KINA bi porazila američku vojsku u eventualnom ratu oko Tajvana, stoji u strogo povjerljivoj procjeni američke vlade. Ovisnost SAD-a o skupom i sofisticiranom oružju čini ga iznimno ranjivim na kinesku sposobnost masovne proizvodnje jeftinijih sustava naoružanja, upozorava dokument nazvan "Overmatch Brief".

Jedan dužnosnik za nacionalnu sigurnost u administraciji Joea Bidena, koji je imao uvid u dokument, navodno je "problijedio" shvativši da Peking ima odgovor na "svaki trik koji SAD ima u rukavu" i to u ogromnim količinama, izvijestio je New York Times. Gubitak Tajvana, ključnog američkog saveznika protiv kineskog utjecaja na zapadnom Pacifiku, zadao bi Washingtonu težak strateški i simbolički udarac.

Galerija

Ranjivost američkih divova

U ratnim simulacijama opisanim u izvješću, najnapredniji američki nosač zrakoplova, USS Gerald R. Ford, često biva uništen. Ovo plovilo vrijedno 13 milijardi dolara, koje je ušlo u službu 2022. godine nakon višegodišnjih odgoda, ranjivo je na napade dizel-električnih podmornica i kineskog arsenala od oko 600 hipersoničnih projektila.

Prošle godine, ministar obrane Pete Hegseth rekao je da SAD "svaki put gubi" u Pentagonovim simulacijama ratovanja protiv Kine i predvidio da bi kineske hipersonične rakete mogle uništiti nosače zrakoplova u nekoliko minuta.

Eric Gomez, istraživač pri Taiwan Security Monitoru, potvrdio je teške američke gubitke u simulacijama. "SAD je izgubio puno brodova. Puno F-35 i drugih taktičkih zrakoplova također je brzo uništeno. Više od 100 zrakoplova pete generacije, nekoliko razarača, nekoliko podmornica. Pomislili smo - Bože, ovo je stvarno velik gubitak", rekao je.

Kineska nadmoć i američko zaostajanje

Kina je značajno proširila svoj arsenal projektila kratkog, srednjeg i intermedijarnog dometa, a svoje protubrodske projektile YJ-17, koji navodno dostižu osam puta veću brzinu od zvuka, prikazala je na vojnoj paradi u rujnu ove godine. S druge strane, Pentagon planira izgraditi još devet nosača klase Ford, dok još nije rasporedio niti jedan vlastiti hipersonični projektil.

Obrambeni dužnosnici shvatili su da je SAD ranjiv jer je složeno oružje nemoguće masovno proizvoditi, što su pokazali nedavni ratovi poput onog u Ukrajini, gdje su se relativno jeftini dronovi pokazali razornima. Iako je Kongres izdvojio milijardu dolara za proizvodnju 340.000 malih dronova tijekom sljedeće dvije godine, a Trump imenovao Dana Driscolla kao "čovjeka za dronove", SAD i dalje zaostaje.

Dodatni problem je što bi SAD, prema upozorenju bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Jakea Sullivana, brzo ostao bez ključnog streljiva. Tome pridonosi i činjenica da je SAD navodno potrošio četvrtinu svojih presretača projektila braneći Izrael od iranskog napada u lipnju.

U međuvremenu, stigla je vijest da je kineska hakerska skupina Volt Typhoon, koju sponzorira država, instalirala zlonamjerni softver na ključne računalne mreže za elektroenergetske mreže, komunikacijske sustave i opskrbu vodom za američke vojne baze.

Strateška dvosmislenost i Trumpov stav

Kineski čelnik Xi Jinping naredio je svojoj vojsci da bude spremna za invaziju na Tajvan do 2027. godine, nazivajući to "povijesnom neizbježnošću". Unatoč tome, smatra se da je invazija malo vjerojatna, osim ako Kina ne postigne apsolutnu vojnu nadmoć.

SAD od 1970-ih provodi politiku "strateške dvosmislenosti", ne izjašnjavajući se hoće li vojno braniti otok, iako ga zakonski mora opskrbljivati oružjem. Donald Trump se držao te politike, ali se žalio na troškove. "Mislim da bi nam Tajvan trebao platiti za obranu. Znate, mi se ne razlikujemo od osiguravajućeg društva. Tajvan nam ništa ne daje", rekao je prošle godine.

U strategiji nacionalne sigurnosti Trumpove administracije, objavljenoj prošli tjedan, navodi se da je očuvanje "vojne nadmoći" prioritet SAD-a. To znači da američke vojne sposobnosti moraju nadmašiti kineske kako bi odvratile Xija od bilo kakvog poteza - cilj koji, prema ovom povjerljivom dokumentu, Washington već neko vrijeme ne uspijeva postići.