AMERIČKO uhićenje venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura i njegove supruge Cilije Flores pod optužbama za terorizam i trgovinu drogom izazvalo je oštre reakcije diljem svijeta.

Dok saveznici Donalda Trumpa pozdravljaju svrgavanje venezuelanskog vođe, potez s malo presedana u modernoj povijesti potaknuo je zabrinutost zbog narušavanja međunarodnog prava i otvorio ključno pitanje: postavlja li Washington opasan presedan koji bi kineski predsjednik Xi Jinping mogao iskoristiti za invaziju na Tajvan, piše CNBC.

"Ako Trump može ovo, zašto je onda Putin u krivu i zašto Kina nema pravo preuzeti Tajvan?"

Analitičari su duboko podijeljeni oko mogućih posljedica. Neki strahuju da bi američka akcija mogla potaknuti druge sile na slične poteze.

"Ako Donald Trump može ući u zemlju i preuzeti je… zašto je onda Putin u krivu oko Ukrajine, i zašto Kina nema pravo preuzeti Tajvan?" upozorio je David Roche iz Quantum Strategyja za CNBC.

S druge strane, mnogi stručnjaci pozivaju na oprez. Carlos Gutierrez, bivši američki ministar trgovine, opisao je odnos Kine i Venezuele kao "taktičku pogodnost" koja vjerojatno neće izazvati vojnu eskalaciju u istočnoj Aziji.

"Ne vjerujem da će Kina ovo iskoristiti kao izgovor ili opravdanje za napad na Tajvan. Jednostavno ne razmišljaju tako", rekao je Gutierrez.

"Kina će davati izjave, vrlo agresivne izjave. To se očekuje. Moraju to učiniti, ali ne vidim nikakvu opipljivu značajnu akciju u ime Kine."

Zabrinutost je izrazio i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, navodeći kako je "duboko zabrinut što pravila međunarodnog prava nisu poštovana" te je razvoj događaja u Venezueli nazvao "opasnim presedanom".

Pitanje Tajvana

Rasprava o mogućoj kineskoj invaziji na Tajvan, koji Peking smatra svojim teritorijem, traje već neko vrijeme.

U prosincu je Kina izvela vojne vježbe s bojnom municijom oko otoka, a predsjednik Xi Jinping je u novogodišnjem obraćanju proglasio ujedinjenje Tajvana "nezaustavljivim", što se poklapa s procjenama američkih obavještajaca da bi se invazija mogla dogoditi unutar ovog desetljeća.

Ipak, Ryan Hass, bivši američki diplomat i viši suradnik u Brookings Institutionu, upozorava na povlačenje izravnih paralela.

"Među analitičarima vanjske politike postojat će impuls da povlače analogije s Tajvanom i da upozoravaju na Trumpovo postavljanje presedana koji bi Peking mogao iskoristiti protiv Tajvana. Ja bih upozorio protiv tog impulsa", napisao je na društvenoj mreži X.

Hass tvrdi da je Kina do sada izbjegavala vojnu akciju ne zbog poštovanja međunarodnog prava, već zbog strateške odluke da se oslanja na prisilu bez nasilja. Prema njegovom mišljenju, Peking će se sada usredotočiti na osudu američkih poteza, a ne na crpljenje inspiracije za promjenu pristupa Tajvanu.

Službeni Peking oštro je reagirao, a kinesko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da je "duboko šokirano i snažno osuđuje drsku upotrebu sile SAD-a protiv suverene države". Napad su nazvali "hegemonijskim činom" i pozvali Washington da "prestane kršiti suverenitet i sigurnost drugih zemalja".

"Zašto riskirati da se cijeli zapadni svijet ujedini protiv Kine?"

Američka akcija uslijedila je nakon što je Washington u svojoj Strategiji nacionalne sigurnosti potvrdio takozvani "Trumpov korolar", oživljavajući Monroeovu doktrinu iz 19. stoljeća, prema kojoj SAD polaže pravo na sferu utjecaja nad Zapadnom hemisferom.

Evan Feigenbaum iz Carnegie Endowment for International Peace tvrdi da će SAD vjerojatno inzistirati na vlastitoj sferi utjecaja, dok će je istovremeno uskraćivati Kini u Aziji.

"Sjedinjene Države NEĆE ‘pristati’ na kinesku sferu utjecaja u Aziji", napisao je Feigenbaum na X-u. "Nemojmo se pretvarati da je SAD dosljedan i da kontradikcija i licemjerje u američkoj vanjskoj politici nisu stvarni", dodao je.

Marko Papić, glavni strateg u BCA Researchu, smatra da se Trumpova administracija ne protivi konceptu sfera utjecaja, ali to ne znači da daje zeleno svjetlo za njihovo širenje. Kao dokaz da Washington ne napušta Tajvan, istaknuo je prodaju oružja vrijednu 11 milijardi dolara najavljenu u prosincu.

Papić zaključuje da je vrijeme na strani Kine te da Peking ne mora žuriti s akcijom dok je SAD fokusiran na vlastito susjedstvo.

"Zašto riskirati da se cijeli zapadni svijet ujedini protiv Kine učinkovitim pokušajem vojne reunifikacije s Tajvanom u siječnju 2026.? Zašto riskirati kada je vrijeme vjerojatno na strani Kine u sljedećih 10 godina, dok se SAD nastavlja fokusirati na blisko inozemstvo, a manje na cijeli svijet", zaključio je Papić.