RUSKE sigurnosne i obavještajne službe postigle su veći uspjeh u Ukrajini nego njezina vojska, smatra vodeći britanski obrambeni think tank. Ruske špijunske agencije počele su se pripremati za invaziju na Ukrajinu još u lipnju 2021. godine, stoji u izvješću Royal United Services Institutea (RUSI), piše BBC.

Federalna služba sigurnosti (FSB) brzo je zadominirala stanovništvom u okupiranim područjima Ukrajine, dodaje RUSI u svome izvješću. Istraživači kažu da je FSB uspio preuzeti podatke s vladinih računala kako bi identificirao prokijevske pojedince koje su agenti željeli uhititi i ispitati.

Odsjekli okupirane dijelove Ukrajine od vanjskog svijeta

Postrojbe za elektroničko ratovanje raspoređene su kako bi odsjekle okupirane dijelove Ukrajine od vanjskog svijeta i kako bi im pomogle u provedbi kontrole.

Prema britanskom think tanku, šef ruske vanjske obavještajne službe SVR-a rekao je predsjedniku Vladimiru Putinu da im je potrebno više vremena za pripremu i zatražio da se invazija odgodi. Zahtjev mu je odbijen.

Izvješće na 39 stranica, pod naslovom Preliminarne lekcije iz nekonvencionalnih operacija Rusije tijekom rusko-ukrajinskog rata, veljača 2022. - veljača 2023., ima za cilj upozoriti zapadne vlade u pogledu opsega ruskih tajnih operacija za potkopavanje ciljane zemlje.

"Ruske službe uspjele regrutirati veliku mrežu agenata u Ukrajini prije invazije"

Glavni autor izvješća Jack Watling ukazuje na nedavno uhićenje visokog dužnosnika njemačke obavještajne službe optuženog za prosljeđivanje visoko povjerljivih informacija Moskvi.

"Očito je da su ruske specijalne službe uspjele regrutirati veliku mrežu agenata u Ukrajini prije invazije i da je velik dio aparata za podršku ostao održiv nakon invazije, pružajući stabilan dotok obavještajnih podataka ruskim snagama", kaže se u izvješću.

Ruska domaća špijunska agencija FSB, nasljednik sovjetskog KGB-a, uspjela je to učiniti formiranjem privremenih operativnih skupina koje su se usredotočile na ciljane gradove kao što je Melitopolj.

Kako su ruske snage napredovale, službenici FSB-a bi zaplijenili arhive ukrajinske vlade iz lokalnog stožera, preuzeli memorije računala, što im je potom omogućilo da naprave popise onih koji rade za državu.

Pretresi, uhićenja, ispitivanja, mučenja...

Pretresi od kuće do kuće tada su rezultirali uhićenjima i ispitivanjima u podrumima. Mučenje se često koristilo, kaže Watling, ne toliko da bi se izvukle informacije, već više u svrhu zastrašivanja, kako bi se stanovništvo obeshrabrilo. Rusija negira optužbe za kršenje ljudskih prava u Ukrajini.

Najmanje 800 ukrajinskih dužnosnika uključeno je u rad za FSB, neki dobrovoljno, neki pod prisilom. Istodobno su postrojbe za elektroničko ratovanje radile na presijecanju pristupa ukrajinskoj televiziji, radiju i internetu, dodatno izolirajući stanovništvo u područjima pod okupacijom. FSB je, kaže Watling, procijenio kako je dovoljno kontrolirati samo 8% stanovništva da bi se pokorilo neko područje.

Ukupni dojam je da su ruske obavještajne i sigurnosne agencije postigle veći stupanj uspjeha u Ukrajini nego njezina vojska, koja je pretrpjela brojne neuspjehe.

I špijuni imali svojih propusta

Međutim, i špijuni su imali svojih propusta. Njihova izvorna procjena prije invazije bila je da će ruske snage biti dočekane raširenih ruku i da će vlada u Kijevu brzo pasti. To se za Moskvu pokazalo katastrofalno pogrešnim.

"Ruskim specijalnim službama nedostaje iskrenosti da točno izvijeste o vlastitim naporima. Čini se da postoji sustavni problem pretjeranog izvještavanja o nečijim uspjesima i prikrivanja slabosti nadređenima", kaže se u izvješću.

Jack Watling ističe primjer ruskog generala u vojnoj obavještajnoj službi GRU koji je bio odgovoran za trovanje u Salisburyju 2018. godine nervnim otrovom novičokom. Bio je to neuspješni pokušaj ubojstva KGB-ovog prebjega Sergeja Skripalja.

Unatoč tome što je operacija razotkrivena i navodni krivci javno identificirani, taj general nije smijenjen. Umjesto toga, on je unaprijeđen.