ZNANSTVENICI su identificirali jedan gen kao uzročnika rijetkog oblika dijabetesa koji se javlja isključivo kod novorođenčadi, a čije mutacije mogu onesposobiti i na kraju uništiti stanice koje proizvode inzulin, piše ScienceAlert.

Novo otkriće pokazuje da beta stanice gušterače, zadužene za stvaranje inzulina potrebnog za regulaciju glukoze u krvi, u potpunosti ovise o genu nazvanom TMEM167A. Zanimljivo je da ovaj gen utječe i na funkciju neurona.

"Sposobnost generiranja stanica koje proizvode inzulin iz matičnih stanica omogućila nam je proučavanje disfunkcije beta stanica kod pacijenata s rijetkim oblicima, kao i drugim vrstama dijabetesa", izjavila je dijabetologinja Miriam Cnop sa Slobodnog sveučilišta u Bruxellesu.

"Ovo je izvanredan model za proučavanje mehanizama bolesti i testiranje tretmana."

Iznimno rijedak sindrom

Međunarodni tim stručnjaka mapirao je gene šestero beba kojima je prije šestog mjeseca života dijagnosticiran neonatalni dijabetes i mikrocefalija. Petero od njih također je patilo od epilepsije. Ova kombinacija dijagnoza poznata je kao MEDS (sindrom mikrocefalije, epilepsije i dijabetesa) i izuzetno je rijetka - do sada je zabilježeno samo 11 takvih slučajeva u svijetu.

Prije ove studije, dva su gena bila povezana s ovim sindromom: IER3IP1 i YIPF5. Da bi se dijete rodilo s MEDS-om, mora naslijediti dvije mutirane kopije gena, po jednu od svakog roditelja.

Sekvenciranje je otkrilo da se isti obrazac nasljeđivanja primjenjuje i kod beba s varijantom gena TMEM167A koja blokira inzulin, čime je on postao treći poznati genetski uzrok MEDS-a. Gen TMEM167A aktivan je u gušterači i mozgu, što objašnjava zašto ove bebe imaju probleme s funkcijom oba organa.

Kako gen uzrokuje bolest?

Kako bi bolje razumjeli mehanizam bolesti, istraživači su uklonili gen iz ljudskih pluripotentnih matičnih stanica i zamijenili ga varijantom uzetom iz DNK jednog od pacijenata. Te matične stanice zatim su potaknute da se razviju u beta stanice.

Iako varijanta gena nije ometala sam razvoj, proizvedene beta stanice bile su disfunkcionalne. Kada su bile izložene glukozi, nisu oslobađale inzulin kao što bi trebale. Također, ove stanice nisu se mogle nositi s poremećajima u endoplazmatskom retikulumu, staničnoj strukturi za prijenos tvari, što je na kraju dovodilo do njihove smrti.

"Pronalaženje promjena u DNK koje uzrokuju dijabetes kod beba daje nam jedinstven način da pronađemo gene koji igraju ključne uloge u stvaranju i izlučivanju inzulina", pojasnila je molekularna genetičarka Elisa de Franco sa Sveučilišta u Exeteru.

"Otkriće specifičnih promjena u DNK koje uzrokuju ovu rijetku vrstu dijabetesa kod šestero djece dovelo nas je do razjašnjenja funkcije malo poznatog gena, TMEM167A, pokazujući kako on igra ključnu ulogu u izlučivanju inzulina", zaključila je. Istraživanje je objavljeno u časopisu The Journal of Clinical Investigation.