnija i hladnija, pokrivena pustinjskim stepama.

Gornji kutnjak azijskog sisavca Brontothere (Alexis Licht, Grégoire Métais/CNRS)

Licht i njegovi suradnici su, među ostalim, na novom fosilnom nalazištu u Turskoj, čija je starost procijenjena na 38 do 35 milijuna godina, otkrili fragmente čeljusne kosti koji pripadaju životinji nalik nosorogu. Fosil je vjerojatno najstariji kopitar nalik azijskom koji je do sada otkriven u Anadoliji i prethodio je Velikom prekidu najmanje 1.5 milijuna godina, što sugerira da su azijski sisavci preko Balkanatolije putovali prema Europi.

Tim ipak upozorava da će tezu o povezanosti Europe i Azije preko Balkanatolije trebati nastaviti istraživati. Ističu da se ona za sada temelji samo na "fosilima sisavaca" te da tek treba "nacrtati potpuniju sliku o biološkoj raznolikosti Balkana iz prošlosti".

No, s druge strane podsjećaju da su fosilni zapisi sisavaca i drugih kralježnjaka koji žive na otocima obično rijetki i neujednačeni dok bogati kopneni fosilni zapisi Balkanatolije "pružaju jedinstvenu priliku za dokumentiranje evolucije i odumiranja otočkih biota u dalekom vremenu".