Otkriveni "glazbeni" geni u ptica
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AMERIČKI znanstvenici otkrili su gene koji papigama i pjevicama omogućuju oponašanje melodija.
Većina ptica svakoga dana pjeva iste pjesme, no neke, poput papiga i kolibrija, osvježavaju repertoar novim zvukovima. Ta je vještina slična sposobnosti ljudi da pojedinačne riječi slažu u smislene rečenice, piše časopis Nature.
´Ptice pri tome aktiviraju gene u dijelu mozga odgovornom za glasanje´, kaže neurolog Erich Jarvis sa Sveučilišta Duke. ´Geni stvaraju receptore koji omogućuju komunikaciju između živčanih stanica dok ´uče´ nove zvukove´, dodao je.
Od nekoliko tisuća kralježnjaka, samo ih šest ima svoj jezik, a među njima su neke vrste ptica, šišmiši, kitovi i ljudi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Taj su prirodni talent stekli da bi se bolje međusobno sporazumjeli. Ptice, primjerice, stvaraju nove melodije zbog obrane teritorija ili da bi privukle partnera.
Jarvis je najavio nastavak istraživanja kojima će pokušati otkriti imaju li i ljudi slične receptore. ´Ti pradavni receptori mogli bi pridonijeti otkrivanju cijelog moždanog sustava za učenje jezika i govora u ljudi´, kaže Jarvis.
Poznavanje centara za govor koristit će i kirurzima, koji će moći izbjeći moguća oštećenja tih dijelova pri operacijama mozga.
Većina ptica svakoga dana pjeva iste pjesme, no neke, poput papiga i kolibrija, osvježavaju repertoar novim zvukovima. Ta je vještina slična sposobnosti ljudi da pojedinačne riječi slažu u smislene rečenice, piše časopis Nature.
´Ptice pri tome aktiviraju gene u dijelu mozga odgovornom za glasanje´, kaže neurolog Erich Jarvis sa Sveučilišta Duke. ´Geni stvaraju receptore koji omogućuju komunikaciju između živčanih stanica dok ´uče´ nove zvukove´, dodao je.
Od nekoliko tisuća kralježnjaka, samo ih šest ima svoj jezik, a među njima su neke vrste ptica, šišmiši, kitovi i ljudi.
Jarvis je najavio nastavak istraživanja kojima će pokušati otkriti imaju li i ljudi slične receptore. ´Ti pradavni receptori mogli bi pridonijeti otkrivanju cijelog moždanog sustava za učenje jezika i govora u ljudi´, kaže Jarvis.
Poznavanje centara za govor koristit će i kirurzima, koji će moći izbjeći moguća oštećenja tih dijelova pri operacijama mozga.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati