Otvorena četvrta džamija u Hrvatskoj

Otvorena četvrta džamija u Hrvatskoj

Foto: KAportal

DANAS je u Đematu Bogovolja u Karlovačkoj županiji svečano otvorena džamija, nakon Zagreba, Rijeke i Gunje, četvrta u Hrvatskoj, a čast da za njezino otvorenje dobije ključeve imao je vjernik iz Bogovolje Smajlo Hasanović.

Na svečanosti su bili mnogi visoki uzvanici Islamske zajednice u Hrvatskoj, predstavnici diplomatskog zbora u Zagrebu i iz BiH, Turske, Irana i Indonezije, te predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti Karlovačke županije i Unsko-sanskog kantona u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija dr. Aziz ef. Hasanović rekao je da je ključ za otvorenje džamije dobio hadžija Smajlo jer predstavlja sve one vjernike koji su se od 2003. godine, početka gradnje džamije u Bogovolji, najviše davali za podizanje „tog duhovno-kulturnog centra okrenutog životu s raznim pratećim sadržajima“.

Pri tom je rekao da „ljudi grade džamije, a džamije grade ljude“ te je izrekao i opomenu „da džamije koje gradite mogu biti svjedok za vas i svjedok protiv vas“, ovisno o tome kako se konzumira sve ono što Bog za vjernike propisuje kao „vjeru, odgoj, obrazovanje i razne vrste prevencija“. 

"Živimo u jednom teškom vremenu, sigurno ste čuli da intelektualci u Parizu okupljaju muslimane da bi redefinirali Kuran. Nema toga muftije i vjerskog autoriteta koji može mijenjati dijelove Kurana. Na nama je da iščitavamo Kuran u znakovima vremena i prostora, ali tražiti izmjene Kurana je samo još jedno ubacivanje fitneta (smutnje) među muslimane, za što nalaze saveznike i među muslimanima, te će taj zahtjev doći i do nas", rekao je muftija Hasanović i nazvao ta kretanja „zloupotrebom intelektualnog kapitala“.

Mjesto susreta različitih vjera i različitih kultura

Dodao je da je zato velik značaj „ovakvih kuća, džamija, jer želimo pokazati mladima islam onakvim kakav on jest, a to je islam pun ljubavi, islam otvorenog uma, islam pun dobročinstava, islam bez ikakvog zastranjivanja“.

Muftija Hasanović rekao je da dobiva pitanja kako je Islamskoj zajednici u Hrvatskoj uspjelo da na ratištima u svijetu nema njihovih pripadnika te da im on odgovara kako se „to postiže programima preveniranja zastranjivanja“, a hrvatske džamije i islamske centre nazvao je „mjestima susreta različitih vjera i različitih kultura“.

Hasanović smatra da se u Hrvatskoj termin „suživot“ nadišao, da muslimani u Hrvatskoj uz sve ostale konfesije „jednostavno žive život“, a svojim su pohvalama suradnje i tolerancije to potvrdili u govorima i čestitkama svi nazočni političari, župan Damir Jelić i po nekoliko gradonačelnika i načelnika različitih svjetonazora, kako iz Karlovačke županije, tako i iz Unsko-sanskog kantona u BiH. Pri tom je Hasanović istaknuo da svi vjernici „iz uvjerenja svoje vjere znaju da svi služimo jednom Bogu, Bogu koji govori svojim božanskim govorom“ te je istaknuo i jedan detalj, da je u islamskom hramu govorila i načelnica Općine Cetingrad Marina Kalić.

„Ona nije muslimanka, a ta se prilika da govori u hramu rijetko pruža i muslimankama, to je nemoguće, a ovdje je to moguće jer je takav ambijent, takvo ozračje, takva suradnja, u kojoj se dijeli i dobro i zlo“, istaknuo je muftija Hasanović.

Podsjetio je da je među muslimanskim hrvatskim braniteljima 1180 šehida, koji su poginuli za ovu državu, te da ta činjenica obvezuje i njega i imame i sve ostale „da se u Hrvatskoj gradi društvo po mjeri svih njenih građana bez obzira na vjeru, naciju, podrijetlo, boju kože, spol ili bilo koju drugu odrednicu, da bi opravdali krv svih onih koji su svoje živote utkali na oltar ove domovine“.

Hrvatski model suradnje za primjer svima u svijetu

Muftija Hasanović rekao je da će sutra otputovati u Abu Dabi i svjedočiti hrvatski primjer i model suradnje, kulturu dijaloga, koji bi svima u svijetu trebao biti primjer. Na toj će velikoj svjetskoj konferenciji, najavio je, govoriti o statusu nacionalnih i vjerskih manjina, odnosno kako se mogu urediti odnosi muslimana u kršćanskoj Europi i odnosi kršćana u islamskom svijetu.

Status muslimana u Hrvatskoj koji u školama uče svoj vjeronauk, u zatvorima i bolnicama mogu dobiti vjerski obred, u gradovima i selima graditi islamske centre i hramove, muftija Hasanović doživljava "kao univerzalno dobro, rasadnik dobrih rješenja, koja želimo dijeliti s drugim ljudima na svijetu i na širenju toga ne smijemo se dati umoriti".

Hasanović je zato poželio da, uz vjersko, džamija u Bogovolji dobije i šire društveno značenje za 80 vjerničkih obitelji ili oko 400 vjernika, ali i za dvije tisuće i više drugih građana općine Cetingrad kao mjesto za susrete i kulturne programe za ljude bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost.

Uz četiri džamije, bogomolje s minaretom građene iz temelja, u Hrvatskoj je ukupno 26 vjerskih objekata, bogomolja, ali većina njih nije primjerena za kvalitetan vjerski život. U Hrvatskoj je po jednom vjerskom objektu oko 2500 muslimana, što je neki prosjek jer se u drugim europskim zemljama taj broj kreće od 650 u Grčkoj do osam tisuća u Švedskoj. Sljedeće otvorenje bit će u Sisku, gdje se gradi islamski centar.

Glavni imam Međlisa Islamske zajednice Karlovac Admir efendija Muhić za džamiju u Bogovolji, u čiju je gradnju uloženo dva milijuna kuna, rekao je da ima 350 četvornih metara, da su gradnju pomogli vjernici, okolne općine,  županija i Mešihat IZ u Hrvatskoj te da „ima i minaret koji simbolizira jednog Boga i omogućava da se uči ezan, poziv na molitvu, a što u srce muslimana unosi jednu sigurnost, govori im da je siguran Cetingrad, Karlovačka županija i lijepa naša domovina Hrvatska“.

Danas je muslimanskim vjernicima u Širokoj Rijeci, u susjednom Đematu Maljevac u Općini Vojnić, dana na upotrebu mrtvačnica, prva u Hrvatskoj s adekvatnim uvjetima za obredno pranje muslimana, koje je obavezno prije ukopa. Muftija Hasanović to je nazvao novim civilizacijskim iskorakom u susjednom Đematu Maljevac jer se dosad to radilo kao i drugdje, po kućama ili u improviziranim prostorima.

Načelnik Općine Vojnić Nebojša Andrić u izjavi za medije rekao je da je Općina iz svog proračuna financirala mrtvačnicu i uređenje groblja u Širokoj Rijeci, koje je bilo ilegalno, bez dozvola, a Općina Vojnić otkupila je zemljište i ishodila dozvole i dokumentaciju za gradnju mrtvačnice, sve do potrebnih komunalnih priključaka jer je to, kako je rekao, osnovna potreba dijela žitelja, a svatko treba pokapati svoje bližnje u skladu sa svojom tradicijom i običajima.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara