LJUDI obično vole znati odakle potječe ono što unose u sebe. Za većinu namirnica znamo porijeklo, ali stručnjaci su još uvijek zbunjeni odakle zapravo stiže jedno voće koje je sveprisutno u dućanima - banane.

Opsežna genetska analiza više od 100 sorti divljih i kultiviranih banana razotkrila je zamršenu povijest kultivacije ovog voća i otkrila da možda još uvijek postoje tri dosad nepoznata "pretka". Stručnjaci za banane žele ući u trag tim misterioznim prethodnicima kako bi vidjeli mogu li njihovi geni pomoći u održavanju modernih usjeva banana.

"Pripitomljavanje banane puno je kompliciranije nego što sam mislio", rekao je evolucijski biolog Loren Rieseberg sa Sveučilišta British Columbia, a prenosi Science.

Izgled drevnih banana

Prije otprilike 7000 godina banane nisu bile ovako sočne i bez sjemenki kao što su danas. Njihov sadržaj je bio gotovo nejestiv i pun crnih sjemenki. Ljudi iz tog doba nisu jeli plodove banana, već njihovo cvijeće ili podzemne gomolje. Također su skidali vlakna sa stabljike kako bi napravili užad i odjeću.

Znanstvenici znaju da je prevladavajući divlji predak banane vrsta Musa acuminata, koja se pojavljuje na području od Indije do Australije. Većina njih se slaže da su se u Papui Novoj Gvineji prvi put pojavile kultivirane banane kakve poznajemo. Danas postoji mnogo sorti banana, više od 1000. Tijekom kultivacije, ovo je voće izgubilo sjemenke i postalo mesnatije i slađe.

No znanstvenici nisu baš mogli odrediti kada je točno došlo do današnjeg izgleda banana. Dodatno, neke banane imaju uobičajena dva seta kromosoma, dok druge imaju tri ili više, što ukazuje na to da su barem neke moderne banane hibridi križanja dviju ili više sorti, ili čak različitih vrsta.

Misteriozne preteče

Genetičarka Nabila Yahiaoui iz francuskog Poljoprivrednog istraživačkog instituta za međunarodni razvoj i njeni kolege prije nekoliko su godina usporedili DNA iz 24 uzorka divljih i domaćih banana.

U nekoliko od njih pronašli su nešto zbunjujuće: DNA koja nije odgovarala onome iz drugih uzoraka. Stoga su 2020. iznijeli hipotezu da su DNA banane doprinijele, uz M. acuminata i druge poznate divlje srodnike, i dvije nepoznate vrste.

U novoj studiji genetičarka Julie Sardos s instituta Alliance of Bioversity International i njezin tim napravili su još detaljniju analizu, fokusirajući se na sorte banana s dva seta kromosoma, budući da su one vjerojatno bliže prvim "pripitomljenim" bananama.

Uzorkovali su DNA 68 divljih i 154 vrste uzgojenih banana, uključujući 25 sorti koje su prikupili u Papui Novoj Gvineji. Rezultati su pokazali da su se banane izvorno uzgajale u Novoj Gvineji i da je podvrsta M. acuminata bila prva koja je udomaćena.

Uzorci su također ukazali na postojanje trećeg nepoznatog izvora genetskog materijala banane. Znanstvenici tek trebaju identificirati te tri nove vrste; njihovi podaci sugeriraju da jedna potječe iz Nove Gvineje, jedna iz Tajlandskog zaljeva, a treća s područja Filipina.