Otkrivena najstarija šuma na svijetu

Otkrivena najstarija šuma na svijetu
Screenshot: CNN

DOKAZ o najstarijoj šumi na svijetu, koja datira još od prije 385 milijuna godina, otkriven je u napuštenom kamenolomu u američkoj saveznoj državi New Yorku, pokazuje nova studija objavljena u časopisu Current Biology. Fosilizirano korijenje, tragovi drevnog krajolika, pripadalo je drveću sa stablom i lišćem, slično onome što i danas vidimo, piše u studiji, prenosi CNN.

Nalaz je otkriven u Cairu, oko 60 kilometara južno od Albanyja. Dosad su znanstvenici smatrali da je najstarija fosilizirana šuma u Gilboi, također u New Yorku, ali ova u Cairu je dva ili tri milijuna godina starija i dramatično se razlikuje.

Osoba iz Državnog muzeja New Yorka prva je uočila veliku strukturu u obliku korijena na dnu kamenoloma. Christopher Berry, koautor studije i paleobotaničar na Sveučilištu Cardiff u Velikoj Britaniji, rekao je za CNN da je bio pomalo skeptičan kad je prvi put posjetio nalazište. Smatrao je da bi to moglo biti moderno drvo koje je izraslo u stijeni i kasnije bilo uklonjeno. Nakon pobližeg pregleda uzoraka tla istraživači su brzo potvrdili da se radi o otisku nečeg mnogo starijeg.

"Opseg korijenskih sustava bio je zaista nevjerojatan", rekao je William Stein, vodeći autor i profesor emeritus bioloških znanosti na Sveučilištu Binghamton, koje se nalazi dva sata vožnje zapadno od Caira.

Izvanredno otkriće

Ekipa znanstvenika pažljivo je uklonila sloj zemlje, pomno mapirajući izvanredno otkriće. Pretpostavlja se da je katastrofalna poplava ubila većinu drveća u šumi te sačuvala korijenski sustav kao fosile. U blizini najvećih stabala pronađeni su čak i fosili riba.

Ovo otkriće omogućava uvid u veliko tranzicijsko razdoblje našeg planeta iz svijeta bez šuma u svijet koji je pokriven šumama, smatra Berry.

Zbog konteksta, napomenimo da je šuma u Cariu oko 140 milijuna godina starija od razdoblja kad su prvi dinosauri kružili Zemljom, Najstariji poznati insekt živio je prije otprilike 400 milijuna godina, a nekoliko milijuna godina nakon toga Zemlju su osvojile prve životinje s četiri noge. Tijekom srednjeg devona (prije 419 do 359 milijuna godina), objasnio je Berry, šuma u Cairu zapravo se nalazila oko 30 stupnjeva južno od ekvatora, između umjerene i sušne klime.

Znanstvenici su uspjeli identificirati tri vrste drveća, od kojih su dvije bile jedinstvene za ovo nalazište, što ukazuje na ekološku razliku u odnosu na obližnje nalazište Gilbou.

"S pojavom šuma možemo vidjeti veliki pomak prema ekologiji kakva danas postoji na kopnenom i morskom području", rekao je Stein.

Tijekom devona drastičan pad razine ugljikovog dioksida doveo je do hlađenja Zemlje, što je možda prouzročilo izumiranje na kraju tog razdoblja.

"To je suprotno od onoga što doživljavamo danas, uključujući i mogućnost izumiranja. Dakle, u tom smislu povijest je važna. Ako pogledamo podrijetlo šuma i njihove učinke te posebice same biljke i ono što one rade, možda ćemo dobiti uvid u procese koji se danas događaju", zaključio je Stein.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara