Evo zašto desničari puno lakše popuše lažne vijesti

Evo zašto desničari puno lakše popuše lažne vijesti
Foto: 123rf
 
NOVO istraživanje uglednog sveučilišta u Oxfordu još jednom je potvrdilo: ekstremističke, senzacionalističke i lažne vijesti te teorije zavjera daleko više konzumiraju i dijele desničari na društvenim mrežama od ljevičara, odnosno liberala.
 
Nova studija u sklopu projekta o računalnoj propagandi pregledala je najvažnije izvore “smeće-vijesti” (junk news) koje su se dijelile u tri mjeseca prije Trumpova prvog govora o stanju nacije prošlog tjedna i pokušala utvrditi tko ih je dijelio i zašto, prenosi Guardian.
 
“Na Twitteru, mreža Trumpovih pristaša konzumira najveću količinu smeće-vijesti i oni su najveći udio poveznica na vijesti koje dijele”, zaključili su istraživači. Na Facebooku nesrazmjer je bio još veći: “Krajnje desničarske stranice - različite od republikanskih stranica - dijele više smeće-vijesti nego svi drugi korisnici zajedno.”
 
75% republikanaca ne vjeruje u klimatske promjene, 47% u evoluciju
 
Istraživači su u kategoriju smeće-vijesti svrstali one koji ne zadovoljavaju barem tri od pet kriterija, među kojima su bili profesionalizam, nepristranost i kredibilitet. Istraživanje je obuhvatilo oko 13.500 politički aktivnih korisnika na Twitteru i zasebnu grupu od 48.000 javnih stranica na Facebooku. Istraživači su ih podijelili u zasebne kohorte poput “konzervativnih medija”, “Trumpovih pristaša”, “Republikanske stranke”, “(pristaša)vojske/oružja”, “Otpora (Trumpu)” ili “ženskih prava”.
 
Ovakav rezultat ne iznenađuje, s obzirom na ranije ankete prema kojima je 45% republikanaca još 2016. vjerovalo da zakon o zdravstvenom osiguranju zvan Obamacare sadrži komisije koje odlučuju treba li nekog pacijenta pustiti da umre (tzv. “paneli smrti”), 54% republikanskih glasača na stranačkim predizborima bilo je uvjereno da je Obama potajni musliman, samo 43% ih vjeruje da su ljudi nastali evolucijom, a samo 25% vjeruje da klimatske promjene uzrokuju ljudske aktivnosti. Analiza Buzzfeeda također je pokazala da tri glavne ultradesničarske Facebook stranice dvostruko češće objavljuju dezinformacije.
 
No to je tek početak “alternativnih činjenica” američkih desničara. Gotovo jedan od šest Trumpovih glasača inzistirao je, gledajući usporedne fotografije Trumpove inauguracije 2017. i Obamine inauguracije 2012., da je Trumpova bila veća, kao što i on tvrdi. 60% Amerikanaca koji su se sami opisali kao vrlo konzervativni u anketi izrazilo je uvjerenje da muslimani potajno implementiraju šerijatski zakon na američkim sudovima. 46% Trumpovih glasača anketiranih nakon izbora prošle godine vjerovalo je da je Hillary Clinton, prema raširenoj desničarskoj teoriji zavjere, povezana s međunarodnim pedofilskim lancem skrivenim u jednoj pizzeriji u Washingtonu ili nisu bili sigurni je li to istina ili ne. 
 
Epidemija nepovjerenja u činjenice i eksperte 
 
“Dezinformacije su trenutno predominantno patologija desnice”, zaključilo je tim profesora sa Škole Harvard Kennedy i Sjeveroistočnog sveučilišta na znanstvenoj konferenciji u veljači prošle godine. Kako piše profesor psihologije na Sveučilištu New York-Old Westbury John Ehrenreich za Slate, ni ljevičar nisu imuni na praznovjerje i lakovjernost, primjerice u vezi cjepiva i GMO-a. Međutim, ako gledamo na istinu u skladu s idealima prosvjetiteljstva, u skladu s racionalnom prosudbom temeljenom na dokazima, desničari kao da su se specijalizirali u iskrivljavanju istine. 
 
Zašto je tome tako? To nije stvar gluposti ili neobrazovanosti desničara, naglašava Ehrenreich - primjerice, republikanci s fakultetskom diplomom još češće vjeruju da je Obama musliman nego oni bez diplome, a konzervativci s većim poznavanjem znanosti i matematike češće poriču globalno zagrijavanje ili njegovo ljudsko porijeklo.
 
Nadalje, ni ispravljanje dezinformacija po svemu sudeći ne pomaže, jer devet mjeseci nakon što je Obama objavio svoj rodni list, postotak republikanaca koji vjeruju da nije rođen u SAD-u (tzv. birtheri) bio je veći nego prije objave. Dio problema je rašireno nepovjerenje prema činjenicama te prema autoritetima koji ih iznose - znanstvenicima i svim drugim ekspertima koje se samo povećava od osamdesetih godina prošlog stoljeća. To je barem djelomično posljedica namjerne dezinformacije i širenja konfuzije oko činjenica - industrija fosilnih goriva financira “neovisna” istraživanja koja poriču klimatske promjene, kao što je to radila duhanska industrija desetljećima ranije. Poplava lažnih vijesti prije američkih izbora na kojima je Trump pobijedio, kao i njegovo korištenje tog termina kao političkog oružja protiv kritički nastrojenih mainstream medija poput CNN-a i New York Timesa, posljednji je primjer tog fenomena. 
 
Ali lakovjernost i paranoja izraženija je na desnici prvenstveno zato što konzervativci imaju drukčije shvaćanje same istine od liberala, odnosno progresivaca. Utvrđivanje činjenica i povjerenje u znanstvenu metodu dio je same liberalne ideologije. S druge strane, za konzervativce su intuicija i vjera jednako valjani izvori istine, ako ne i valjaniji. 
 
Ključne razlike u vrijednostima liberala i konzervativaca
 
Prema psihološkoj teoriji oca psihoanalize Sigmunda Freuda s kojom se slažu i suvremeni kognitivni psiholozi, nužno je razlikovati obične pogreške od iluzija - prve su temeljene na nedostatku znanja ili logičkim pogreškama, dok potonje prvenstveno proizlaze iz želja. Kako upozoravaju poznati psiholozi poput Daniela Kahnemana, Cassa Sunsteina i Richarda Thalera, naše rasuđivanje vođeno je, odnosno motivirano, našim emocijama i instinktima: želimo zadržati pozitivnu sliku o sebi i društvene veze te izbjeći tjeskobu i krivnju, kao i nedosljednost u svojim uvjerenjima, poznatu kao kognitivna disonanca. Stoga smo skloniji uzeti u obzir i povjerovati u informacije koje potvrđuju ono što već znamo ili vjerujemo, što se u psihologiji zove kognitivna pristranost.
 
No konzervativci i liberali razlikuju se u vrijednostima koje ih motiviraju - konzervativci više cijene stabilnost, konformizam i poredak, a manje toleriraju dvosmislenost, nesigurnost i novinu. Isto tako, više cijene visoki društveni status, lakše prihvaćaju nepravdu i nejednakost i manje suosjećaju s onima van svoje obitelji i kruga najbližih. Kako je jedan član američkog pokreta Tea Party rekao sociologu Arlieju Hochschildu: “Ljudi misle da mi nismo dobri ljudi ako nam nije žao crnaca, imigranata i sirijskih izbjeglica. Ali ja sam dobra osoba i nije mi ih žao.” Bivši republikanski kongresnik J.C. Watts sažeo je razliku u svjetonazoru liberala i konzervativaca na sljedeći način: “Razlika između republikanaca i demokrata je što republikanci vjeruje da su ljudi fundamentalno loši, dok demokrati vide ljude kao fundamentalno dobre.” 
 
Paralelna stvarnost u Americi (i svijetu)
 
Sve ovo utječe na desničarska uvjerenja - njihovo veće prihvaćanje hijerarhije i (političkog) autoriteta znači da će lakše vjerovati predsjedniku poput Trumpa, čak i kad je opetovano uhvaćen u laži. Njihova veća osjetljivost na promjene i razlike potiču ih da lakše povjeruju u upitne tvrdnje o opasnosti koju predstavljaju imigranti, dok viši nivo seksualne represije i podložnosti tradiciji jača njihov otpor gay brakovima kao “prijetnji” tradicionalnoj obitelji.
 
Osim toga, konzervativci su manje introspektivni i manje skloni preispitivanju svojih predrasuda i priznavanju pogrešaka. Njihova veća povezanost unutar lokalne zajednice, posebno u ruralnim sredinama, utječe na to da su manje skloni ne slagati se s vlastitim članovima obitelji, prijateljima i susjedima. 
 
Svojevrsna paralelna stvarnost u kojoj ljevičari i desničari u Americi, ali i ostatku svijeta, sve više žive, jedan je od glavnih faktora današnje političke polarizacije. Ali desničari daleko češće prihvaćaju dezinformacije i lažne vijesti, a uzrok tome leži u samom načinu na koji rasuđuju o svijetu oko sebe.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara