VIŠE od stoljeća nakon što je u Danskoj iskopan drevni brod star 2400 godina, znanstvenici su otkrili ključne tragove o njegovom misterioznom podrijetlu.

Brod Hjortspring, pronađen s arsenalom oružja, svjedoči o neuspjeloj invaziji, no dugo se nije znalo odakle su napadači došli.

Nova studija, koja je analizirala materijal za brtvljenje i užad s plovila, sugerira da su ratnici putovali mnogo dalje nego što se ranije pretpostavljalo, piše CNN.

Pronađen dvadesetih godina prošlog stoljeća, brod Hjortspring bio je potopljen u močvari na danskom otoku Als. Uz njega je pronađena zbirka oružja - mačevi, koplja i štitovi - što je otkrilo priču o ratnicima koji su pokušali osvojiti otok, ali su poraženi. Branitelji su njihov brod potopili kao žrtvu, gdje je ostao sačuvan više od dva tisućljeća. No, pitanje njihovog podrijetla ostalo je neodgovoreno.

Tragovi skriveni u smoli

Nalazi, objavljeni u srijedu u časopisu PLOS One, temelje se na analizi materijala za brtvljenje broda. Iako se ranije smatralo da je brtvilo napravljeno od lokalnih materijala, istraživači su otkrili da se sastoji od mješavine životinjske masti i borove smole. U to doba u Danskoj je bilo malo borovih šuma, što upućuje na to da je brod izgrađen u drugoj regiji, vjerojatno na obalnim područjima Baltičkog mora.

"Naš rad pružio je važan novi trag za misterij odakle su došli napadači na brodu", rekao je glavni autor Mikael Fauvelle, izvanredni profesor na Sveučilištu Lund u Švedskoj. Ako su ratnici došli s Baltika, to znači da su prešli veliku udaljenost, što ukazuje na organiziran i unaprijed planiran napad.

"Tijekom brončanog doba, Skandinavci su morali putovati morem kako bi trgovali bakrom i kositrom, koji su bili potrebni za izradu bronce", pojasnio je Fauvelle. "Brod Hjortspring, stoga, predstavlja krajnji rezultat jedne od ranih pomorskih kultura Skandinavije." Dodao je da proučavanje broda daje ključne informacije ne samo o pomorstvu ranog željeznog doba, već i o onom iz prethodnog, brončanog doba.

Otisak prsta star 2400 godina

Tijekom analize, znanstvenici su otkrili i nešto posve neočekivano: djelomičan ljudski otisak prsta sačuvan u komadiću smole, koji je vjerojatno ostavio jedan od drevnih pomoraca. Prema Fauvelleu, ovo je iznimno rijedak nalaz koji pruža izravnu vezu s osobom koja je koristila brod.

Brod Hjortspring, dug gotovo 20 metara, mogao je primiti 24 člana posade i smatra se najstarijim sačuvanim brodom izrađenim od dasaka u sjevernoj Europi. "Ovaj nalaz pokazuje da skandinavska pomorska tradicija pljačke i trgovine, najpoznatija po vikinškom dobu, ima vrlo duboke korijene koji sežu tisućama godina unatrag", istaknuo je Fauvelle.

Ole Kastholm, stručnjak za drevno skandinavsko pomorstvo iz Muzeja Roskilde, koji nije sudjelovao u studiji, slaže se s autorima. "Imamo modernu tendenciju podcjenjivanja ljudi iz prošlosti i njihovih postignuća - ali oni su zapravo veslali i plovili u malim, otvorenim plovilima preko Sjevernog mora, Skagerraka i Baltičkog mora", rekao je Kastholm.

Budućnost istraživanja drevne prošlosti

Osim smole, istraživači su u arhivu pronašli i netaknutu užad s broda, što im je omogućilo provođenje radiokarbonskog datiranja. Analiza je potvrdila da plovilo potječe iz četvrtog ili trećeg stoljeća prije Krista, što se poklapa s ranijim procjenama. Drvene daske broda nije bilo moguće datirati ovom metodom zbog kemikalija korištenih za njihovo očuvanje.

Autori se nadaju da će buduća istraživanja, poput analize drevne DNK iz smole i proučavanja godova na drvu pomoću rendgenskih snimaka, konačno otkriti točno podrijetlo napadača. "Kontrola Baltičkog mora i trgovačkih ruta bila je jednako važna u ranom željeznom dobu kao što je i danas", zaključio je suautor studije Flemming Kaul iz Nacionalnog muzeja Danske.