Otkrivena "karika koji nedostaje" u evoluciji ginka
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U KINI je otkrivena nova fosilna vrsta ginka stara 121 milijun godina, daleki predak drveta koje se već stoljećima rabi u tradicionalnoj kineskoj medicini, izvješćuje časopis Nature.
Premda znanstvenici ne vole odveć pojednostavljen pojam "karika koji nedostaje" u evolucijskom lancu, Zhiyan Zhou i Shaolin Zheng koji su pronašli okaminu u geološkoj formaciji u Yixianu (sjeverozapadna Kina), primijenili su ga ovaj put, jer je drvo zapravo prijelazni oblik između najstarijih i najsuvremenijih primjeraka.
Riječ je o četvrtom utvrđenom obliku tog drveta između ginka yimanensisa starog 170 milijuna godina i ginka adiantoidesa starog 56 milijuna godina i sadašnje vrste ginko biloba koja je nastala u kvartaru, a poznata je i pod imenom drvo četrdeset talira, nebesko drvo i japanski orah.
Prema rezultatima istraživača, fosilne vrste gotovo je nemoguće razlikovati od suvremene vrste drveta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Današnji ginko biloba čije lišće u jesen postane zlatnožuto, a može živjeti dvije tisuće godina, dugo je bio pod zaštitom budističkih svećenika. Njegov prvi znanstveni opis objavio je 1690. njemački botaničar Egelbert Kaempfer.
Od ginka, koji ima sve više uspjeha u zapadnoj farmakopeji, rabi se lišće i plodovi koji služe u proizvodnji medicinskih pripravaka za liječenje bolesti krvožilja, za suzbijanje anksioznosti, depresije i općenitog starenja organizma.
Premda znanstvenici ne vole odveć pojednostavljen pojam "karika koji nedostaje" u evolucijskom lancu, Zhiyan Zhou i Shaolin Zheng koji su pronašli okaminu u geološkoj formaciji u Yixianu (sjeverozapadna Kina), primijenili su ga ovaj put, jer je drvo zapravo prijelazni oblik između najstarijih i najsuvremenijih primjeraka.
Riječ je o četvrtom utvrđenom obliku tog drveta između ginka yimanensisa starog 170 milijuna godina i ginka adiantoidesa starog 56 milijuna godina i sadašnje vrste ginko biloba koja je nastala u kvartaru, a poznata je i pod imenom drvo četrdeset talira, nebesko drvo i japanski orah.
Prema rezultatima istraživača, fosilne vrste gotovo je nemoguće razlikovati od suvremene vrste drveta.
Današnji ginko biloba čije lišće u jesen postane zlatnožuto, a može živjeti dvije tisuće godina, dugo je bio pod zaštitom budističkih svećenika. Njegov prvi znanstveni opis objavio je 1690. njemački botaničar Egelbert Kaempfer.
Od ginka, koji ima sve više uspjeha u zapadnoj farmakopeji, rabi se lišće i plodovi koji služe u proizvodnji medicinskih pripravaka za liječenje bolesti krvožilja, za suzbijanje anksioznosti, depresije i općenitog starenja organizma.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati