Foto: 123rf

IAKO prirodni otrovi mogu biti ubojitiji, ljudi češće, namjerno ili nepažnjom stradavaju od umjetnih otrova, a neovisno o vrsti važno je znati da je čovjek okružen brojnim tvarima koje udisanjem,  konzumiranjem ili upijanjem mogu oštetiti organizam, ali i da je otrovanje uvijek moguće spriječiti.

„'Sve je otrov samo je pitanje doze', a ono što se obično smatra otrovima su kemijske i biološke tvari koje mogu štetno djelovati na organizam“, rekle su u razgovoru za Hinu Rajka Turk i Željka Babić iz Centra za kontrolu otrovanja zagrebačkog Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Paracelzusovu definiciju po kojoj je sve otrov, ali u određenoj dozi, potvrđuje primjer po kojem otrov može biti čak i voda. „Popijte deset litara vode pa ćete se otrovati.“, kaže Turk.

Otrov je supstanca za koju se obično smatra da u organizam dolazi izvana i da može na bilo koji način naštetiti njegovoj funkciji ili integritetu, objašnjava ta farmaceutkinja.

Najčešće djeluje tako da izravno napada organ ili da na primjer poremećuje ravnotežu elektrolita i acidobazni status u organizmu, a oba načina mogu nanijeti veliku štetu, posebice ako se ne intervenira na vrijeme.

Dok je kod blagih otrova, poput vitamina ili antibiotika potrebna velika doza da bi se postigao učinak, koji čak i bez liječenja može biti tek prolazan, neki otrovi, primjerice cijanidi ili ricin potencijalno su smrtonosni čak i u manjim količinama ili izazivaju trajna oštećenja organizma.

U većini slučajeva žrtve su djeca

Pritom treba znati da bilo koja tvar koju se koristi na krivi način ili ju se zloupotrebljava, ma kako bila uobičajena ili potrebna za život, potencijalno može biti otrovna, kaže Babić. Riječ je primjerice o lijekovima ili kućnim kemikalijama, poput sapuna i deterdženta, ali igračkama i parfemima.

Posebnu brigu potrebno je voditi o djeci jer je prema izvješću Centra prosječna dob bolesnika bila 12 godina, a prema dobi  najzastupljeniji su bili dojenčad i predškolska djeca s čak 45 posto.

Roditeljima se stoga savjetuje da se pridržavaju uputa te da potencijalno opasne stvari ne ostavljaju na dohvat djece. Važno je znati da su otrovi svugdje oko nas.

Roditelji također trebaju znati da gljive nisu poželjna hrana za malu djecu jer su lako podložne kvarenju, a probavni sustav djeteta ih teško probavlja, što izaziva mučninu i povraćanje. U slučaju konzumacije otrovnih gljiva djeca su znatno osjetljivija od odraslih osoba.

Dogodi li se ipak trovanje treba odmah zvati Centar jer u 99 posto slučajeva koji dođu do bolnice neće završiti kobno, osim u slučajevima teških trovanja, primjerice pupavkom, kod koje se smrtni ishod u najtežim slučajevima može spriječiti jedino transplantacijom jetre.

Lani zabilježena tri smrtna slučaja

Od 1887 zabilježenih slučajeva izloženosti otrovima u prošloj godini, u 113 slučajeva radilo se o težim oblicima trovanja, a zabilježena su i tri smrtna slučaja - odrasle žene zbog trovanja klozapinom iz nepoznate namjere, u odraslog muškarca zbog slučajnog pada u septičku jamu, te jedne starije žene nakon ingestije lijeka diazepama u suicidalnoj namjeri.

Babić kaže da oni uopće ne doživljavaju da rade s otrovima jer se više od 70 posto poziva upućenih Centru odnosi na otrovanje lijekovima, te kućnim i industrijskim kemikalijama.

Iako uz neke izuzetke poput sintetičkog bojnog otrova nema tako jakog otrova kako to može smiješati priroda, otrovanja su prema izvješću Centra za kontrolu otrovanja za prošlu godinu najčešće uzrokovali lijekovi s 37 posto (691 slučaj) i kućne kemikalije s 31 posto (584).

Slijede industrijske kemikalije sa 137 slučajeva, pesticidi 135, biljke 90, kombinacije 63, droge 47, životinje 20, gljive 15, ugljikov monoksid 8, alkohol 3.

Podaci iz izvješća odnose se samo na slučajeve prijavljene Centru pa se iz njih ne može steći uvid u cjelovitu sliku strukture trovanja prema uzroku, no Turk procjenjuje da ima dosta slučajeva trovanja alkoholom, posebno mladih i ugljičnim monoksidom, koji se njima rijetkoprijavljuju.

Suvremeni lijekovi su sigurni i potrebna je puno veća doza da se osobi nešto loše dogodi s obzirom da na  tržištu, osim rijetko, više nema lijekova poput strihnina koji zbog samo malo veće doze može čovjeka u grčevima srušiti na tlo.

No djelatnike centra zabrinjavaju osobe sklone suicidu koje se truju namjerno. Događa se i da stariji ljudi zabunom popiju dozu više, dok se djeca slučajno truju gutajući ono što nađu u blizini.

Trovanje sredstvima za čišćenje često su posljedicapogrešne uporabe ili nesmotrenosti. Sredstva za čišćenje prije su bila učinkovitija ali i znatno otrovnija pa ljudidanas znaju radi boljeg učinka čišćenja kombinirati raznepripravke za čišćenje iako na pakiranjima velikim slovima piše „ne miješati“.

Na neželjen način može završiti i prelijevanje sredstava iz originalnih pakiranja jer su bez sigurnosnog čepa dostupna djeci, a zna se dogoditi da taj sadržaj opasan po zdravlje netko zabunom  popije jer se nalazi u neoznačenoj ili pogrešno označenoj boci, najčešće od bezalkoholnog pića slične boje.

Novo vrijeme, nove droge

U novije vrijeme problem su postale i sintetičke droge čija je prisutnost na tržištu u porastu. Nekada su to bili heroin, kokain ili LSD, a od 2010.,  na tržištu se legalno u raznim oblicima pojavljuju dizajnerske droge.

Poznato je da se u smartshopovima prodaju opojne tvari, poput osvježivača zraka sa sintetskim THC-om ili soli za kupanje, što se u praksi koristi za omamljivanje.

Država pokušava to suzbiti ali se proizvodi s psihoaktivnim djelovanjem pojavljuju u različitim oblicima i različitog kemijskog sastava, kaže Turk.To je po njezinim riječima danas u porastu, a problem je što je svaki putu takvim proizvodima nešto drugačije. Distribucija tih slučajeva može se lijepo pratiti preko ljetnih festivala tijekom kojih se broj slučajeva redovito povećava.

Korisnici takvih sredstava postižu željeni učinak– omamljenost, euforiju ali koji puta i neželjene učinkepoput gubitka svijesti, srčane aritmije, zastoja disanja, a bilo je i smrtnih slučajeva.

Kad je riječ o teškim oblicima otrovanja najčešći uzroci također bili su lijekovi i to u 54 od ukupno 113 takvih slučaja. Slijede industrijske kemikalije, zatim u 11 slučajeva sredstva ovisnosti, te u 16 slučajeva kombinacije tvari, primjerice alkohola i droge.

Trovanje može biti namjerno ili slučajno, a izvješće pokazuje da je na svaka četiri slučaja otrovanja jedan bio suicidalan. Kod adolescentica su u čak 64 posto slučajeva otrovanja bili pokušaji suicida.

Kad je Centar za kontrolu otrovanja osnovan prije više od 30 godina trećina svih otrovanja odnosila su se na pesticide jer su tada na tržištu bila dostupna vrlo otrovna sredstva za zaštitu bilja, primjerice parakvat. „Užasan otrov, uzmite u usta, ispljunete i svejedno ste mrtvi“, kaže Turk.

Svi ti otrovi bili su u svakodnevnoj uporabi, nije bilo edukacije, smatralo se da s njima rade profesionalci, a poznato to je da u praksi to nije tako. To su bila vrlo teška trovanja.

Sve su gljive jestive, a neke samo jedanput

Otrovanja pesticidima danas su pala na ispod deset posto od ukupnog broja otrovanja zabilježenih u Centru, a uglavnom su vrlo blaga ako su uopće radi o trovanju. Od 135 poziva upućena Centru zbog izloženosti pesticidima samo u četiri posto bolesnika zabilježeni su teži simptomi.

Neki od najopasnijih otrova nalazi se u gljivama,Centar je u prošloj godini zabilježio 15 slučajeva. Većina je imala samo blage, uglavnom gastrointestinalne simptome, dok je jednom slučaju izloženost gljivi grmačici prouzročila teške simptome.

Turk procjenjuje da je prije bilo manje trovanja gljivama ili ljudi to njima nisu prijavljivali. Tada su prema njezinim zapažanjima brali samo oni koji su se u to razumjeli i nije bilo masovnijeg branja gljiva.

Sada, pak, po njezinim riječima, jedne godine dogodi puno trovanja gljivama pa i vrlo otrovnom pupavkom zbog čega to postaje tema medija. Ljudi tada postaju oprezniji pa se stanje smiri sljedećih nekoliko godina, ali  ponovno nakon nekog vremena zaborave, a uz to stasa i nova generacija berača.

Problem je što su jestive gljive izgledom vrlo slične otrovnima, posebno neupućenima.

Ista stvar se događa i s „jako otrovnim i podmuklim“ mrazovcem kojeg ljudi beru misleći da je medvjeđi luk.  Kad trovanje tom biljkom pokaže svoje općenite simptome u vidu opće slabosti i prestanka mokrenja onda je već kasno.

Turk objašnjava kako je jedna od zabluda to što se misli da svaki otrov ima specifične simptome jer se samo temeljem simptoma, ako ne znate o čemu je riječ, teško može prepoznati koji ih je otrov izazvao.

Opće simptome, poput slabosti, mučnine, povraćanja i gubitka svijesti uzrokujevećina otrova, dok samo rijetki imaju skup simptoma koji se može lako prepoznati.

Otrovne su, bodu ili grizu

Lani je zabilježeno i 20 slučajeva uboda ili ugriza otrovnih životinja, uključujući ribe i morske beskralježnjake pauka i škarpinu, člankonošce bumbara i škorpiona te zmije poskoka i crnokrpicu.

Ima dosta slučajeva trovanja ubodima ili ugrizima morskih životinja, pogotovo kod turista koji se primjerice ubodu na ribu pauka, koji u svojoj mješavini otrova ima i serotina. Nisu to posebno opasni otrovi jer su termolabilni pa napadnuto područje treba izložiti  vodi temperature oko 40 stupnjeva Celzijusa kroz 30 minuta ili koliko god se može trpjeti.

U 90 slučajeva zabilježeno je otrovanje biljkama, koja su se najčešće događala od svibnja do kolovoza. Među kućnim biljkama najzastupljenije su bile adam i difenbahija, a od biljaka koje rastu na otvorenom, oleander i vrste porodice pomoćnica (anđeoska truba, crna pomoćnica, bunika, zimska trešnja).

Zabilježena su i 43 poziva vezana uz profesionalnu izloženost otrovnim tvarima, a tvari koje su uzrokovale teže simptome bili su dimovi zavarivanja, spojevi sumpora, petrolej za baklje i propilenskaesterska smola.

Stručnu pomoć od Centra traže zdravstveni radnici i građani najčešće za rijetka, teška ili netipična otrovanja. Primjerice, netko je progutao nešto sumnjivo na Mljetu pa će djelatnici Centra procijeniti rizik izloženosti, odnosno da li treba zvati helikopter zbog hitne hospitalizacije ili situacija nije toliko opasna.

Ovisno o koncentraciji otrov može izliječiti ili nanijeti štetu ljudskom organizmu, što su dobro znali stari Grci i Rimljani koji su na vrlo sofisticiran način koristili od liječenja do trovanja, kao legalne metode odstranjivanja nepoćudnih. Grčki filozof Sokrat koji je osuđen na smrt zbog kvarenja mladihvjerojatno je bio prisiljen da popije biljni otrov kukutu.

Od gurmanskog užitka do paralize i smrti

Djelatnici Centra osim s trendovima u Hrvatskoj trebaju biti upoznati i sa stanjem u svijetu, koje su stvari otrovne, primjerice u Indiji ili Kini jer sve to može doći k nama. Lepeza otrova je široka, a kod nekih je smrtonosna doza veličine zrne pijeska.

Riba Fugu je japanski specijalitet koji pripremaju posebno obučeni majstori ali ujedno u sebi sadržitetrodotoksin, jedan od najjačih otrova.

Svega tri miligrama te materije izaziva smrt, koja nastupa nakon usporavanja rada srca, srčanih aritmije, grčeva, paralize, te u konačnici gubitka svijesti, dok je kod arsenovog trioksida također poznatog otrova često opisivanog u kriminalističkoj literaturi, toksična doza 500 miligrama. „S obzirom da je tetrodotoxin neurotoksični otrov pogođeni su svi organi otrovane osobe“. Otrovi vrlo slični tetrodotoksinu koriste se kao bojni otrovi.

Jedan od najopasnijih prirodnih otrova je i botulinpoznat kao uzrok smrtonosne bolesti botulizma koji je također smrtonosan u miligramskoj dozi. Koristi ga se u medicini ali i u kozmetičkoj industriji za uklanjanje bora pod nazivom botox.

Taj se otrov unosi u organizam putem hrane, najčešće mesa, a kad uđe u krvotok paralizira mišiće i  izaziva smrt. Ricinus je također vrlo jak otrov ali ne ubija odmah.

No, australski pustinjski taipan je zmija koja nakon ugriza ne daje žrtvi previše vremena. „Ako vam se to dogodi jako nam je žao jer smrt može nastupitijedan sat nakon ugriza a protuotrov je u Berlinu“, kaže Turk.

Kod gljive pupavke potencijalno smrtonosna doza iznosi 6,7 miligrama, a glavni sastojak je amatoksin. Unese li osoba taj otrov u organizam u najgorem slučaju može je spasiti samo nova jetra.

Opasni otrov je i živa, koja se može nataložiti u organizmu preko konzumacije riba u kojima se taj teški metal deponira. Takva otrovanja događala su se 1960-tih u Japanu. U Hrvatskoj je kontaminacija riba puno manja.

Mikroorganizmi opasnost za zdravlje

Nisu svi otrovi smrtonosni ali neki stvaraju prilične zdravstvene probleme. Pored biljnih i kemijskih otrova koji se nalaze u prirodi i sintetičkih opasnost za zdravlje predstavljaju i mikroorganizmi poput salmonele koja živi u zemlji a prenosi se preko jaja i peradi  i izaziva teške proljeve idehidraciju.

Trihinelaje parazitski crv koji se trajno učahuri u u mišićima i uzrokuje njihovo propadanje.Legionela, bakterija kojom mogu biti onečišćeni  klimatizacijski uređaji izaziva plućne infekcije.

Akrilamidi se nalaze u prženoj hrani, dok se formaldehid nalazi u umjetnim bojama. Stvari premazane tim bojama opasne su za djecu jer ih trpaju u usta. Riječ je uglavnom o proizvodima iz Kine. Azbest, materijal koji je još u uporabi na brojnim objektima , prirodni je vlaknasti materijal koji se taloži u plućima..

U Hrvatskoj nažalost nije uspostavljen sustav praćenja i bilježenja otrovanja. Sustav je rascjepkan u više ustanova koje se  nekim dijelovima preklapaju, kaže Turk, koja smatra da podatke treba objediniti.

Ima dosta ljudi koji se žale da ih netko truje, pogotovo stariji, ali te sumnje je teško potvrditi.